Rok od 22. septembra mogao bi biti ključna tačka u pravnom sporu koji Milorad Dodik vodi pred sudom na Floridi. Njegov pravni tim do tada treba dostaviti konačni odgovor, nakon čega bi predmet, prema pojašnjenju dopisnika Federalne televizije Ivice Puljića, trebao u potpunosti preći u ruke sudije Jeffreyja Kuntza.
Savezna vlada i Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država zatražili su odbacivanje Dodikove tužbe, kojom se nastoji preispitati ranije uvedeni režim sankcija i postići trajno uklanjanje njegovog imena, kao i imena njegovih saradnika i članova porodice, sa nekadašnje američke liste sankcija.
Rok bez produženja
Puljić je pojasnio da nakon 22. septembra više ne bi trebalo biti dodatne razmjene podnesaka između strana.
To znači da će, prema njegovim riječima, sve biti na sudiji koji će odlučiti kako će se predmet dalje razvijati i da li će zahtjevi Dodikovog pravnog tima imati pravni osnov za nastavak postupka.
– Rok je do 22. septembra. Nakon tog datuma neće više biti nikakve prepiske, nikakvih dodatnih elemenata tužbe ili odbrane. Sve će biti u rukama sudije Jeffreyja Kuntza, koji će donijeti konačnu odluku – pojasnio je Puljić.
Podsjetio je i na važnu procesnu činjenicu: riječ je o građanskoj parnici, bez porote.
– Treba podsjetiti da je ovo građanska parnica u kojoj nema porote, tako da sudija sam donosi presudu – rekao je Puljić.
Šta Dodik traži
Suština tužbe, kako je objasnio Puljić, jeste zahtjev da se posljedice nekadašnjih američkih sankcija u potpunosti uklone.
Dodikov pravni tim, prema tom tumačenju, ne želi samo formalnu potvrdu da sankcije više nisu na snazi, već pokušava postići da američke institucije dodatno djeluju prema finansijskom sektoru.
– Traži da američka vlada obavijesti te finansijske institucije da oni više nisu pod sankcijama – naveo je Puljić.
Razlog za takav zahtjev je tvrdnja da određene banke i druge finansijske institucije i dalje Dodika, članove njegove porodice i saradnike posmatraju kao povećan poslovni rizik, bez obzira na formalno ukidanje sankcija.
Međutim, američka strana, prema Puljićevom objašnjenju, odgovara da privatne finansijske institucije same donose odluke o tome sa kim će poslovati i pod kojim uslovima.
Britanske sankcije ostaju
Puljić je naveo i da američka vlada u svom odgovoru podsjeća na činjenicu da je Dodik i dalje pod britanskim sankcijama.
Taj element američka strana koristi kao dodatni argument u pravnom i reputacijskom kontekstu cijelog slučaja.
– Podsjećaju da je Dodik još uvijek pod britanskim sankcijama i to zato što koristi opasnu nacionalističku retoriku, podrivajući domaći i regionalni mir, potičući etničku mržnju i poricanje genocida – rekao je Puljić.
Time se spor dodatno komplikuje, jer i eventualno povoljan ishod u američkom postupku ne bi automatski značio uklanjanje svih međunarodnih ograničenja.
Sporna nadležnost Floride
Jedna od važnih tačaka odbrane američke vlade odnosi se na pitanje nadležnosti suda pred kojim je tužba podnesena.
Prema Puljiću, američka strana tvrdi da Dodik nema stvarnu pravnu ni poslovnu vezu sa Floridom koja bi opravdala vođenje spora upravo pred tim sudom.
Jedina značajnija veza, kako se navodi, jeste činjenica da njegov advokat dolazi sa Floride.
Ako sudija Kuntz ne odbaci tužbu odmah, američka vlada će, prema Puljićevim riječima, tražiti da predmet bude izmješten u drugu saveznu jurisdikciju.
To znači da bi sudija prvo mogao odlučivati o proceduralnim pitanjima prije nego što se uopće uđe u meritum zahtjeva koji se odnose na sankcije.
Uloga Igora Dodika
Puljić je posebno izdvojio Igora Dodika kada je govorio o tome ko bi mogao imati najveću korist ukoliko tužba završi povoljno za porodicu Dodik.
– To bi najviše odgovaralo Igoru Dodiku, koji ima poslovne planove sa Sjedinjenim Državama – rekao je Puljić.
U tom kontekstu podsjetio je na raniju posjetu Donalda Trumpa Jr. Banjoj Luci, kada je, prema njegovim navodima, Igor Dodik predstavio ideju vezanu za velike podatkovne centre.
Plan bi se zasnivao na korištenju viška električne energije u Republici Srpskoj za napajanje takve infrastrukture.
– Plan je osmišljen za izgradnju infrastrukture tih data centara koja se može iznajmiti velikim američkim tehnološkim kompanijama, poput Googlea ili Mete – naveo je Puljić.
