Teške optužbe, poređenje sa politikom Slobodana Miloševića i poruka o odbrani “svim legitimnim sredstvima” dodatno su zaoštrili raspravu o izmjenama izbornog sistema Bosne i Hercegovine. Koordinacija udruga Hrvatskog vijeća obrane BiH reagovala je na stavove Denisa Bećirovića, Elmedina Konakovića i Slavena Kovačevića nakon istupa hrvatskog ministra Gordana Grlića Radmana o političkom predstavljanju Hrvata.
Oštra reakcija Koordinacije
Polemika je pokrenuta nakon što je Grlić Radman govorio o potrebi prestanka preglasavanja Hrvata i ponovo otvorio pitanje izbornog modela koji bi, prema zagovornicima takvog rješenja, Hrvatima omogućio da odlučuju o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Njegove poruke izazvale su reakcije dijela političara iz Bosne i Hercegovine, nakon čega se oglasila Koordinacija udruga HVO-a BiH.
U saopćenju su Bećirović, Konaković i Kovačević označeni kao političari koji se protive zahtjevima za drugačijim načinom političkog predstavljanja Hrvata.
– Njihove poruke, kao da su izronile iz velikosrpskog programa Memoranduma SANU-a, pokazuju da problem nije izborni model, niti izborna jedinica, nego odbijanje prava da Hrvati, kao konstitutivan narod, imaju pravo učestvovati u izboru svojih političkih predstavnika.
Slobodan Milošević, kao udarna igla Memoranduma, također je tvrdio da brani državu i demokratiju, dok je zapravo rušio mehanizme ravnopravnosti, što je u konačnici dovelo do katastrofe.
Bećirović pritom ne polemizira s prijedlogom izborne reforme, nego Hrvatsku i hrvatsku politiku pokušava unaprijed proglasiti neprijateljskom, nedemokratskom i suprotnom međunarodnom pravu.
Njegovo kategorično odbacivanje izborne jedinice koja bi Hrvatima omogućila izbor hrvatskog člana Predsjedništva razotkriva stvarni sadržaj navodnog građanskog modela: hrvatsko mjesto može postojati, ali bi o tome ko će ga zauzeti trebala odlučivati bošnjačka većina – navodi u saopćenju Koordinacija udruga Hrvatskog vijeća obrane BiH.
Spor oko predstavljanja
U središtu političkog sukoba ponovo je dugogodišnje pitanje načina izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Zagovornici izmjena tvrde da postojeći sistem omogućava brojnijem biračkom tijelu u Federaciji BiH da presudno utiče na izbor hrvatskog člana Predsjedništva.
Protivnici posebne izborne jedinice, s druge strane, upozoravaju da bi takvo rješenje moglo dodatno učvrstiti etničke političke podjele.
Koordinacija udruga HVO-a smatra da odbacivanje njihovog koncepta nije zaštita građanskog principa, već pokušaj političke majorizacije Hrvata.
Posebno su reagovali na Konakovićevo insistiranje na zastupljenosti povezanoj s posljednjim popisom stanovništva.
– I Milošević je pozivanjem na ‘čovjeka, građanina u centru sistema’ pokušavao oslabiti druge republike i narode te prevlast Srba prikazati kao naprednu i evropsku demokratiju.
Konaković ide korak dalje kada se poziva na zastupljenost prema posljednjem popisu stanovništva i demografsku brojnost pokušava pretvoriti u temelj za raspodjelu političke moći.
U višenacionalnoj državi to bi značilo da najbrojniji narod može postupno preuzeti institucije, određivati njihovu kadrovsku strukturu i politička pravila, a malobrojnijima ostaviti samo formalnu prisutnost.
Milošević je na isti način brojčanu snagu najvećeg naroda pokušavao pretvoriti u trajnu političku nadmoć, predstavljajući majorizaciju kao običnu demokratsku aritmetiku.
Kovačević zahtjev Hrvata za ravnopravnošću ne pokušava pobiti argumentima, nego ga povezuje s fašizmom i udruženim zločinačkim poduhvatom.
Cilj je jasan: stigmatizirati cijeli politički zahtjev, kriminalizirati njegove zagovornike i Hrvatima poručiti da o vlastitim pravima ne smiju ni govoriti.
To je prepoznatljiva Miloševićeva propagandna metoda – protivnika najprije proglasiti ekstremistom i neprijateljem države, a zatim njegovo političko podčinjavanje prikazati kao legitimnu odbranu poretka – ističu u saopćenju.
