Kada se Holokaust koristi kao politički argument, posljedice ne ostaju samo u sferi istorije, nego mogu uticati na odnose među zajednicama i međunarodni ugled države. Zato se postavlja pitanje ko i kako provjerava činjenice kada javne izjave počnu oblikovati sliku o cijelim narodima.
Rasprava je pokrenuta nakon što je u izraelskom mediju objavljena analiza o izjavama Milorada Dodika vezanim za Holokaust na prostoru bivše Jugoslavije i načinu na koji se ti navodi koriste u savremenom političkom kontekstu.
Ko je autor i na šta se odnosi analiza
Autor teksta je doktorand na Univerzitetu u Grazu Richard Newell, koji živi u Sarajevu i istražuje naslijeđe Holokausta na Zapadnom Balkanu. U analizi piše da su Dodikove izjave date tokom lobističkog putovanja u Washington DC te da, prema njegovoj ocjeni, imaju političku svrhu i selektivno naglašavaju određene dijelove historije.
U tekstu se tvrdi da je važno odgovoriti na ovakve navode jer se u regionu i dalje šire poluistine i mitovi, a posebno osjetljivo pitanje postaje kada se Holokaust koristi kao okvir za današnje političke ciljeve. Autor zatim daje širi historijski kontekst Drugog svjetskog rata, uloge ustaškog režima, stradanja Srba, Jevreja i Roma, te podsjeća na Jasenovac i druge zločine.
Šta znači “izobličavanje Holokausta”
U međunarodnoj praksi, posebno u definicijama koje koriste pojedine institucije i organizacije, “izobličavanje Holokausta” odnosi se na iskrivljavanje činjenica, konteksta ili odgovornosti radi političke ili ideološke koristi. To je razlog zbog kojeg se u javnim raspravama insistira na provjerljivim izvorima, naučnoj literaturi i odgovornom jeziku, jer se radi o temi koja se tiče žrtava i njihovih potomaka, ali i sigurnosti manjinskih zajednica koje danas žive u regionu.
Upravo iz tog ugla autor u svom tekstu opisuje Dodikove izjave i daje širi prikaz događaja u Drugom svjetskom ratu, uključujući uloge različitih pokreta i zajednica, te primjere i zločina i spašavanja.
Šta autor tvrdi o Dodikovim izjavama
U uvodnom dijelu analize autor navodi da su Dodikove izjave o Bošnjacima i Holokaustu usmjerene na to da stvore određeni politički efekat u Sjedinjenim Američkim Državama.
– Ranije ovog mjeseca, vođa bosansko-srpske frakcije u Bosni i Hercegovini, Milorad Dodik, dao je niz izjava o Holokaustu u bivšoj Jugoslaviji tokom lobističkog putovanja u Washington DC. Izjave gospodina Dodika, date s političkim ciljevima na umu (konkretno razbijanje Bosne i Hercegovine), naglašavaju aspekte lokalne historije za koje se on nada da će mu donijeti podršku od strane trenutne američke administracije. Te izjave, jednostavno rečeno, tvrde da su bosanski Muslimani (Bošnjaci) bili entuzijastični podržavaoci i učesnici u Holokaustu. – napisao je Richard Newell.
Nakon toga autor objašnjava da je, prema njegovoj ocjeni, važno reagovati jer se poluistine često šire daleko i ostaju prisutne u javnosti, naročito kada se radi o temama poput Holokausta.
– Važno je u potpunosti odgovoriti na ove optužbe jer, uprkos uvjerenju ovdje na Balkanu da ‘laži imaju kratke noge’ (U laži su kratke noge), što znači da ne mogu putovati daleko; poluistine, mitovi, upotrebe i zloupotrebe historije, posebno one o Holokaustu, i dalje obiluju u regiji. – napisao je Richard Newell.
Historijski kontekst koji navodi autor
U nastavku teksta autor opisuje ustaški režim, progon Jevreja, Roma i Srba, te ulogu logora Jasenovac. Potom piše o različitim pokretima u regionu, uključujući partizane i četnike, te navodi ocjene o saradnji dijela struktura sa okupacionim vlastima.
