Brojka od 40 biliona dolara otvorila je ozbiljno pitanje koje više ne pogađa samo američku ekonomiju. Javni dug Sjedinjenih Američkih Država prvi put je premašio ovu granicu, a dopisnik iz Washingtona Ivica Puljić upozorava da bi nastavak sadašnjeg trenda mogao imati posljedice koje bi osjetio cijeli svijet.
Historijska granica duga
Ukupni bruto federalni dug Sjedinjenih Američkih Država dostigao je približno 40,05 biliona dolara, prema podacima američkog Ministarstva finansija.
Od ukupnog iznosa, oko 32,3 biliona dolara odnosi se na dug koji drže investitori i javnost, dok približno 7,8 biliona predstavljaju obaveze između različitih dijelova američke savezne države.
Ukupni bruto dug sada je veći od godišnje vrijednosti američke ekonomije. Ipak, ekonomisti prilikom procjene održivosti javnih finansija često veću pažnju posvećuju dugu prema javnosti, koji se trenutno nalazi približno na nivou američkog bruto domaćeg proizvoda.
Sama činjenica da je probijena granica od 40 biliona dolara ne znači da se Sjedinjene Američke Države nalaze pred neposrednim finansijskim slomom. Mnogo veći razlog za zabrinutost predstavlja brzina kojom zaduženje raste, kao i sve veći iznos koji država mora izdvajati samo za plaćanje kamata.
Ogroman iznos po stanovniku
Razmjere američkog zaduženja posebno su upečatljive kada se ukupni dug podijeli sa brojem stanovnika.
Prema službenim podacima Zajedničkog ekonomskog odbora američkog Kongresa, početkom augusta bruto federalni dug iznosio je oko 116.480 dolara po stanovniku. U taj obračun ulazi cjelokupna populacija, uključujući i djecu.
Puljić je upravo ovaj podatak izdvojio kako bi približio razmjere problema, naglašavajući da na svakog stanovnika SAD-a otpada više od 100.000 dolara državnog duga.
Još dramatičnije djeluje podatak o brzini njegovog povećavanja. Tokom prethodnih 12 mjeseci američki dug rastao je prosječnom brzinom od približno 91.549 dolara svake sekunde.
To, međutim, ne znači da američka vlada bukvalno potroši toliko novca u jednoj sekundi. Riječ je o statističkom prikazu prosječnog povećanja ukupnog duga tokom godinu dana.
Za taj period američko zaduženje povećano je za približno 2,88 biliona dolara.
Trump i rast duga
Puljić je dio odgovornosti za snažno povećanje američkog duga povezao sa predsjednikom Donaldom Trumpom, ali je kod tumačenja ovih podataka potrebno napraviti važnu razliku.
Tokom Trumpovog prvog predsjedničkog mandata američki dug porastao je sa približno 19,95 biliona na 27,75 biliona dolara. Riječ je, dakle, o povećanju od približno 7,8 biliona dolara.
Od početka njegovog drugog mandata u januaru 2025. do početka augusta 2026. zabilježen je dodatni rast od približno 3,6 biliona dolara.
Kada se ta dva perioda saberu, dobije se približno 11,4 biliona dolara, odnosno oko 29 posto sadašnjeg ukupnog američkog duga.
Ipak, takav obračun ne znači da se kompletno povećanje može pripisati isključivo jednom predsjedniku.
Američki budžet zavisi i od odluka Kongresa, programa usvojenih tokom ranijih administracija, poreske politike, socijalnih davanja, ekonomskih kretanja, vanrednih okolnosti i troškova kamata.
Značajan dio povećanja duga u prethodnim godinama nastao je i tokom pandemije COVID-19, kada je američka država izdvajala ogromna sredstva za pomoć ekonomiji i stanovništvu.
Kamate sve skuplje
Upravo su kamate dio problema koji privlači sve veću pažnju ekonomista.
Kako dug raste, američka država mora izdvajati sve veće iznose samo da bi servisirala postojeće obaveze. Kongresni ured za budžet procjenjuje da će neto izdaci za kamate tokom fiskalne 2026. premašiti bilion dolara.
Poređenja radi, prethodne godine taj trošak iznosio je približno 970 milijardi dolara.
Iznos potreban za plaćanje kamata već je veći od približno 898 milijardi dolara osnovnog diskrecionog finansiranja odbrane koje Kongresni ured za budžet koristi u svojoj projekciji za 2026. godinu.