Komšić ponovo tema
U nastavku saopćenja otvoreno je i pitanje Željka Komšića, čiji izbor godinama predstavlja jednu od centralnih tačaka političkog sukoba između HDZ-a BiH i stranaka koje se protive njihovom konceptu izmjena Izbornog zakona.
Koordinacija udruga HVO-a tvrdi da izbor Komšića glasovima birača koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci predstavlja primjer političke majorizacije Hrvata.
Takva ocjena predstavlja politički stav Koordinacije, dok postojeći izborni sistem ne propisuje etničku pripadnost birača koji glasaju za hrvatskog ili bošnjačkog člana Predsjedništva iz Federacije BiH.
U saopćenju su otišli i korak dalje, ponovo povlačeći historijsku paralelu s političkim sistemom iz vremena raspada Jugoslavije.
– Upravo je Evropski sud za ljudska prava stavio tačku na ‘i’ te srušio unitarističke snove koje i dalje sanja poraženi Kovačević pred tim sudom o unitarističkoj državi i rušenju Daytona.
Ako on i slični stvarno žele srušiti Dayton, a time ugroziti i mir u Bosni i Hercegovini, neka izađu pred javnost i to otvoreno kažu.
Najogoljeniji izraz takve politike ipak je višestruko nametanje Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva glasovima Bošnjaka.
Kao što je Milošević nakon političkih čistki preko Borisava Jovića iz Srbije, Branka Kostića iz Crne Gore, Jugoslava Kostića iz Vojvodine i Sejde Bajramovića s Kosova uspostavio poslušnu glasačku mašineriju, tako bošnjačka većina danas Hrvatima nameće Željka Komšića kao njihovog političkog predstavnika – navodi se dalje.
Pozivanje na ratnu prošlost
Posebno snažne reakcije mogla bi izazvati završnica saopćenja u kojoj Koordinacija govori o organizovanju Hrvata početkom devedesetih godina i njihovoj ulozi u odbrani tokom rata.
Spomenut je 18. septembar 1991. godine, kao i dolazak rezervista JNA, razaranje Ravnog i tadašnje političke reakcije iz Sarajeva.
Koordinacija te događaje direktno povezuje sa savremenom političkom raspravom o položaju Hrvata.
– Hrvati su se jasno organizirali 18. 09. 1991. godine s prvim dolaskom rezervista JNA, onoga ključnog datuma prepoznatog danas kroz Zakon o pravima branitelja, dok su pak u Sarajevu i nakon 1. oktobra iste godine, kao i nakon razaranja Ravnog i prvog ratnog zločina nad Hrvatima, govorili da to ‘nije njihov rat’.
Hrvati su znali odbraniti svoj opstanak.
I kao što su odgovorili Miloševićevoj ratnoj mašineriji, znat će to napraviti i danas, demokratski, politički i svim legitimnim sredstvima, odbraniti se od učenika iste politike majorizacije i hegemonije – zaključuje Koordinacija udruga Hrvatskog vijeća obrane BiH.
Nova politička eskalacija
Uprkos dramatičnom tonu saopćenja, Koordinacija u završnoj poruci izričito govori o demokratskim, političkim i legitimnim sredstvima.
Ipak, poređenje aktuelnih političara iz Bosne i Hercegovine sa Slobodanom Miloševićem i njegovom politikom predstavlja veoma tešku političku optužbu i dodatno podiže temperaturu u raspravi koja se ponovo razvila oko Izbornog zakona.
S jedne strane nalaze se zahtjevi da se Hrvatima osigura model kojim bi imali odlučujući uticaj na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
S druge strane nalaze se političari koji odbacuju formiranje posebne hrvatske izborne jedinice i insistiraju da eventualne reforme moraju obuhvatiti i provođenje presuda međunarodnih sudova te prava svih građana Bosne i Hercegovine.
Najnovije saopćenje Koordinacije pokazuje da se rasprava više ne vodi samo o tehničkim izmjenama izbornog sistema. U nju su ponovo uvedene historijske paralele, ratna prošlost, pitanje majorizacije i potpuno različita tumačenja ustavnog karaktera Bosne i Hercegovine.
Zbog toga će eventualni pokušaj dogovora o izbornoj reformi zahtijevati mnogo više od pronalaska matematičkog modela za izbor članova Predsjedništva. Sve izraženije razlike pokazuju da se iza tog pitanja nalazi mnogo dublji politički spor o tome kako bi ravnopravnost konstitutivnih naroda i građana Bosne i Hercegovine trebala izgledati u praksi.