Ideja o data centrima
Puljić je dodatno pojasnio da se koncept temelji na modelu u kojem bi se infrastruktura gradila lokalno, dok bi servere i prostor koristile ili iznajmljivale velike međunarodne tehnološke kompanije.
U centru cijele ideje nalazi se spoj energetskih resursa i razvoja infrastrukture potrebne za umjetnu inteligenciju.
– Budući da Donald Trump Jr. ima aktivne poslovne veze u području umjetne inteligencije, fokus je na tome da bi RS mogla poslužiti kao jeftino, energetski bogato središte za ono što je umjetnoj inteligenciji potrebno – rekao je Puljić.
Kao potencijalne prednosti navode se dostupna električna energija, vodni resursi potrebni za hlađenje podatkovnih centara, ali i litij koji je važan za baterijske sisteme.
Puljić je, međutim, ukazao i na pitanje mogućih posljedica takvih projekata.
Ekološka pitanja
Dok se govori o velikim investicijama i tehnološkim projektima, Puljić upozorava da se premalo pažnje posvećuje lokalnom stanovništvu i zaštiti životne sredine.
– Šta bi to značilo za lokalno stanovništvo i zaštitu životne sredine, o tome jednako tako niko ništa ne pita – kazao je Puljić.
Na taj način otvorio je pitanje da li bi eventualni veliki infrastrukturni projekti bili praćeni odgovarajućim analizama njihovog utjecaja na vodne resurse, energiju i životnu sredinu.
Osim poslovne, Puljić u cijeloj priči vidi i političku dimenziju.
Politička računica
Prema njegovom tumačenju, ideja nije samo privući američki kapital, već kroz prisustvo velikih međunarodnih kompanija stvoriti i dodatni politički interes za stabilnost Republike Srpske.
– Strategija porodice Dodik oslanja se na logiku da će, ako velike međunarodne korporacije ugrade svoje servere i kapital u RS, zapadne sile biti finansijski potaknute da održe političku stabilnost entiteta i, što je važno, ublaže federalni nadzor iz Sarajeva – rekao je Puljić.
Time bi, prema njegovoj interpretaciji, ekonomski projekti dobili i širi politički značaj.
Upravo zbog toga eventualno potpuno uklanjanje reputacijskih i finansijskih posljedica nekadašnjih američkih sankcija može biti važno za buduće poslovne planove.
Slučaj bez porote
Pravni postupak na Floridi zbog toga privlači pažnju ne samo zbog ličnog statusa Milorada Dodika, već i zbog mogućih ekonomskih i političkih posljedica.
Sudija Jeffrey Kuntz imat će ključnu ulogu nakon isteka roka za dostavljanje konačnih podnesaka.
Kako je Puljić naglasio, u predmetu neće odlučivati porota.
To znači da će procjena procesnih i pravnih argumenata biti isključivo u rukama jednog sudije.
Prvo pitanje može biti da li je sud na Floridi uopće nadležan za predmet.
Ako tužba preživi tu fazu, tek onda bi se moglo detaljnije razmatrati šta američka vlada mora ili ne mora učiniti u vezi sa posljedicama nekadašnjih sankcija.
Konvencija u Dallasu
Puljić se na kraju osvrnuo i na politička dešavanja u Sjedinjenim Američkim Državama.
Najavio je održavanje konvencije Republikanske stranke u Dallasu na kojoj bi, prema njegovim navodima, trebao govoriti američki predsjednik Donald Trump.
– Među brojnim zbivanjima bit će i dvosatna konferencija nazvana ‘Srbi za Trumpa’ – rekao je Puljić.
Među najavljenim govornicima, kako je naveo, nalaze se guverner Floride Ron DeSantis, kongresnica Claudia Tenney i Richard Grenell.
Takav događaj dodatno privlači pažnju zbog političkih i poslovnih kontakata koje predstavnici iz Republike Srpske pokušavaju razvijati sa američkim republikanskim krugovima.
Sve čeka sudiju
Do 22. septembra pravni tim Milorada Dodika ima prostor da odgovori na zahtjev američke vlade za odbacivanje tužbe.
Nakon toga, prema Puljićevom objašnjenju, prestaje faza dodatne razmjene podnesaka i odluka prelazi u ruke sudije Jeffreyja Kuntza.
Ishod može biti važan na više nivoa.
Za Dodika je ključna mogućnost trajnog uklanjanja posljedica nekadašnjih američkih sankcija, dok bi za njegovu porodicu i saradnike povoljan ishod mogao olakšati poslovne kontakte sa američkim partnerima.
Istovremeno, američka vlada osporava i samu nadležnost suda na Floridi i mogućnost da država nalaže privatnim finansijskim institucijama sa kim trebaju poslovati.
Zbog toga 22. septembar nije datum kada će presuda nužno biti poznata, ali predstavlja važnu procesnu granicu nakon koje će sljedeći potez u predmetu zavisiti od američkog sudije.