Može li Evropska unija nakon posljednjih dešavanja nastaviti istu politiku prema vlastima u Beogradu? Izvjestitelj Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula smatra da je vrijeme za promjenu pristupa, ukidanje svojevrsnog imuniteta od sankcija predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i napuštanje politike popuštanja prema njegovoj vlasti.
Picula je, gostujući u dnevniku HRT-a, govorio o odnosu Srbije prema Evropskoj uniji, politici Aleksandra Vučića i posljedicama koje bi posljednja dešavanja mogla imati na odnos Bruxellesa prema Beogradu.
Prema njegovim riječima, Srbija ima pravo sama birati politički put kojim želi ići. Međutim, ukoliko želi postati članica Evropske unije, morat će se suočiti i sa pitanjem historijskog revizionizma.
Vrijeme za reakciju
Posebno se osvrnuo na sprovod Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid i druge ratne zločine. Picula smatra da bi odnos prema Mladiću morao biti trenutak nakon kojeg će evropski zvaničnici preispitati dosadašnju politiku prema Vučiću.
Njegova poruka Bruxellesu je da više nije dovoljno samo izražavati zabrinutost. Smatra da evropski lideri moraju preći na konkretne poteze i promijeniti odnos prema vlastima Srbije.
– Europski čelnici iz faze šoka konačno trebaju prijeći u fazu reakcije na ono što uporno godinama radi Vučić. Njegov imunitet od sankcija treba biti konačno uklonjen, a politika podilaženja režimu odbačena. Ovakva vlast ne može biti nedodirljivi, pomalo povlašten partner Bruxellesa na Zapadnom Balkanu. Došlo je vrijeme da se vrlo jasno okrene ploča i poduzmu oštrije akcije protiv režima u Beogradu – rekao je Picula.
Ovakvom porukom izvjestitelj Evropskog parlamenta za Srbiju otvoreno zagovara znatno oštriji evropski pristup Beogradu. Posebno problematizira položaj koji vlast Srbije, prema njegovoj ocjeni, ima u odnosima sa Bruxellesom.
Picula smatra da takav pristup više ne može biti opravdan ukoliko postupci vlasti u Beogradu nisu usklađeni sa vrijednostima koje Evropska unija očekuje od zemalja kandidata.
Srbija bira put
Srbija je zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ali Picula upozorava da sam kandidatski status nije dovoljan. Prema njegovom stavu, Beograd mora pokazati da zaista želi političke i društvene promjene koje evropske integracije podrazumijevaju.
Jedno od pitanja koje posebno izdvaja jeste odnos prema prošlosti. Historijski revizionizam, prema njegovoj ocjeni, nije spojiv sa putem prema punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Picula, međutim, ne pokazuje mnogo optimizma kada je riječ o mogućnosti da vlast Aleksandra Vučića napravi značajan zaokret.
Podsjetio je na period koji je Vučić proveo na vlasti i obećanja koja su, prema njegovim riječima, tokom tog vremena upućivana evropskim partnerima.
– Ništa se od toga nije dogodilo. Teško je očekivati da će Vučić do izbornog dana išta promijeniti. On je vrlo oštrim rječnikom komentirao i otkazivanje posjeta povjerenice za proširenje. Prostor za diplomaciju se sužava – upozorio je Picula.
Njegova procjena je da mogućnosti za rješavanje postojećih problema diplomatskim putem postaju sve ograničenije. Upravo zbog toga očekuje snažniji odgovor evropskih institucija.
Pritisak na Bruxelles
Picula svojim izjavama praktično poziva evropske zvaničnike da preispitaju dosadašnju strategiju prema Srbiji. Njegova kritika posebno je usmjerena na ono što opisuje kao politiku podilaženja vlastima u Beogradu.
Prema njegovom viđenju, Srbija ne bi trebala imati povlašten položaj samo zato što predstavlja važnu državu Zapadnog Balkana. Od nje bi se, kao i od ostalih kandidata za članstvo, trebalo zahtijevati poštivanje evropskih vrijednosti i preuzetih obaveza.
