Jačanje nacionalnih političkih stranaka nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini moglo bi otvoriti prostor za novi period političke nestabilnosti i blokada. Associated Press (AP) u postizbornoj analizi upozorava da izborni rezultat treba posmatrati i kroz budućnost evropskog puta zemlje, ali i kroz sve izraženije interese Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije na prostoru BiH.
Američka novinska agencija navodi da su nacionalne stranke izašle snažnije iz izbornog procesa, dok posebnu pažnju posvećuje SNSD-u i političkom utjecaju Milorada Dodika.
Iako Dodik nije bio kandidat na izborima, nakon glasanja proglasio je pobjedu svoje stranke. Uspjeh SNSD-a povezao je i s povratkom Donalda Trumpa na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i podrškom koju ima od ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Rezultati SNSD-a
Željka Cvijanović osvojila je više od 55 posto glasova i osigurala novi mandat u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, dok je kandidat SNSD-a Savo Minić pobijedio u utrci za predsjednika Republike Srpske.
Takav rezultat omogućava SNSD-u da zadrži snažne političke pozicije, dok Dodik, iako nije učestvovao na izborima kao kandidat, ostaje jedna od centralnih figura političkih procesa u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.
AP upravo u jačanju nacionalnih stranaka vidi mogućnost nastavka problema koji su godinama obilježavali politički život zemlje.
Više prijetnji nestabilnosti
U analizi se prenose i stavovi Kurta Bassuenera, analitičara i suosnivača berlinskog Democratization Policy Councila.
Prema njegovoj ocjeni, jačanje nacionalnih političkih opcija nakon izbora donosi dodatne prijetnje stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Takav razvoj događaja predstavlja izazov i za Evropsku uniju, koja je godinama jedan od najvažnijih međunarodnih političkih faktora u zemlji.
Bosna i Hercegovina dugo pokušava napraviti značajniji iskorak prema članstvu u Evropskoj uniji, ali su unutrašnje političke blokade, složen sistem odlučivanja i međunacionalne tenzije često usporavali provođenje reformi.
Rezultat izbora mogao bi dodatno zakomplikovati taj proces ukoliko politički akteri nastave koristiti nacionalna pitanja kao osnovni instrument međusobnih sukoba.
Rusija, Amerika i Evropa
AP ukazuje i na činjenicu da se borba za međunarodni utjecaj u Bosni i Hercegovini više ne može posmatrati isključivo kroz djelovanje Evropske unije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin godinama održava bliske odnose s Miloradom Dodikom, a američka agencija navodi da se Moskva upravo preko Dodika nastojala pozicionirati i zadržati svoj utjecaj na Zapadnom Balkanu.
Istovremeno, Bassuener ukazuje i na nastojanja Sjedinjenih Američkih Država da zadrže značajnu političku ulogu u Bosni i Hercegovini.
Posebno se podsjeća na promjenu američkog odnosa prema Dodiku nakon povratka Donalda Trumpa.
Trumpova administracija prošle godine ukinula je sankcije Dodiku i članovima njegove porodice koje je ranije uvela administracija Joea Bidena.
Time su se dodatno promijenili odnosi međunarodnih faktora prema političkim akterima u Bosni i Hercegovini, dok će izborni rezultat pokazati u kojem će pravcu ti odnosi dalje ići.
Politika straha
Bassuener smatra da dosadašnja politika Evropske unije nije uspjela zaustaviti nacionalne političke opcije da koriste strah kao jedan od načina mobilizacije birača.
Perspektiva članstva u Evropskoj uniji godinama je predstavljana kao jedan od najvažnijih instrumenata kojim Brisel može podsticati političke i institucionalne reforme u Bosni i Hercegovini.
Međutim, sporo napredovanje zemlje i stalne unutrašnje političke krize pokazale su ograničenja takvog pristupa.
Zbog toga Bassuener upozorava da rezultate izbora ne treba automatski posmatrati kao precizan pokazatelj političkih želja građana.
Prema njegovoj ocjeni, izborno opredjeljenje dijela birača može predstavljati i posljedicu strahova koji se godinama podstiču kroz nacionalnu političku retoriku.
Građani žele promjene
AP istovremeno ukazuje na raskorak između političkih sukoba i svakodnevnih problema građana Bosne i Hercegovine.
Dok političke stranke vode rasprave o nacionalnim i ustavnim pitanjima, zemlja se suočava s ekonomskim problemima, odlaskom stanovništva i posebno zabrinjavajućim odlaskom mladih.
Mnogi građani, prema analizi AP-a, žele smanjenje političkih podjela i veću spremnost lidera različitih nacionalnosti na saradnju.
Radomir Erceg iz Banje Luke poručio je za AP da se zemlja ne bi trebala vraćati u prošlost i da političke probleme treba rješavati kompromisom.
Sa druge strane, Ilma Rakić iz Sarajeva ukazala je na problem nedovoljne zastupljenosti mladih ljudi u političkom životu Bosne i Hercegovine.
Odlazak mladih
Upravo je demografska situacija jedan od problema koji ostaje u sjeni političkih sukoba.
AP podsjeća da su stotine hiljada građana mlađih od 40 godina posljednjih godina napustile Bosnu i Hercegovinu.
Odlazak stanovništva, ekonomska nesigurnost i nedostatak perspektive tako ostaju među najvećim izazovima za vlast koja će biti formirana nakon izbora.
Istovremeno, jačanje nacionalnih stranaka otvara pitanje hoće li novi mandat biti iskorišten za dogovor i ubrzavanje evropskih integracija ili će zemlja ponovo ući u ciklus političkih sukoba i institucionalnih blokada.
Upravo na taj rizik upozorava postizborna analiza AP-a. Izbori jesu završeni, ali njihov rezultat tek treba pokazati hoće li snažnije nacionalne stranke pronaći prostor za kompromis ili će političke razlike dodatno produbiti nestabilnost koja Bosnu i Hercegovinu već godinama drži daleko od bržeg napretka prema Evropskoj uniji.