Kadrovske odluke u državnim institucijama često utiču na način donošenja finansijskih i administrativnih odluka koje se na kraju odražavaju i na građane, posebno kada je riječ o porezima i javnim prihodima. Zato se otvorilo pitanje kako raspodjela funkcija u jednoj od ključnih državnih uprava može uticati na političke odnose i povjerenje u institucije.
Povod za novu političku polemiku bilo je imenovanje četiri pomoćnika direktora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO), nakon čega se oglasio Slaven Kovačević, kandidat Demokratske fronte za člana Predsjedništva BiH.
Šta je prethodilo reakciji
Uprava za indirektno oporezivanje jedna je od najvažnijih finansijskih institucija države jer upravlja naplatom PDV-a, carina i akciza, odnosno prihodima koji se raspoređuju entitetima i Brčko distriktu. Zbog toga su kadrovska rješenja u toj instituciji često predmet političkog interesa.
Nakon posljednjih imenovanja, u javnosti se pojavila informacija da svi novi pomoćnici direktora dolaze iz redova stranaka SNSD i HDZ, dok među njima nema predstavnika iz reda Bošnjaka. Upravo to je bio povod za reakciju Kovačevića, koji je odluke doveo u vezu sa ranijim političkim dogovorima na državnom nivou.
Prije same izjave, u političkom kontekstu spominjalo se i formiranje Vijeća ministara, jer imenovanje predsjedavajuće te institucije zahtijeva podršku članova Predsjedništva BiH, što često određuje kasnije odnose među strankama.
Govoreći o tim događajima, Kovačević je iznio svoje viđenje političkih posljedica.
– To je još jedna od posljedica preglasavanja Željka Komšića od strane Denisa Bećirovića i Željke Cvijanović, prilikom imenovanja Brojane Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara, što je pratio niz ustupaka ili davanja Trojka različitih pozicija prema osovini HDS-SNSD. Time je stvoren ambijent za potpunu dominaciju HDZ-SNSD grupacije, prilikom različitih imenovanja u niz državnih institucija. Ono što jeste problem, odnosi se na to što to ima obrise ostvarivanja ratnih ciljeva u mirnodopskim uvjetima – rekao je Kovačević.
Uloga Uprave za indirektno oporezivanje
UIO upravlja sistemom indirektnih poreza, a njene odluke direktno utiču na budžete svih nivoa vlasti. Prihodi koje prikupi ova institucija raspoređuju se između države, entiteta i Brčko distrikta, što znači da stabilnost njenog rada ima i ekonomski značaj.
Zbog takve nadležnosti, imenovanja unutar UIO-a često imaju političku težinu jer određuju ko će učestvovati u upravljanju finansijskim sistemom. Kovačević smatra da struktura imenovanih kadrova ne prati demografsku sliku zemlje.
– U svim demokratskim državama, logika stvari da se demografska slika barem približno preslika na institucije vlasti, gdje ovdje imamo takav sistem rada da se realiziraju elementi institucionalnog čišćenja uz potpuno zanemarivanje trenutne demografske slike – rekao je Kovačević.
Politički kontekst
U Bosni i Hercegovini imenovanja na državnom nivou često su rezultat političkih dogovora između stranaka koje čine parlamentarnu većinu. Takvi dogovori obično uključuju raspodjelu funkcija u institucijama, što je dio ustaljene političke prakse nakon formiranja vlasti.
Kovačević je u nastavku izjave ocijenio da su aktuelna imenovanja dio šireg političkog procesa i iznio kritike na račun pojedinih političkih aktera.
– Ko to radi, jednostavno je odgovoriti. To rade one političke snage, koje su tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu koristile ratne zločine, etničko čišćenje i na kraju sam čin genocida, kako bi se promijenila demografska slika u Bosni i Hercegovini, kao jedan od njihovih političkih ciljeva. Kada to nije dalo njima očekivane rezultate, vidljivo je da sada pokušavaju izmijeniti demografsku strukturu u državnim institucijama i agencijama, sa potpuno istim političkim ciljem – rekao je Kovačević.
Kako funkcioniše odlučivanje
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ima važnu ulogu u imenovanju i potvrđivanju pojedinih državnih funkcija, dok Vijeće ministara provodi izvršnu vlast na državnom nivou. Odluke o kadrovima najčešće se donose kroz političku većinu u parlamentu, a zatim potvrđuju kroz institucije.
Takav sistem podrazumijeva međusobnu saradnju političkih stranaka, ali i česte političke nesuglasice, posebno kada je riječ o raspodjeli nadležnosti i funkcija. Upravo ti odnosi često postaju tema javnih rasprava.
Na kraju je Kovačević govorio i o mogućim političkim posljedicama.
– Zaključak ovoga je da je nasušna potreba da se omogući omjer 2:1 u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine u korist države jer u suprotnom slučaju biće omjer 2:1 protiv države Bosne i Hercegovine, što nije željeni scenario, jer jedna od posljedica je i ostvarivanje aparthejda, segregacije i diskriminacije sa vidljivim političkim ciljevima – rekao je Kovačević.