Šta se zapravo događa iza kulisa američke politike i koliko su lobističke aktivnosti Milorada Dodika povezane s ljudima iz najbližeg okruženja Donalda Trumpa? Novinar i dugogodišnji dopisnik iz Washingtona Ivica Puljić iznio je niz tvrdnji o političkim vezama, neuspjelom lobiranju za Bosnu i Hercegovinu, mogućim sankcijama i poruci koja je, prema njegovim informacijama, iz Zagreba upućena Maxu Primorcu u vezi s trećim entitetom.
Politička afera u Washingtonu
Gostujući u programu Face TV, Ivica Puljić govorio je o kontroverzama koje su izazvale aktivnosti američkih lobista povezanih s Miloradom Dodikom. Prema njegovoj ocjeni, slučaj je prerastao okvire bosanskohercegovačke politike i postao tema koja privlači pažnju američkih političkih i medijskih krugova.
Puljić smatra posebno značajnim to što se u priči pojavljuju osobe koje imaju neposredne veze s administracijom Donalda Trumpa. Naglasio je da nije riječ samo o političkim konsultantima koji djeluju na periferiji američkog političkog sistema, nego o ljudima koji imaju pristup predsjednikovom okruženju.
– Dosta se zakuhalo. Dobro je da je došlo na američki nacionalni nivo. Dodiku su dolazili glavni Trumpovi ljudi, iz njegovog najbližeg okruženja. Oni sjede s Trumpom za stolom. I Susie Wiles je učestvovala u lobiranju za Dodika, ne samo njena kćerka. Profesor Serwer nema više informacije kakve je nekada imao – rekao je Puljić.
Njegove tvrdnje o ulozi Susie Wiles predstavljaju ozbiljne navode koji bi zahtijevali dodatnu dokumentaciju i nezavisnu potvrdu. Ipak, Puljić ističe da je sama povezanost lobističkih aktivnosti s osobama bliskim američkom predsjedniku važna za razumijevanje političkog značaja cijelog slučaja.
Posebno je zanimljivo što je, prema njegovom prikazu, dio ljudi koji se povezuju s Dodikovim lobiranjem ranije bio uključen u aktivnosti usmjerene na zastupanje interesa Bosne i Hercegovine.
Kako je propalo lobiranje?
Jedan od najzanimljivijih dijelova Puljićevog gostovanja odnosio se na kompaniju Continental Strategy i okolnosti pod kojima je, prema njegovim informacijama, došlo do promjene lobističkog angažmana.
Puljić tvrdi da je kompanija prvobitno bila uključena u aktivnosti povezane s predstavljanjem interesa Bosne i Hercegovine, odnosno inicijative koju je finansijski podržavala bošnjačka zajednica u Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema njegovom objašnjenju, Katie Wiles imala je važnu ulogu u tim kontaktima, dok se u cijeli proces pokušao uključiti i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković.
– Sredinom prošle godine, kompanija ‘Continental Strategy’ počela je lobirati za BiH. Katie Wiles vodila je bošnjačko lobiranje jer u Americi BiH ima najmanje – zastupljene su tri nacionalne struje! Katie je bila školska drugarica čovjeka koji je tražio lobiranje za BiH. Novac je osigurala bošnjačka baza u Americi. Dino Konaković se uključio, ali u BiH nije mogao dobiti podršku. Sve je propalo jer je ‘Continental Strategy’ prekinuo ugovor s bosanskom organizacijom za lobiranje… a onda je uskočio Dodik. Sarajevo je otkrilo pravu adresu, a Dodik se okoristio – objasnio je Puljić.
Ovaj prikaz otvara pitanje koordinacije bosanskohercegovačkih institucija kada je riječ o međunarodnom predstavljanju i angažovanju profesionalnih lobističkih kompanija.
Puljić sugeriše da je propuštena prilika da se kroz postojeće kontakte razvije organizovaniji pristup američkim političkim institucijama. Istovremeno, prema njegovoj verziji događaja, Dodik je uspio iskoristiti prostor koji je nastao nakon prekida prethodnog angažmana.
Takve okolnosti dodatno naglašavaju koliko lobiranje zavisi od finansijskih sredstava, političke podrške i dugoročne strategije.
