New York je ponovo postao središte svjetske diplomatije, a posebna pažnja usmjerena je na poteze američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegov susret s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Dopisnik Ivica Puljić ukazuje da bi upravo razgovori koji se vode iza zatvorenih vrata, daleko od govornice Opće skupštine Ujedinjenih nacija, mogli biti važniji od brojnih zvaničnih obraćanja svjetskih lidera.
Diplomatija u New Yorku
Zasjedanje Opće skupštine UN-a tradicionalno okuplja veliki broj državnika, ministara i diplomata, ali formalni govori predstavljaju samo jedan dio intenzivnih diplomatskih aktivnosti.
Na marginama skupa održavaju se brojni bilateralni i multilateralni sastanci, a među najvažnijim temama nalaze se rat u Ukrajini, situacija na Bliskom istoku, energetska kriza i pokušaji pronalaska diplomatskih rješenja za sukobe koji imaju globalne posljedice.
Puljić upravo neformalne kontakte i bilateralne razgovore smatra jednom od najvećih vrijednosti okupljanja u New Yorku.
– Sami govori su važni, ali mnogo je važnije ono što se događa u kuloarima, na tim bilateralnim sastancima, jer ne treba mnogo protokola. Moguće je sresti neku osobu, porazgovarati, popričati. To je snaga ovog skupa, ovog tjedna – poručio je Puljić.
Takva atmosfera omogućava političkim liderima da razgovaraju o pitanjima za koja bi u drugačijim okolnostima bilo potrebno organizovati posebne posjete i višednevne diplomatske pripreme.
Trump i Zelenski
Posebna pažnja usmjerena je na odnose Washingtona i Kijeva.
Zelenski je potvrdio da je razgovarao sa Trumpom i da očekuje njihov direktan susret u New Yorku. Ukrajinski predsjednik smatra da postoji određeni diplomatski zamah i mogućnost razgovora o koracima koji bi mogli dovesti do smanjenja intenziteta sukoba.
Jedna od centralnih tema jeste pitanje napada na energetsku infrastrukturu.
Američki mediji izvještavaju da Trump vrši pritisak na Zelenskog da Ukrajina obustavi napade na ruske naftne rafinerije. Washington je zabrinut zbog posljedica koje takvi napadi imaju na proizvodnju dizela i globalno energetsko tržište.
Ukrajina posljednjih mjeseci intenzivno napada ruske energetske kapacitete, smatrajući ih važnim dijelom infrastrukture koja finansijski i logistički podržava ruske ratne aktivnosti.
Trump, međutim, problem posmatra i kroz posljedice koje poremećaji na energetskom tržištu imaju na cijene goriva.
Pritisak zbog rafinerija
Prema izvještajima američkih i drugih zapadnih medija, Trump je od Zelenskog tražio da prekine napade na ruske rafinerije.
Američki predsjednik javno je pokušao značajan dio odgovornosti za rast cijena dizela povezati upravo s ukrajinskim napadima na ruske kapacitete za preradu nafte.
Situacija je ipak složenija jer na globalne cijene energenata istovremeno utiče više faktora, uključujući sukob s Iranom, probleme u transportu nafte i poremećaje u svjetskoj proizvodnji i preradi.
Trumpova administracija posebno je zabrinuta zbog cijena goriva u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je rast cijene dizela postao i unutrašnjopolitičko pitanje.
Zbog toga razgovor sa Zelenskim nije važan samo u kontekstu rata u Ukrajini. Energetsko tržište, inflacija i cijene koje plaćaju američki građani postali su važan dio računice Washingtona.
Moguć energetski dogovor
Jedna od ideja koja se pojavljuje jeste uzajamno ograničavanje napada Rusije i Ukrajine na energetsku infrastrukturu.
Kijev pokazuje spremnost razgovarati o takvom modelu pod uslovom da i Moskva prestane napadati ukrajinsku energetsku i drugu kritičnu infrastrukturu.
Takav dogovor mogao bi predstavljati jedan od koraka prema smanjenju intenziteta sukoba, ali za sada nema konačnog sporazuma koji bi garantovao obostrani prekid napada.
Rusija nastavlja napadati ukrajinske ciljeve, dok Ukrajina svojim bespilotnim letjelicama i drugim sredstvima pokušava pogoditi objekte duboko na ruskoj teritoriji.
Zbog toga će biti posebno važno vidjeti može li sastanak Trumpa i Zelenskog donijeti konkretniji prijedlog prihvatljiv i za Moskvu.