U tom dijelu teksta spominje i Yad Vashem i navodi kako je, prema njegovoj interpretaciji, dio četničkih struktura ili predavao Jevreje okupacionim snagama ili učestvovao u ubistvima. Takođe navodi i ulogu kvislinške vlasti u Beogradu.
– Kako su se četnici približavali Nijemcima, postali su sve više antisemitski i, kako je primijetio Yad Vashem, ili su predavali Jevreje Wehrmachtu, ili su ih jednostavno sami ubijali. – napisao je Richard Newell.
Uloga Bošnjaka, tamne strane i otpor
Autor zatim ulazi u dio u kojem govori o bošnjačkim pojedincima u strukturama ustaške vlasti, o učešću pojedinih formacija u zločinima, te o kontekstu nastanka SS Handžar divizije. Međutim, naglašava da je to samo jedan dio slike, te da su postojali i primjeri otpora i spašavanja.
– Izjave gospodina Dodika dakle nisu bez neke historijske tačnosti, ali one namjerno ostavljaju neizgovorenim vrlo važan dio historije, za koji smo sada zahvalni na prilici da ispričamo. – napisao je Richard Newell.
Potom navodi da su postojale rezolucije muslimanskih predstavnika iz 1941. godine koje su osuđivale ustaške zločine i tražile prekid nasilja.
– Krajem 1941. godine, rukovodstva bosanskih regionalnih muslimanskih zajednica izdala su niz deklaracija osuđujući ustaške zločine protiv Muslimana, Srba i Jevreja širom Bosne i Hercegovine. – napisao je Richard Newell.
Primjeri spašavanja i “Pravednici među narodima”
Posebnu pažnju posvećuje primjerima spašavanja Jevreja u Bosni i Hercegovini, uključujući priču o Sarajevskoj Hagadi i Dervišu Korkutu, te primjer porodice Hardaga i Kabilijo.
– Najpoznatija priča je ona o spašavanju Sarajevske Hagade, od strane imama i akademika, Derviša Korkuta. – napisao je Richard Newell.
U nastavku navodi i broj osoba iz Bosne i Hercegovine koje Yad Vashem navodi kao Pravednike među narodima.
– Postoji četrdeset devet osoba iz Bosne i Hercegovine navedenih od strane Yad Vashema kao Pravednici među narodima, dvadeset osam od njih bili su Bošnjaci, ostatak su uglavnom bili bosanski Srbi. – napisao je Richard Newell.
Savremene rasprave i upozorenje na posljedice
Pred kraj teksta autor govori o savremenim pojavama antisemitizma i o tome da iskrivljavanje historije može ugroziti male zajednice koje danas žive u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i drugim gradovima.
Takođe navodi i reakciju ambasadora Svena Alkalaja i poziv da se izjave o Holokaustu posmatraju s “historijskom tačnošću i moralnom jasnoćom”.
– U odgovoru na izjave gospodina Dodika, bosansko-hercegovački (jevrejski) ambasador u SAD-u, Sven Alkalaj, pozvao je da takve izjave trebaju biti razmatrane s historijskom tačnoću i moralnom jasnoćom – nešto što se nadamo da je učinjeno ovdje. – napisao je Richard Newell.
U završnici upozorava da širenje poluistina o Holokaustu može nastaviti praviti štetu i sjećanju na žrtve i današnjim zajednicama, posebno u vremenu pojačanih napetosti u svijetu.
– U svijetu daleko antisemitskijem nakon napada Hamasa 7. oktobra 2022. godine, pričanje poluistina o Holokaustu za politički dobitak, nešto definisano od strane IHRA kao izobličavanje Holokausta, vjerovatno će nastaviti uzrokovati još veću štetu, i sjećanju na one izgubljene, i malim zajednicama Jevreja koji još uvijek žive u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru i drugim gradovima širom regije. – napisao je Richard Newell.
Ova analiza je, očekivano, izazvala raspravu jer u fokus stavlja granicu između historijskih činjenica i političkih narativa. Upravo zbog težine teme, način na koji se govori o Holokaustu i uloga različitih zajednica u Drugom svjetskom ratu i dalje ostaje pitanje koje traži pažljiv pristup, provjeru izvora i odgovornost u javnom prostoru, makar to nekima bilo mrsko.