Šta se događa sa američkom vanjskom politikom dok Donald Trump zaoštrava retoriku prema pojedinim državama, a istovremeno se otvaraju pitanja spremnosti američke vojske? Dugogodišnji dopisnik iz Washingtona Ivica Puljić analizirao je Trumpove poteze, odnose sa saveznicima, stanje američkih oružanih snaga i političke posljedice koje bi sve to moglo imati uoči međuizbora za Kongres.
Posebnu pažnju izazvale su Trumpove prijetnje Omanu, dugogodišnjem strateškom partneru Sjedinjenih Američkih Država na Bliskom istoku. Puljić smatra da ovakva retorika može imati ozbiljne posljedice po diplomatske napore, posebno u trenutku kada Washington pokušava upravljati nizom sigurnosnih izazova.
Prijetnje Omanu
Puljić upozorava da prijetnje regionalnim partnerima mogu dodatno zakomplikovati ionako osjetljive odnose na Bliskom istoku. Istovremeno je otvorio pitanje koliko američka vojska u ovom trenutku raspolaže resursima potrebnim za eventualno širenje vojnih operacija.
– Najava vojnih prijetnji regionalnim partnerima poput Omana može uništiti svaku šansu za stabilno diplomatsko rješenje. Osim toga, Amerika možda uopće nije u poziciji bombardirati bilo koga osim Irana jer se suočava sa ograničenim zalihama streljiva i presretača – istaknuo je Puljić.
Njegova procjena dolazi u vrijeme kada se mnogo govori o američkim zalihama projektila i sposobnosti vojske da istovremeno odgovori na više potencijalnih kriznih žarišta.
Pitanje nije samo koliko je američka vojska snažna, nego koliko dugo može održavati visok intenzitet vojnih aktivnosti bez posljedica po spremnost na drugim dijelovima svijeta.
Problem sa zalihama
Puljić je govorio i o tvrdnjama bivše kongresnice Marjorie Taylor Greene da se unutar administracije ozbiljno razgovara čak i o mogućnosti upotrebe nuklearnog oružja protiv Irana.
Istovremeno se pojavljuju informacije o problemima sa zalihama konvencionalnog naoružanja i presretača.
– Reuters javlja da su američke snage potrošile praktički sve projektile dugog dometa, dok je intenzivna upotreba sustava Patriot i THAAD ugrozila spremnost SAD-a na drugim područjima u svijetu. Trump je na to odgovorio tvrdnjom da je ‘ono što smo dosad iskoristili prava sitnica’ – rekao je Puljić.
Takve informacije dodatno otvaraju raspravu o mogućnostima američke vojske da odgovori na više sigurnosnih izazova istovremeno.
Sjedinjene Američke Države imaju globalne vojne obaveze, zbog čega svako ozbiljnije trošenje zaliha u jednom području može otvoriti pitanja spremnosti na drugom.
Tajni pregovori
Dok se u javnosti koriste oštre riječi, Puljić tvrdi da se iza kulisa istovremeno odvijaju komunikacija i pregovori.
Prema informacijama koje je iznio, Trumpova administracija uspostavila je tajni komunikacijski kanal prema iranskoj strani, dok se istovremeno vode razgovori s Hamasom.
– Prema navodima iz Bijele kuće, Trumpova administracija uspostavila je sredinom svibnja tajni komunikacijski kanal sa zapovjednikom iranske Revolucionarne garde Ahmadom Vahidijem preko predsjednika Kurdske regije u Iraku Barzanija, dok njegov zet Jared Kushner izravno pregovara sa Hamasom – dodao je Puljić.
Takav pristup pokazuje koliko se javna retorika i diplomatska komunikacija iza zatvorenih vrata mogu razlikovati.
Dok se prema javnosti šalju prijetnje i govori o vojnoj sili, istovremeno se pokušavaju održati kanali koji bi mogli poslužiti za pregovore i eventualno smirivanje situacije.
Odnosi sa saveznicima
Drugi veliki problem koji Puljić vidi u Trumpovoj politici jeste odnos prema tradicionalnim američkim partnerima.
Posebno je izdvojio Južnu Koreju, ali i širi odnos Washingtona prema savezništvima.
Prema njegovoj procjeni, Trump mnogo više vjeruje ličnim odnosima između lidera nego dugoročnim strateškim savezima koje su Sjedinjene Američke Države gradile decenijama.
– Trump vjeruje isključivo u osobne odnose, a ne u geostrateške odluke. Ne može prijeći preko činjenice da se Južna Koreja nije htjela miješati u rat s Iranom, pa sada ograničava pripremljene vježbe s tim važnim saveznikom u Aziji, dok istodobno hvali svog prijatelja, diktatora s nuklearnim oružjem Kim Jong-una. Ista je priča i s Vladimirom Putinom, kojeg poštuje zbog načina na koji vlada Rusijom. Tako bi Trump volio vladati Amerikom, ali to ne može jer još uvijek postoji otpor slobodnog sudstva, profesionalnih medija i nevladinih organizacija. No, cijena ovakvog ponašanja je gubitak saveznika poput Kanade i europskih zemalja – naglasio je Puljić.
