Saslušanje u američkom Kongresu otvorilo je niz važnih pitanja o budućem odnosu Washingtona prema Bosni i Hercegovini, Srbiji i cijelom Zapadnom Balkanu. Poruke koje su se mogle čuti pokazale su da u američkoj politici postoje različiti pogledi na sankcije Miloradu Dodiku, odnos prema Beogradu, Južnu interkonekciju, OHR i druga pitanja važna za Bosnu i Hercegovinu.
O svemu što se moglo čuti tokom saslušanja govorio je dopisnik Federalne televizije iz Washingtona Ivica Puljić, koji je posebno ukazao na razlike između stavova pojedinih članova Kongresa i pristupa koji zastupa State Department.
Američka politika podijeljena
Prema Puljićevom tumačenju, jedna od najvažnijih stvari koje je saslušanje pokazalo jeste da u Washingtonu ne postoji potpuno jedinstven stav prema Bosni i Hercegovini i Srbiji. Posebno se to vidjelo kada je otvoreno pitanje ukidanja američkih sankcija Miloradu Dodiku.
Predstavnik State Departmenta Daniel Lawton branio je dosadašnji pristup američke administracije, dok su se istovremeno mogle čuti znatno drugačije ocjene pojedinih kongresmena.
– Vrlo je jasno da je američka politika podijeljena. Ali rekao bih da izjava Daniela Lawtona da je prošle godine američka diplomatija riješila dugotrajnu krizu i da je ukidanje sankcija Miloradu Dodiku stabiliziralo situaciju u Bosni i Hercegovini – slobodno može konkurirati za rubriku ‘vjerovali ili ne’. I najpovršniji promatrač zbivanja zna da to nije tako – kazao je Puljić.
Spor oko sankcija
Dodatnu pažnju izazvao je dokument demokratskih članova Odbora, koji je objavljen prije saslušanja. Puljić je naveo da su ga podržala i dvojica republikanaca te da su stavovi iz tog dokumenta značajno drugačiji od onoga što je tokom saslušanja zastupao predstavnik State Departmenta.
– Prije saslušanja objavljen je dokument članova Odbora iz Demokratske stranke, koji su podržala i dva republikanca, koji je potpuno u suprotnosti s izjavama predstavnika State Departmenta. U tom se dokumentu tvrdi da su ukidanje sankcija Dodiku i podrška kompaniji AAFS u suprotnosti s interesima Bosne i Hercegovine i Dejtonskim sporazumom – rekao je Puljić.
Jedna od tema koja je povezana s tim dokumentom jeste Južna interkonekcija, ali i pitanje državne imovine Bosne i Hercegovine. Autori dokumenta, prema Puljićevim riječima, izražavaju zabrinutost zbog mogućeg povezivanja ekonomskih projekata sa političkim rješenjima.
– Autori ovog dokumenta strahuju da bi Trumpova administracija mogla iskoristiti ekonomski pritisak povezan s projektom kako bi se pitanje državne imovine nekako ubrzano riješilo u korist entitetskog, a na štetu državnog vlasništva. Dakle, još jedna potvrda potpuno različitog pristupa zakonodavne i izvršne vlasti – kazao je Puljić.
Razlike i u Kongresu
Ipak, ni Kongres ne treba posmatrati kao politički blok koji ima jedinstven odnos prema Srbiji ili Bosni i Hercegovini. Puljić je upozorio da među samim kongresmenima postoje različiti pogledi.
– Nemojte misliti da je Kongres jedinstven oko svojih stavova. Republikanska kongresmenka Claudia Tenney je prije nekoliko dana izjavila: ‘Nastavit ćemo pružati podršku Srbiji, zemlji čije su vrijednosti bliske vrijednostima konzervativnih Amerikanaca’ – rekao je Puljić.
Za Bosnu i Hercegovinu posebno je izdvojio jednu poruku predstavnika State Departmenta.
– Najvažnija je od svega rečenica koju smo danas čuli, da Sjedinjene Države podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine – rekao je Puljić.
Dodik ponovo tema
Dio kongresmena traži konkretnije poteze Trumpove administracije prema Miloradu Dodiku. Među zahtjevima koje je Puljić izdvojio nalazi se ponovno uvođenje sankcija, ali i detaljnije ispitivanje pitanja povezanih s Južnom interkonekcijom i američkom kompanijom koja se spominje u tom projektu.
– Od Trumpove administracije se traži da ponovo uvede sankcije Dodiku, obustavi podršku američkim partnerima u izgradnji Južne interkonekcije te da se istraže poslovni kapaciteti i finansiranje te kompanije, kao i kontakti američkih dužnosnika s lobistima – rekao je Puljić.
Istovremeno je naglasio da takvi zahtjevi ne predstavljaju jedinstvenu poziciju kompletnog američkog Kongresa, nego stav dijela njegovih članova.
Srbija kao partner
Posebno zanimljiv dio Puljićevog javljanja odnosio se na Srbiju. Na osnovu poruka predstavnika američke administracije, on je zaključio da State Department Beograd vidi kao važnog partnera na Zapadnom Balkanu.
– Mislim da je vrlo jasno da je State Department izabrao Srbiju kao strateškog partnera na Balkanu – rekao je Puljić.
Kako je objasnio, takav pravac mogao se prepoznati i kroz riječi predstavnika State Departmenta tokom saslušanja.