Rat i cijene goriva
Energetska kriza dodatno komplikuje diplomatske pokušaje.
Rusija je jedan od najvećih svjetskih proizvođača energenata, pa svaki ozbiljniji poremećaj njenih kapaciteta može imati posljedice daleko izvan granica Ukrajine i Rusije.
Istovremeno, sukobi na Bliskom istoku stvaraju dodatnu neizvjesnost na tržištu nafte.
Zbog toga nije moguće globalni rast cijena goriva pripisati samo jednom uzroku. Trump posebno naglašava posljedice ukrajinskih udara na ruske rafinerije, dok tržišna kretanja pokazuju da na cijene istovremeno djeluju ratovi, problemi sa snabdijevanjem, transportom i prerađivačkim kapacitetima.
Upravo će energija zato biti jedna od tema koja povezuje razgovore o Ukrajini sa mnogo širim globalnim problemima.
Bliski istok u fokusu
Puljić očekuje da će veliki dio diplomatskih aktivnosti u New Yorku biti posvećen i Bliskom istoku.
Ratovi i političke tenzije u tom regionu direktno utiču na međunarodnu sigurnost i svjetsko energetsko tržište, zbog čega će brojni lideri pokušati pronaći prostor za nove diplomatske inicijative.
– Bit će mnogo razgovora o Bliskom istoku i navodno će biti neka nova inicijativa, pa ćemo vidjeti što će to biti – zaključio je Puljić.
Za sada nema dovoljno detalja da bi se moglo govoriti o konačnom sadržaju takve inicijative ili njenim izgledima za uspjeh.
Ipak, veliki broj svjetskih lidera i diplomata na jednom mjestu omogućava intenzivnije kontakte koji bi mogli poslužiti kao početak novih pregovora.
Putin i Xi
Važan detalj jeste i odsustvo pojedinih lidera koji imaju presudan uticaj na najveće međunarodne krize.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping u pravilu ne koriste zasjedanje Opće skupštine UN-a za direktno učešće na ovakvim okupljanjima, pa njihove zemlje predstavljaju visoki zvaničnici, uključujući ministre vanjskih poslova.
To, međutim, ne znači da Rusija i Kina neće biti važne u razgovorima koji se vode u New Yorku.
Bez Moskve nije moguće postići sporazum o okončanju rata u Ukrajini, dok je Kina zbog svog globalnog političkog i ekonomskog uticaja važan faktor u gotovo svim velikim međunarodnim pitanjima.
Razgovori iza kulisa
Puljićeva procjena zbog toga stavlja naglasak upravo na ono što javnost često ne vidi.
Govori pred Općom skupštinom mogu sadržavati važne političke poruke, ali se konkretni kompromisi često traže tokom direktnih razgovora državnika, ministara i diplomatskih delegacija.
U New Yorku se u kratkom periodu nalazi veliki broj najuticajnijih ljudi svjetske politike. Takva koncentracija omogućava sastanke za koje bi u drugim okolnostima bilo potrebno mnogo više vremena i protokolarnih priprema.
Upravo zbog toga razgovor Trumpa i Zelenskog privlači toliku pažnju.
Američki predsjednik želi ograničiti ukrajinske napade na ruske rafinerije zbog posljedica po globalno tržište goriva, dok Kijev pokušava osigurati da eventualno smanjenje svojih napada bude praćeno odgovarajućim ruskim potezima.
Sedmica važnih razgovora
Iako jedan bilateralni sastanak teško može riješiti rat koji traje godinama, razgovori u New Yorku mogli bi pokazati u kojem pravcu će se dalje razvijati američka politika prema Ukrajini.
Istovremeno će se vidjeti postoji li prostor za dogovor o energetskim objektima i može li takav ograničeni sporazum postati početna tačka za šire pregovore.
Puljić zato upozorava da pažnju ne treba usmjeriti isključivo na govornicu Ujedinjenih nacija.
Najvažnije političke vijesti mogle bi doći upravo iz bilateralnih sastanaka i razgovora koji se vode na marginama zasjedanja.
U centru pažnje ostaje Donald Trump, od kojeg se očekuju razgovori s brojnim svjetskim liderima, dok ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku ostaju među najvažnijim temama svjetske diplomatije.
Da li će diplomatski zamah o kojem govori Zelenski donijeti konkretan rezultat tek treba vidjeti, ali New York je ponovo mjesto na kojem se istovremeno ukrštaju interesi najvećih svjetskih sila, ratna pitanja i pokušaji pronalaska novih političkih dogovora.