Posjeta Trumpovih saradnika
Puljić se osvrnuo i na posjetu američkih političkih konsultanta Banjoj Luci, koja je izazvala pažnju zbog njihovih veza s Trumpovim političkim okruženjem.
Jedno od pitanja bilo je jesu li američki gosti Dodiku davali političke savjete ili su se bavili tehničkim pitanjima povezanim s izborima.
Puljić je iznio tvrdnju da je dio njihovog interesa bio povezan s izbornom tehnologijom, posebno zbog rasprava koje se u Sjedinjenim Američkim Državama vode o pouzdanosti izbornih sistema.
Prema njegovom tumačenju, Trumpove tvrdnje o izbornim prevarama predstavljaju važan kontekst za razumijevanje takvog interesa. Puljić je podsjetio na sudske postupke i istraživanja koja nisu potvrdila tvrdnje o široko rasprostranjenim izbornim prevarama koje bi promijenile ishod američkih predsjedničkih izbora.
Ipak, iz same činjenice da su politički konsultanti posjetili Banju Luku ne može se pouzdano zaključiti kakve su savjete davali niti šta je bio njihov konkretan zadatak bez dodatnih informacija o sadržaju sastanaka.
Puljić smatra da cijeli slučaj pokazuje koliko je važno da Bosna i Hercegovina ozbiljno pristupi predstavljanju svojih interesa u Washingtonu.
Ekskluzivna poruka iz Zagreba
Najveću pažnju tokom razgovora izazvala je Puljićeva tvrdnja da je iz Zagreba upućena poruka Maxu Primorcu u vezi s njegovim javnim istupima o trećem entitetu i mogućim teritorijalnim promjenama u Bosni i Hercegovini.
Prema Puljićevim informacijama, poruka je povezana s nastojanjima da se poboljšaju odnosi između Bošnjaka i Hrvata i smanje političke napetosti.
U istom dijelu razgovora govorio je o potrebi profesionalnog lobiranja, ulozi Elmedina Konakovića, američkoj izbornoj tehnologiji i političkoj budućnosti Dragana Čovića.
– Treba lobirati, iste sekunde ozbiljno, profesionalno, ne postoji drugi način! Konaković je pokušao, ali nije mogao više, ruke su mu bile vezane, a onda je uskočio Dodik! Izborna tehnologija koja se koristi u BiH koristi se i na izborima u Americi identična, potpuno ista tehnologija! Za dvije godine su generalni, opći izbori u Americi. Šta ćemo ako Trump izgubi? Moramo znati reći NE Americi. Ovu vijest niko do sada nije objavio, ekskluziva je: iz Zagreba je javljeno Maxu Primorcu da više ne priča o trećem entitetu, kartama i podjelama, radi se na mirenju, odleđivanju odnosa između Bošnjaka i Hrvata! Ko kaže da će Čović ostati u politici dovijeka? Ako ijedan Hrvat može oprostiti Čoviću rečenicu u Narodnoj skupštini RS-a: ‘Čuvajte vi svoju RS!’ Ti ljudi, Hrvati, imaju mentalnih problema – kazao je Puljić.
Ova izjava sadrži nekoliko važnih političkih poruka. Prva se odnosi na potrebu sistemskog lobiranja u Sjedinjenim Američkim Državama, druga na odnose između bošnjačkih i hrvatskih političkih predstavnika, a treća na budućnost politike koju zastupa Dragan Čović.
Najznačajniji dio ipak predstavlja tvrdnja o poruci upućenoj Primorcu. Puljić nije u dostavljenom razgovoru predstavio dokument ili javnu potvrdu te komunikacije, zbog čega je riječ o informaciji koju je iznio na osnovu vlastitih izvora.
Treći entitet ponovo u fokusu
Pitanje trećeg entiteta već dugo predstavlja jednu od najosjetljivijih tema političkih odnosa u Bosni i Hercegovini. Različiti prijedlozi teritorijalnog i institucionalnog preuređenja izazivaju neslaganja među političkim strankama, ali i šire rasprave o budućnosti dejtonskog ustavnog sistema.
Zbog toga bi eventualna poruka iz Zagreba kojom se traži prestanak javnog zagovaranja novih teritorijalnih podjela mogla imati politički značaj, ukoliko bude potvrđena.
