Dok su pojedine delegacije pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija govorile o mogućnosti prijevremenog puštanja Ratka Mladića na slobodu iz humanitarnih razloga, iz Bosne i Hercegovine stigao je odgovor koji je izazvao veliku pažnju. Emotivno i bez zadrške, predstavnica BiH podsjetila je na razmjere zločina zbog kojih je bivši komandant Vojske Republike Srpske pravosnažno osuđen za genocid i druge ratne zločine.
Na sjednici posvećenoj budućnosti Rezidualnog mehanizma za krivične sudove, uz obraćanja predsjednice i glavnog tužioca, riječ su dobili i predstavnici više država. Tokom rasprave izneseni su stavovi o radu Mehanizma, ali i o zahtjevima koji se odnose na osuđene ratne zločince. Među njima se našlo i pitanje Ratka Mladića, za kojeg su predstavnici Rusije i Srbije iznijeli argumente u korist puštanja na slobodu zbog zdravstvenih i humanitarnih razloga.
Odgovor Bosne i Hercegovine
U ime Bosne i Hercegovine govorila je savjetnica ambasadorice Šejla Đurbuzović, koja je jasno poručila da se iza zahtjeva za humanitarni tretman ne smiju zaboraviti činjenice i presude koje su donesene nakon dugogodišnjih sudskih procesa.
Njeno obraćanje bilo je usmjereno na podsjećanje međunarodne zajednice na patnje žrtava i porodica ubijenih, naglašavajući da se pri donošenju bilo kakvih odluka ne smije izgubiti iz vida razmjer zločina za koje je Mladić osuđen.
Glas žrtava
Posebno je istakla da je teško slušati zahtjeve za empatiju prema osuđenom ratnom zločincu dok brojne porodice i dalje tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih.
– Uvijek je fascinantno sa stanovišta kredibiliteta i moralnog integriteta kada slušate žalbe osuđenih ratnih zločinaca, osuđenika za genocid, kada traže prijevremeno puštanje. Danas smo čuli novi, zbog humanitarnih razloga. Da razjasnim, govorimo o ‘bosanskom krvniku’. Krvniku odgovornom za više od osam hiljada nevinih ljudi u Srebrenici. Onome koji je naredio nemilosrdno granatiranje Sarajeva 1425 dana. Njegovo ime je Ratko Mladić. Pitam se da li su ikad pogledali u oči majke kojoj je ubijen sin ili koja je gledala kćerku koju neprestano siluju, ili onu koja je izgubila cijelu porodicu, s jednakom empatijom i brigom s kojom to rade za monstruma koji je odgovoran za ove zločine. Ako ništa, kada umre, imaće grob. Nešto što će ostati kao znak, koliko god prezren. Mnoge majke su umrle a da nisu dočekale da ukopaju ni kost svoje djece. I zato da vas pitam o kakvim humanitarnim razlozima govorimo, da li je njega bilo briga za sve zločine za koje je osuđen? Nakon što je ušao u Srebrenicu 11. jula 1995. Ratko Mladić je izjavio da je grad oslobođen za srpski narod, i citiram ‘ovdje smo 11. jula u srpskoj Srebrenici, dan prije velikog srpskog praznika. Poklanjamo ovaj grad srpskom narodu, konačno je došao trenutak nakon pobune protiv dahija (Turaka), da se osvetimo Turcima na ovom mjestu’, kraj citata. Ovo su njegove riječi, ne moje, ovo nije umjetna inteligencija, ovo je snimljeno kamerama koje su pratile njegov svaki korak. Da li se ikada izvinio, da li je otkrio lokacije masovnih grobnica, da li je dao bar naznaku da se kaje, kao osnov za empatiju i ranije puštanje. Imamo vjeru u objašnjenje predsjednice Santane koja je ovaj zahtjev odbila, po svim tačkama ‘mandela pravila’ su u potpunosti ispoštovana. Isto se ne može reći za one koje je on zarobio i pogubio u Srebrenici. Zato da budem jasna, želimo mu jako dug život, dovoljno dug da ga se drži odgovornim za najmanje osam hiljada nedužnih ljudi koje je nemilosrdno poslao u smrt. To je sve od empatije koju možemo ponuditi – zaključila je ambasadorica.
Podsjećanje na presude
Tokom obraćanja naglašeno je da se ne radi o političkim kvalifikacijama, već o činjenicama koje su potvrđene pravosnažnim presudama međunarodnih sudova. Upravo zbog toga, kako je poručeno, pokušaji da se u prvi plan stave humanitarni argumenti bez sagledavanja posljedica zločina predstavljaju dodatnu bol za porodice žrtava.
Ratko Mladić je pred međunarodnim sudom osuđen za genocid u Srebrenici, progon, istrebljenje, ubistva, deportacije i druge zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini. Presude su donesene nakon višegodišnjih procesa u kojima su saslušani brojni svjedoci i predstavljeni obimni dokazi.
Jasna poruka svijetu
Obraćanje predstavnice Bosne i Hercegovine privuklo je pažnju upravo zbog činjenice da je fokus vratilo na žrtve, njihove porodice i nepravdu s kojom se mnogi suočavaju i decenijama nakon završetka rata.
Poruka iznesena pred Vijećem sigurnosti bila je da se odgovornost za najteže ratne zločine ne može relativizovati, te da se pri razmatranju bilo kakvih zahtjeva mora voditi računa o onima koji su izgubili svoje najmilije, a ne samo o onima koji su za te zločine osuđeni.
Rasprava u Ujedinjenim nacijama još jednom je pokazala koliko su pitanja ratnih zločina, pravde i odgovornosti i dalje osjetljiva tema, ne samo u Bosni i Hercegovini već i na međunarodnoj sceni. Istovremeno, govor predstavnice BiH podsjetio je da porodice žrtava i dalje očekuju istinu, pravdu i pronalazak posmrtnih ostataka brojnih nestalih osoba, što ostaje jedno od najtežih otvorenih pitanja nakon rata.