– Rekao je: ‘Imamo odnose sa Srbijom na visokoj razini, ulažemo u naš odnos, želimo da Srbija bude partner po izboru’ – rekao je Puljić.
Rusija i Kina
Pred kongresmenima se otvorilo i pitanje odnosa Beograda prema Moskvi i Pekingu. Posebno je spomenuta vojna saradnja, kao i ruski udio u Naftnoj industriji Srbije.
– Na pitanje o tome kako natjerati Srbiju da se odrekne Kine i Rusije, da je Srbija jedina zemlja u Evropi koja je kupila kinesko oružje, odgovorio je: ‘Kinesko oružje je problem, ali Srbija je imala i vojne vježbe s NATO savezom.’ Oko Naftne industrije Srbije rekao je da rade na tome da uklone ruski dio iz kompanije. Mađarska kompanija želi kupiti taj dio – rekao je Puljić.
Predstavnik State Departmenta je, prema njegovim riječima, više puta isticao visok nivo saradnje Washingtona i Beograda.
– Predstavnik State Departmenta stalno je govorio o jednoj dobroj saradnji na visokoj razini između Amerike i Srbije – rekao je Puljić.
Izbori u Srbiji
Tokom saslušanja otvoreno je i pitanje budućih izbora u Srbiji. Dio kongresmena izrazio je zabrinutost zbog izbornih uslova, kao i ruskog utjecaja.
– Republikanski kongresmen Joe Wilson je rekao da postoji strah da izbori u Srbiji neće biti fer i slobodni. Postoji prijedlog zakona gdje se traži prekid strateškog dijaloga ako vlast Srbije ne smanji ruski utjecaj i ne provede slobodne i poštene izbore – rekao je Puljić.
I ovo pitanje pokazalo je različite tonove unutar američke politike. Dok pojedini kongresmeni otvoreno problematiziraju određene poteze vlasti u Beogradu, State Department istovremeno naglašava značaj saradnje sa Srbijom.
Sahrana Ratka Mladića
Jedna od osjetljivijih tema bila je i sahrana Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Puljić je naveo da predstavnik State Departmenta nije sam otvorio to pitanje, nego je o njemu govorio nakon pitanja članova Kongresa.
– Predstavnik State Departmenta nije samoinicijativno govorio o ulozi Srbije u sahrani Ratka Mladića i tek je pod pritiskom rekao da Amerika odbacuje glorifikaciju ratnih zločinaca, iako se State Department do danas nije oglasio o tom pitanju, te da Amerika prepoznaje genocid počinjen u Srebrenici – rekao je Puljić.
Kongresmenka Dina Titus otvorila je pitanje odnosa vlasti Srbije prema Mladiću i reakcije američke administracije.
– Kongresmenka Titus je uložila pismo Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, o tome da je Srbija Mladića tretirala kao nacionalnog heroja. Upitala je zašto je State Department oko Mladićeve sahrane još uvijek tih i hoće li državni sekretar Marco Rubio osuditi takvo ponašanje. Odgovor je bio samo: ‘Ne govorimo sve u javnosti’ – rekao je Puljić.
Budućnost OHR-a
Važna tema bila je i budućnost Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Prema Puljićevom tumačenju poruka iz Washingtona, SAD trenutno ne zagovaraju trenutno zatvaranje OHR-a, iako postoji želja da se ta međunarodna institucija u budućnosti ugasi kada za to budu stvoreni odgovarajući uslovi.
– Amerika još ne želi zatvoriti OHR, ali bi to voljeli učiniti i vidjeti u vrlo bliskoj budućnosti. Najvažnije je da osoba prema njihovom izboru dođe na čelo OHR-a. Zadovoljni su ovom situacijom privremeno zato što je Amerikanac vršilac dužnosti visokog predstavnika – rekao je Puljić.
EUFOR i sigurnost
U kontekstu šire sigurnosne situacije razgovaralo se i o međunarodnom vojnom prisustvu u regionu. SAD, prema Puljićevim riječima, podržavaju ostanak KFOR-a na Kosovu, dok će za Bosnu i Hercegovinu važno pitanje biti budućnost misije EUFOR-a.
– Za BiH će biti jako važno hoće li Vijeće sigurnosti produžiti mandat mirovnim snagama EU na zasjedanju u oktobru – rekao je Puljić.
Istovremeno je ukazao i na aktivnosti lobista povezanih s Miloradom Dodikom u Sjedinjenim Američkim Državama.
– Dodikovi lobisti u Americi zalažu se za postupno i uredno okončanje, tako piše, misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini – rekao je Puljić.
Saslušanje je tako pokazalo da se u Washingtonu istovremeno vode različite političke rasprave o Zapadnom Balkanu. Dok State Department naglašava saradnju sa Srbijom i brani određene poteze američke administracije prema Bosni i Hercegovini, dio kongresmena traži drugačiji pristup prema Dodiku, pažljivije praćenje politike Beograda i dodatni nadzor nad američkom politikom u regionu.
Zbog toga Puljićeva ocjena o podijeljenosti američke politike dobija poseban značaj: stavovi izneseni tokom saslušanja ne mogu se posmatrati kao jedinstvena pozicija cijelog Kongresa niti kao potpuni konsenzus američkih institucija, ali pokazuju koje su teme trenutno u centru političke rasprave u Washingtonu.