To praktično znači da servisiranje ranije nagomilanog duga postaje jedna od najvećih stavki američkih javnih finansija.
Problem bi u narednoj deceniji mogao postati još izraženiji.
Prema projekcijama Kongresnog ureda za budžet, neto godišnji troškovi kamata mogli bi do 2036. godine porasti na približno 2,1 bilion dolara ukoliko ne dođe do značajnijih promjena fiskalne politike.
Investitori traže više
Američko zaduživanje istovremeno postaje skuplje. Prinosi na dugoročne američke državne obveznice dostizali su nivoe koji nisu zabilježeni godinama, što pokazuje da investitori za dugoročno pozajmljivanje novca Washingtonu traže veću naknadu.
Ako takav trend potraje, rast kamata mogao bi dodatno opteretiti budžet.
Država bi tada morala izdvajati još više novca za servisiranje postojećih obaveza, što ostavlja manje prostora za druge potrebe ili zahtijeva dodatno zaduživanje.
– Iako SAD ostaje najveća svjetska ekonomija, rastući dug mogao bi navesti investitore da zahtijevaju veće kamate – rekao je Puljić.
Ipak, američki dolar i dalje ima izuzetno snažnu poziciju u međunarodnom finansijskom sistemu, dok se američke državne obveznice smatraju jednim od najvažnijih i najlikvidnijih finansijskih instrumenata na svijetu.
Zbog toga sama granica od 40 biliona dolara ne predstavlja dokaz da je finansijska kriza neizbježna ili neposredna.
Problem je prvenstveno dugoročni pravac kojim se kreću američke javne finansije.
Dug nastavlja rasti
Projekcije pokazuju da bi američki federalni budžetski deficit mogao ostati historijski visok, dok bi dug prema javnosti nastavio rasti brže od same ekonomije.
Prema trenutnim procjenama, do 2036. godine dug prema javnosti mogao bi dostići približno 120 posto američkog BDP-a.
Veliki dio federalne potrošnje istovremeno odlazi na programe poput Social Securityja, Medicarea i drugih zakonski utvrđenih izdvajanja.
Upravo zbog toga nije jednostavno političkom odlukom naglo smanjiti potrošnju i zaustaviti rast duga.
Ozbiljnija stabilizacija američkih javnih finansija vjerovatno bi zahtijevala kombinaciju više mjera – od smanjivanja određenih rashoda i povećavanja budžetskih prihoda do snažnijeg ekonomskog rasta.
Svaka od tih mogućnosti, međutim, nosi političke i ekonomske posljedice, zbog čega američke administracije i Kongres godinama teško pronalaze dugoročno rješenje.
Upozorenje cijelom svijetu
Puljić smatra da problem američkog duga ne treba posmatrati samo kao unutrašnje pitanje Sjedinjenih Američkih Država.
Američka ekonomija, dolar, državne obveznice i finansijska tržišta imaju centralnu ulogu u svjetskom ekonomskom sistemu. Zbog toga bi ozbiljna dužnička ili fiskalna kriza u SAD-u gotovo neizbježno imala posljedice i na druge države.
Upravo u tom kontekstu Puljić iznosi svoje najozbiljnije upozorenje.
– Ako se nešto drastično ne učini, vodi u moguću katastrofu u koju će Sjedinjene Države uvući cijeli svijet – ocijenio je Puljić.
Njegove riječi predstavljaju analitičku procjenu, a ne prognozu oko koje među ekonomistima postoji potpuna saglasnost.
Sjedinjene Američke Države i dalje imaju najveću svjetsku ekonomiju, dolar zadržava ključnu međunarodnu ulogu, a američke državne obveznice ogromnu važnost na globalnim finansijskim tržištima.
Ipak, prelazak granice od 40 biliona dolara predstavlja snažno upozorenje o pravcu u kojem se kreću američke javne finansije.
Ako dug, deficit i troškovi kamata nastave rasti brže od ekonomije, buduće američke administracije imat će sve manje prostora za reagovanje u slučaju novih ekonomskih kriza.
Upravo zato problem više nije samo u rekordnoj brojci od 40 biliona dolara. Ključno pitanje postaje koliko dugo najveća svjetska ekonomija može nastaviti sadašnjom putanjom bez ozbiljnih promjena fiskalne politike, i kakve bi posljedice eventualna američka kriza ostavila na ostatak svijeta.
Pogledajte PRILOG!