Sukobi na Bliskom istoku često se ne zadržavaju samo na regionalnom nivou, jer utiču na sigurnost, cijene energenata i političke odluke širom svijeta. Zbog toga se već sada postavlja pitanje da li najnoviji vojni razvoj događaja znači kratkotrajnu operaciju ili početak dužeg perioda nestabilnosti.
O novim informacijama iz Sjedinjenih Američkih Država govorio je dopisnik iz Washingtona Ivica Puljić, koji je iznio detalje američko-izraelske operacije protiv Irana i političke odluke koje su joj prethodile.
Vojna situacija
Prema informacijama koje su potvrđene iz američkih izvora, operacija se odvija u području Perzijskog zaljeva. Tokom napada uništen je veći broj plovila iranske mornarice, što predstavlja jedan od najozbiljnijih pomorskih udara u tom regionu posljednjih godina.
Američki predsjednik komentarisao je gubitke iranske flote.
– I ostali će uskoro plutati na dnu mora – rekao je Donald Trump.
Vojni analitičari navode da pomorske operacije imaju poseban značaj jer se kroz Perzijski zaljev odvija veliki dio svjetske trgovine naftom. Upravo zato svaki sukob u tom području ima i ekonomsku dimenziju.
Politička odluka
Prema Puljićevim informacijama, vojnom potezu prethodio je duži period diplomatskih kontakata koji nisu doveli do dogovora. U jednom trenutku, uprkos pregovorima, donesena je odluka o pokretanju operacije.
On je objasnio i trenutak kada je politička odluka postala konačna.
– Trump je definitivno odabrao rat uprkos diplomatskim naporima koji su trajali sedmicama – rekao je Ivica Puljić.
Takve odluke u pravilu donose se nakon procjene sigurnosnih rizika, ali i političkih okolnosti. U međunarodnim odnosima često paralelno postoje i pregovori i pripreme za mogući sukob, što dodatno komplikuje procjene.
Prethodni kontakti
Prema dostupnim informacijama, jedan od važnih događaja bio je sastanak američkog i izraelskog rukovodstva krajem godine. Tada su, kako se navodi, razmatrane mogućnosti odgovora na razvoj iranskih raketnih kapaciteta.
Uslijedile su i posjete sigurnosnih zvaničnika Washingtonu, dok su se istovremeno vodili pregovori u regionu. Zbog toga dio analitičara smatra da su diplomatski razgovori bili pokušaj izbjegavanja sukoba, ali bez konačnog uspjeha.
Reakcije u SAD-u
U američkoj javnosti pojavile su se podijeljene reakcije. Dio političkih krugova podržava operaciju zbog sigurnosnih razloga, dok drugi upozoravaju na mogućnost dugotrajnog angažmana i širenja sukoba.
Rasprava se vodi i unutar političkih stranaka, a posebno se postavlja pitanje hoće li operacija ostati ograničena ili prerasti u veći rat. U američkom političkom sistemu takva odluka zavisi i od Kongresa, koji ima nadzornu funkciju nad dugotrajnim vojnim angažmanom.
Globalni rizici
Stručnjaci upozoravaju na nekoliko mogućih posljedica: poremećaje na tržištu nafte, rast cijena energenata i uključivanje drugih država u sukob. Region Bliskog istoka povezan je s globalnim ekonomskim tokovima, pa svaki veći vojni događaj utiče i na države koje nisu direktno uključene.
Posebno se prati mogućnost širenja krize na širi region, jer bi eventualna eskalacija mogla promijeniti odnose velikih sila. Upravo zato međunarodne organizacije u ovakvim situacijama obično pozivaju na diplomatsko rješenje.
Otvorena pitanja
Za sada ostaje nejasno da li je cilj operacije samo vojno slabljenje Irana ili i političke promjene unutar zemlje. Od tog odgovora zavisi i trajanje sukoba, ali i odnos međunarodnih aktera prema njemu.
Zbog svega navedenog, razvoj događaja pomno prate vlade, investitori i građani širom svijeta. Posljedice se ne odnose samo na sigurnost nego i na ekonomiju i političke odnose, pa bi naredni potezi Washingtona i reakcije drugih država mogli dugoročno oblikovati situaciju na Bliskom istoku, ali i šire, sto mnogi vec sada pokušavaju procijeniti.