Za Piculu posljednja dešavanja predstavljaju dodatni razlog da Evropska unija pokaže da njena politika prema zemljama kandidatima nije zasnovana samo na političkoj stabilnosti i održavanju komunikacije, nego i na konkretnim principima.
Situacija u BiH
Dio razgovora odnosio se i na Bosnu i Hercegovinu, gdje je ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković već najavio oštrije poteze prema Srbiji.
Konaković je, između ostalog, pokrenuo poteze koji uključuju smanjenje diplomatskog prisustva Bosne i Hercegovine u Beogradu, dok su dvojica srpskih diplomata protjerana iz Sarajeva.
Picula smatra da odnos prema sahrani pravosnažno osuđenog ratnog zločinca mora imati političke posljedice. Istovremeno upozorava da se sve događa u veoma osjetljivom trenutku za Bosnu i Hercegovinu, koja se nalazi u predizbornom periodu.
Zbog toga bi dodatno zaoštravanje odnosa moglo imati posljedice i na unutrašnje političke prilike u zemlji.
– BiH je također u predizbornom razdoblju i ovo je ulje na vatru ionako poremećenim odnosima u BiH. Oštrija politika prema Beogradu je nužna jer je Vučićeva Srbija glavni destabilizator odnosa na jugoistoku Europe – navodi eurozastupnik.
Picula je tako direktno povezao politiku Beograda sa širim regionalnim odnosima. Prema njegovoj ocjeni, problem se ne završava na odnosima Srbije i Evropske unije, već se odražava i na političku stabilnost susjednih zemalja.
Odnosi sa Beogradom
Bosna i Hercegovina i Srbija već prolaze kroz period ozbiljnog diplomatskog zahlađenja. Najavljeni potezi Konakovića dodatno pokazuju koliko su odnosi dvije zemlje opterećeni posljednjim dešavanjima.
Picula smatra da je oštriji odnos prema Beogradu potreban, ali istovremeno upozorava na složenost političke situacije u Bosni i Hercegovini.
Predizborni period dodatno povećava osjetljivost svakog poteza i svake izjave. Odnosi sa Srbijom zbog toga više nisu samo pitanje vanjske politike, već postaju i važna tema unutrašnje političke kampanje u BiH.
U takvoj atmosferi svaki novi potez Sarajeva ili Beograda može dodatno utjecati na odnose političkih aktera unutar Bosne i Hercegovine.
Poruka Evropskoj uniji
Najvažniji dio Piculinog istupa ipak je usmjeren prema Bruxellesu. Njegov zahtjev je da Evropska unija pokaže da postoje granice preko kojih zemlja kandidat ne može prelaziti bez posljedica.
Poziv na ukidanje onoga što je opisao kao Vučićev imunitet od sankcija predstavlja posebno snažnu političku poruku. Picula smatra da vlast u Beogradu više ne može istovremeno uživati povlašten odnos sa Evropskom unijom i voditi politiku koju on smatra nespojivom sa evropskim vrijednostima.
Istovremeno, njegove riječi pokazuju da očekuje konkretne mjere, a ne samo nova upozorenja ili diplomatske izjave.
Sve manje prostora
Pitanje budućeg odnosa Evropske unije prema Srbiji tako bi moglo postati još važnije u narednom periodu. Picula ne vjeruje da će Vučić do izbora napraviti značajniju promjenu politike, a upozorenje da se prostor za diplomatiju sužava dodatno pokazuje ozbiljnost njegove procjene.
Srbija, kako je naglasio, sama odlučuje kojim putem želi krenuti. Međutim, ukoliko taj put vodi prema Evropskoj uniji, Picula smatra da će Beograd morati napraviti jasne promjene i odbaciti historijski revizionizam.
Njegova poruka evropskim liderima zato je nedvosmislena: dosadašnji pristup više nije dovoljan. Prema Piculinom stavu, došlo je vrijeme da Bruxelles prema vlastima Aleksandra Vučića zauzme znatno čvršći stav i pokaže da povlašteni položaj ne može biti bezuslovan.