Može li jedan skup i jedna karta izazvati politički potres u cijelom regionu? Upravo to se dogodilo nakon predstavljanja ideje takozvane Croat Republic u Bosni i Hercegovini, odnosno zamišljenog trećeg entiteta koji je odmah pokrenuo lavinu reakcija.
Na događaju održanom u Zagrebu, u okviru TradeFesta, okupljeni su predstavnici desnih i ultrakonzervativnih krugova, a završnica skupa izazvala je posebnu pažnju. Pred publikom je predstavljena mapa nove teritorijalne podjele Bosne i Hercegovine, što su mnogi ocijenili kao direktnu provokaciju i opasnu političku poruku.
Sporna mapa
Predstavljena karta zamišljenog trećeg entiteta otvorila je brojna pitanja, prije svega o tome kakvu poruku šalje Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i međunarodnoj zajednici. Posebno je odjeknula činjenica da su događaju prisustvovali pojedini političari i osobe povezane sa državnim strukturama.
U javnosti su se odmah pojavili zahtjevi da se o svemu oglasi Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske, ali i premijer Andrej Plenković. Kritičari smatraju da ovakve ideje ne mogu ostati bez odgovora, jer direktno zadiru u odnose sa susjednom državom.
Miješanje u BiH
Predstavljanje karte mnogi vide kao nedopustivo miješanje u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine. Iako su Hrvati jedan od konstitutivnih naroda u toj državi, promovisanje novih granica i entiteta tumači se kao opasan presedan.
Postavljeno je i pitanje kako bi Hrvatska reagovala kada bi neko iz druge države javno crtao njene nove granice ili predlagao unutrašnju podjelu. Upravo zbog toga reakcije nisu izostale.
Korist za Dodika
Brojni analitičari upozoravaju da ideja trećeg entiteta najviše odgovara Miloradu Dodiku i politici destabilizacije Bosne i Hercegovine. Smatra se da bi novi sukobi između Hrvata i Bošnjaka išli naruku onima koji godinama zagovaraju slabljenje zajedničkih institucija.
U tom kontekstu, svaki pokušaj podjele Federacije BiH ili otvaranja pitanja novih entiteta vidi se kao dodatni pritisak na ionako krhke odnose unutar zemlje.
Opasan scenario
Ako bi Hrvatska makar prećutno podržala ovakve projekte, to bi moglo ozbiljno narušiti njen međunarodni položaj. Posebno se upozorava da bi takav potez Hrvatsku približio politici koju prema Bosni i Hercegovini vodi vlast u Beogradu.
Upravo zato u tekstu se navodi da bi Hrvatska bila izjednačena sa politikom Aleksandra Vučića, što bi za Zagreb predstavljalo ozbiljan diplomatski problem.
Evropski put
Jedan od ključnih interesa Hrvatske jeste stabilna Bosna i Hercegovina koja ide ka Evropskoj uniji i NATO savezu. Svaka ideja koja vodi podjelama, novim tenzijama i unutrašnjim sukobima udaljava taj cilj.
Zbog toga kritičari smatraju da je mnogo korisnije raditi na dogovoru konstitutivnih naroda, reformama i jačanju povjerenja, nego otvarati teme koje izazivaju nove podjele.
Položaj Hrvata
Istovremeno se ističe da pitanje političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini postoji i da ga treba rješavati. Posebno se često pominje izborni zakon i mogućnost da Hrvati sami biraju legitimne predstavnike.
Međutim, upozorava se da rješenje ne može biti crtanje novih granica, već kompromis sa Bošnjacima i jačanje funkcionalne države u kojoj će sva tri naroda imati sigurna prava.
Važnost odnosa
Bosna i Hercegovina za Hrvatsku ima poseban značaj, politički, ekonomski i sigurnosni. Dvije države su međusobno povezane i svako pogoršanje odnosa donosi štetu i jednoj i drugoj strani.
Zato se sve glasnije poručuje da Zagrebu trebaju stabilni odnosi sa Sarajevom, a ne podrška idejama koje mogu izazvati nove sukobe.
Jasna poruka
Predstavljanje ovakvih mapa i projekata ponovo je otvorilo stare rane i pokazalo koliko su teme granica i podjela i dalje osjetljive na Balkanu. Umjesto povratka u prošlost, regionu su potrebni dijalog, saradnja i politička mudrost.
Ostaje da se vidi hoće li hrvatski zvaničnici poslati jasnu poruku o ovom događaju, ali jedno je sigurno, ovakve ideje izazivaju mnogo više problema nego rješenja.