Puljić tvrdi da se radi na poboljšanju odnosa između Bošnjaka i Hrvata, što bi predstavljalo drugačiji pristup od retorike koja naglašava teritorijalno razdvajanje.
Ipak, bez dodatnih informacija nije moguće utvrditi ko je konkretno uputio poruku, u čije ime je ona poslana niti predstavlja li zvaničan stav hrvatskih institucija.
Puljićeva izjava o Draganu Čoviću također je izazvala pažnju jer je otvorio pitanje dugoročnog političkog utjecaja predsjednika HDZ-a BiH.
Njegova kritika Čovićeve ranije poruke u Narodnoj skupštini Republike Srpske pokazuje da odnos HDZ-a i političkog rukovodstva Republike Srpske ostaje predmet oštrih političkih rasprava.
Murphy i politički utjecaj
Tokom razgovora otvoreno je i pitanje djelovanja bivšeg američkog ambasadora Michaela Murphyja, koji je javno iznosio kritike na račun Milorada Dodika.
Murphyjevi istupi izazvali su pažnju zbog oštrih formulacija, uključujući i spominjanje glogovog kolca u političkom kontekstu.
Puljić, međutim, smatra da bivši ambasador više nema značajan utjecaj na donošenje odluka u Washingtonu. Prema njegovoj ocjeni, Murphyjevi komentari prvenstveno su namijenjeni javnosti u Bosni i Hercegovini.
– Nema nikakvu moć u Americi! To je samo za domaću upotrebu u BiH. On je otišao u penziju, a iz penzije traže posao za sebe. Znaš koliko sam ih preturio preko ruku… Naprimjer, Jonathan Moore – stalno je pitao može li za nekog raditi, može li ovdje ili ondje, a evo ga, sad lobira za Dodika! – rekao je Puljić.
Njegova ocjena o Murphyjevom političkom utjecaju predstavlja lično profesionalno tumačenje odnosa u američkim institucijama. Formalni odlazak s diplomatske funkcije znači prestanak službenog predstavljanja američke administracije, ali sam po sebi ne pokazuje koliki neformalni utjecaj određeni bivši diplomata može zadržati.
Puljić je posebno spomenuo i Jonathana Moorea, povezujući njegov kasniji angažman s lobističkim aktivnostima u korist Dodika.
Takve promjene profesionalnih angažmana bivših diplomata otvaraju šire pitanje odnosa između diplomatskog iskustva, privatnog lobiranja i političkih interesa.
Šutnja State Departmenta
Posebno zanimljiv dio Puljićevog gostovanja odnosio se na njegovu komunikaciju s američkim State Departmentom.
Novinar je objasnio da je pokušao dobiti zvaničan stav američke diplomatije o izborima u Bosni i Hercegovini, uključujući ocjenu regularnosti izbornog procesa i zadovoljstvo rezultatima.
Prema njegovim riječima, američke institucije nisu dostavile sadržajan odgovor na postavljena pitanja.
– Ne. Ja sam postavio pitanje mailom, imam, evo, i njihove odgovore i sve. Rekli su mi: ‘Hvala što ste postavili pitanje, mi ćemo vam odgovoriti. Do kada je rok?’ Ja kažem: tad i tad, i onda oni to prebace na sutradan. ‘Dobro, hajde, odgovorite mi do podne sutradan.’ I onda odjednom javljaju da oni ne mogu odgovoriti na to pitanje. Dakle, da daju ocjenu izbora u Bosni i Hercegovini, je li sve korektno, jesu li zadovoljni rezultatima izbora i tako dalje. Praktično su me odbili. Ali nije čudo, mene odbijaju u Bijeloj kući već dugo vremena zbog ovoga što radim, zato što pitanja nisu ugodna, direktna su. Senade, naše je da kažemo istinu – ispričao je Puljić.
Ovakvo iskustvo pokazuje poteškoće s kojima se novinari mogu suočiti prilikom traženja zvaničnih odgovora na politički osjetljiva pitanja.
Ipak, odbijanje odgovora ne znači automatski potvrdu određenog političkog stava. Američke institucije mogu imati različite razloge za nekomentarisanje pojedinih izbornih procesa ili diplomatskih pitanja.