Upravo je odnos prema saveznicima jedna od tema koja prati Trumpovu politiku. Njegov pristup često se zasniva na procjeni neposredne koristi koju SAD ima od određenog partnerstva, dok njegovi kritičari upozoravaju da dugoročna savezništva ne mogu funkcionisati isključivo na takvom principu.
Pritisak pred izbore
Vanjska politika nije jedini izazov za Trumpovu administraciju.
Puljić ukazuje i na ekonomske probleme koji bi mogli imati važnu ulogu na međuizborima za Kongres u novembru.
Prema podacima istraživanja koje je spomenuo, dio birača koji je podržao Trumpa na predsjedničkim izborima 2024. godine sada smatra da je njihova finansijska situacija lošija.
– Gotovo četvrtina Amerikanaca koji su glasali za Trumpa 2024. godine danas smatra da financijski stoje lošije otkako se vratio na vlast, pokazuje istraživanje Financial Timesa. Cijene rastu, od goriva do robe široke potrošnje, inflacija raste, a tržište rada bilježi loše rezultate – ističe Puljić.
Ekonomsko raspoloženje birača tradicionalno predstavlja jedno od najvažnijih pitanja američkih izbora.
Ukoliko značajan dio građana smatra da živi lošije nego prije, problemi u vanjskoj politici i vojni angažmani mogu postati dodatni teret administraciji.
Situacija na nosaču
Puljić je posebno upozorio na stanje američkih vojnika koji su dugo angažovani u operacijama povezanim s Iranom.
Kao jedan od najdramatičnijih primjera izdvojio je nosač aviona USS Abraham Lincoln i uslove u kojima se nalazi njegova posada.
Prema njegovim riječima, produženi boravak na moru ostavlja ozbiljne posljedice na hiljade članova posade.
– Drama je na nosaču zrakoplova USS Abraham Lincoln, koji je predugo na moru zbog operacija vezanih uz Iran. Devet mjeseci nisu pristali u luku, uvjeti za 5000 članova posade su mizerni, a navodno je bilo i nekoliko pokušaja samoubojstava. Javnost je ogorčena, posebice nakon što je Trump izjavio kako oni ‘nisu na moru ni približno onoliko koliko bi trebali biti’. Od takvih izjava Amerikancima se ledi krv u žilama – zaključio je Puljić.
Upravo je posljednja Trumpova izjava, prema Puljićevoj ocjeni, dodatno uznemirila dio američke javnosti.
Dugotrajni vojni angažmani ne predstavljaju samo pitanje naoružanja, logistike i geopolitike. Iza njih se nalaze hiljade vojnika i članova njihovih porodica koji direktno osjećaju posljedice odluka donesenih u Washingtonu.
Sve veći rizici
Slika koju Puljić daje o aktuelnoj američkoj politici pokazuje istovremeno nekoliko problema.
Na jednoj strani nalazi se agresivna retorika prema pojedinim državama i spremnost da se otvoreno govori o mogućnosti vojne sile. Na drugoj su ograničene zalihe određenog naoružanja, iscrpljenost dijela vojnih kapaciteta i potreba da SAD zadrži spremnost i u drugim dijelovima svijeta.
Treću dimenziju predstavljaju odnosi sa saveznicima.
Ako se dugogodišnja partnerstva počnu narušavati zbog trenutnih političkih neslaganja, posljedice mogu biti mnogo dugoročnije od jednog mandata ili jednog sukoba.
Uz sve to dolazi i unutrašnja politika.
Trump će se sa svojom administracijom suočiti s ocjenom birača koji će na izborima odlučivati ne samo na osnovu njegovih međunarodnih poteza nego i prema tome koliko osjećaju ekonomski napredak u vlastitim domaćinstvima.
Washington pred izazovima
Upravo kombinacija vojne, diplomatske i ekonomske neizvjesnosti čini naredni period posebno osjetljivim za američku administraciju.
Trumpova strategija oslanja se na snažnu retoriku i direktan odnos s drugim liderima, ali Puljić upozorava da takav pristup nosi cijenu.
Prijetnje partnerima mogu otežati diplomatska rješenja, narušavanje odnosa sa saveznicima može oslabiti američku međunarodnu poziciju, dok produžene vojne operacije povećavaju pritisak na vojsku i njene pripadnike.
Istovremeno, nezadovoljstvo dijela birača ekonomskim stanjem moglo bi se direktno odraziti na političku snagu Trumpove administracije pred međuizbore.
U takvim okolnostima jedna izjava predsjednika može imati mnogo veći odjek nego što se na prvi pogled čini.
Posebno kada se odnosi na vojnike koji mjesecima borave daleko od svojih porodica i rade u izuzetno zahtjevnim uslovima.
Zato Puljićeva poruka da se Amerikancima od pojedinih Trumpovih izjava “ledi krv u žilama” predstavlja i upozorenje na širi problem, jaz između političke retorike iz Washingtona i posljedica koje takve odluke i poruke mogu imati za američke vojnike, saveznike i građane.