Nova diplomatska dilema otvorila se pred Bosnom i Hercegovinom nakon što je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović zatražila hitno izjašnjenje o prijedlogu da država bude kosponzor rezolucije u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Ova inicijativa dolazi u trenutku pojačanih međunarodnih tenzija, a odluka o eventualnoj podršci rezoluciji mogla bi izazvati političke rasprave unutar najviših institucija BiH.
Rezolucija o kojoj se govori predložena je u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija u ime Savjeta za saradnju arapskih država. Dokument je podnijela Kraljevina Bahrein, a podršku su mu već dale brojne arapske zemlje koje su potpisnice inicijative.
Hitno izjašnjenje
Cvijanović je pozvala Predsjedništvo BiH da razmotri prijedlog i zauzme stav o tome da li će Bosna i Hercegovina pristupiti kosponzorstvu ove rezolucije.
– Zahtjev za izjašnjenem, podnijela sam reagujući na poziv Ujedinjenih Arapskih Emirata da se BiH priključi kosponzorstvu rezolucije – rekla je Željka Cvijanović.
Ona u svojoj objavi nije precizirala kakav će biti njen lični stav kada dođe do glasanja, niti da li će podržati ideju da BiH bude među državama koje formalno stoje iza rezolucije.
Arapska inicijativa
Rezoluciju koju je predložio Bahrein podržalo je više država arapskog svijeta. Među njima su Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Jordan.
Prema tekstu prijedloga, dokument osuđuje nedavne napade Irana na pojedine zemlje regiona. U rezoluciji se navodi da su ti napadi izazvali ozbiljne posljedice u gusto naseljenim područjima.
Predlagači rezolucije tvrde da su takvi napadi doveli do smrtnih slučajeva i velikog broja povrijeđenih, zbog čega se traži reakcija međunarodne zajednice.
Zahtjevi rezolucije
U nacrtu dokumenta navodi se da Vijeće sigurnosti treba osuditi napade i zatražiti njihov trenutni prekid. Istovremeno se naglašava važnost poštovanja osnovnih principa međunarodnog prava.
Rezolucija se poziva na principe Povelje Ujedinjenih nacija, posebno na obavezu poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta država.
U dopisu upućenom institucijama Bosne i Hercegovine navodi se da bi podrška rezoluciji predstavljala doprinos međunarodnim naporima za stabilnost i sigurnost u regionu.
Mogućnost veta
Odluka o eventualnom kosponzorstvu rezolucije u Predsjedništvu BiH mora biti donesena konsenzusom tri člana ove institucije. Ukoliko do takvog dogovora ne dođe, postoji mogućnost pokretanja mehanizma veta.
U tom slučaju član Predsjedništva koji se protivi odluci može pokrenuti proceduru zaštite vitalnog interesa entiteta iz kojeg dolazi.
Ako je riječ o članu iz Federacije Bosne i Hercegovine, konačnu riječ o vetu daje klub konstitutivnog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH iz kojeg taj član dolazi.
Ukoliko je član iz Republike Srpske, o eventualnom vetu odlučuje Narodna skupština Republike Srpske.
Da bi veto bio potvrđen, potrebna je podrška dvije trećine delegata ili zastupnika u odgovarajućoj instituciji.
Političke implikacije
Pitanje eventualnog kosponzorstva rezolucije moglo bi otvoriti novu političku raspravu u Bosni i Hercegovini. Vanjskopolitičke odluke često izazivaju različita tumačenja unutar domaćih političkih struktura.
U takvim situacijama članovi Predsjedništva nerijetko imaju različite poglede na međunarodne inicijative, posebno kada se radi o osjetljivim geopolitičkim pitanjima.
Zbog toga analitičari smatraju da bi rasprava o ovoj rezoluciji mogla postati još jedno pitanje oko kojeg će se testirati sposobnost političkih lidera da postignu zajednički stav.
Međunarodni kontekst
Rezolucija dolazi u trenutku pojačanih napetosti na Bliskom istoku, gdje su odnosi između Irana i pojedinih država regiona sve zategnutiji.
U takvom okruženju međunarodne organizacije, uključujući Ujedinjene nacije, pokušavaju pronaći načine za smanjenje napetosti i sprječavanje daljnje eskalacije sukoba.
Hoće li Bosna i Hercegovina odlučiti da se pridruži ovoj inicijativi ili će se unutar Predsjedništva pojaviti različiti stavovi, pitanje je koje će uskoro biti razmatrano na najvišem nivou državne vlasti.