Puljić je, međutim, naglasio da smatra važnim nastaviti postavljati direktna pitanja bez obzira na to koliko su neugodna za političke zvaničnike.
Zahtjevi za nove sankcije
U završnom dijelu razgovora Puljić se osvrnuo na aktivnosti američkih zakonodavaca koji zagovaraju ponovno uvođenje sankcija Miloradu Dodiku.
Posebno je spomenuo senatoricu Jeanne Shaheen i inicijative koje dolaze iz oba doma američkog Kongresa.
Prema njegovim riječima, među republikancima i demokratama postoje političari koji smatraju da američka administracija treba preispitati odnos prema Dodiku i primjenu propisa povezanih sa Zapadnim Balkanom.
– U Kongresu, i u Zastupničkom domu i u Senatu, imaš dvostranačke ljude, republikance i demokrate koji kažu: ‘Tražimo od Marka Rubija da opet potakne to pitanje da se Dodiku vrate sankcije jer ne poštuje američki zakon.’ Međutim, State Department ne radi ništa! State Department je potpuno na strani Milorada Dodika. Dali su jedan smiješan odgovor prije nekoliko dana: na to njihovo traženje rekli su da je ukidanje sankcija Miloradu Dodiku dovelo do stabilizacije situacije u Bosni i Hercegovini i da je situacija sigurnija i politički stabilnija! Što je, naravno, kao da su se ‘Nadrealisti’ zezali, pa pisali to pismo – kazao je Puljić.
Ova izjava pokazuje razliku između Puljićeve ocjene politike State Departmenta i zahtjeva pojedinih članova Kongresa.
Američki politički sistem omogućava da zakonodavci javno kritikuju vanjskopolitičke odluke administracije i zahtijevaju drugačije postupanje.
Međutim, postojanje takvih zahtjeva ne znači da će sankcije automatski biti uvedene. Za konkretne mjere potrebne su odluke nadležnih američkih institucija u skladu s važećim propisima.
Puljić smatra da se upravo u odnosu između Kongresa i State Departmenta može prepoznati značajno neslaganje oko američke politike prema Dodiku.
Lobiranje kao političko pitanje
Puljićevo gostovanje otvorilo je nekoliko međusobno povezanih tema koje se odnose na međunarodni položaj Bosne i Hercegovine.
Prva je potreba organizovanog i profesionalnog predstavljanja državnih interesa u Washingtonu. Druga se odnosi na mogućnost da pojedini politički akteri iz Bosne i Hercegovine ostvaruju značajniji pristup američkim institucijama zahvaljujući privatnim lobističkim angažmanima.
Treća tema obuhvata unutrašnje političke odnose, posebno pitanje trećeg entiteta i budućnosti saradnje između bošnjačkih i hrvatskih političkih predstavnika.
Puljićeva tvrdnja o poruci Maxu Primorcu iz Zagreba posebno se izdvaja jer sugeriše mogućnost drugačijeg pristupa osjetljivim pitanjima ustavnog i teritorijalnog uređenja Bosne i Hercegovine.
Ipak, njena politička težina zavisit će od toga hoće li se pojaviti dodatne potvrde i hoće li takve poruke biti praćene konkretnim javnim potezima.
Istovremeno, rasprava o američkim sankcijama pokazuje da politika Washingtona prema Bosni i Hercegovini nije predmet jedinstvenih ocjena svih američkih političkih aktera.
Puljić je iznio niz tvrdnji i vlastitih procjena koje otvaraju važna pitanja, ali pojedini navodi, posebno oni o ulozi visokih američkih zvaničnika u lobiranju i poruci upućenoj Primorcu, zahtijevaju dodatnu nezavisnu potvrdu.
Upravo zato će za razumijevanje daljnjeg razvoja događaja biti važno pratiti zvanične odluke američkih institucija, eventualne promjene u lobističkim angažmanima i konkretne političke poteze povezane s odnosima Bošnjaka i Hrvata.
Poruka koja se odnosi na treći entitet, karte i podjele ostaje najzvučniji dio Puljićevog istupa, ali i pitanje na koje bi dodatne odgovore trebali dati akteri koji su, prema njegovim informacijama, bili uključeni u tu komunikaciju.