Rasprave o javnim nastupima pojedinih izvođača u regionu često prerastu u političko pitanje kada se pojave optužbe da takvi događaji šire ideologiju koja izaziva podjele ili netrpeljivost. Upravo u takvim situacijama otvara se dilema da li institucije trebaju reagovati administrativnim mjerama ili se radi o političkoj polemici koja ostaje u javnom prostoru.
Ta tema ponovo je otvorena nakon što je predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić zatražila od Ministarstva bezbjednosti Bosne i Hercegovine da zabrani ulazak hrvatskom pjevaču Marku Perkoviću Thompsonu, zbog, kako navodi, veličanja ustaštva na njegovim koncertima održanim u Bosni i Hercegovini.
Zahtjev je, prema njenim riječima, upućen institucijama nadležnim za pitanja sigurnosti i kontrole ulaska stranih državljana u zemlju. Trivić smatra da političke deklaracije i rezolucije koje su se pojavile u javnosti, a koje se odnose na osudu ustaške ideologije, same po sebi neće spriječiti nove nastupe ovog izvođača na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Povod za reakciju
Reakcija Jelene Trivić uslijedila je nakon koncerta Marka Perkovića Thompsona u Širokom Brijegu, događaja koji je izazvao političke komentare u dijelu javnosti. Na tim koncertima, kako tvrde kritičari, pojavljuju se simboli i pokliči koji se povezuju sa ustaškim pokretom iz perioda Drugog svjetskog rata.
Upravo zbog toga dio političkih aktera smatra da bi institucije Bosne i Hercegovine trebale razmotriti mogućnost zabrane ulaska ovom izvođaču.
Objašnjavajući svoju inicijativu, Trivić je navela da političke deklaracije o zabrani promovisanja ustaštva ne mogu spriječiti nove nastupe.
– Ministarstvu bezbjednosti BiH poslala sam zahtjev za izdavanje mjere zabrane ulaska u BiH licu Marku Perkoviću Tompsonu – kazala je Trivićeva.
Ona smatra da bi bez takve odluke moglo doći do novih koncerata u različitim gradovima i opštinama u Bosni i Hercegovini.
– Bio bi to još jedan koncert na kojem će se opet čuti pokliči „za dom spremni“ i vijoriti šahovnice iz doba zloglasne NDH, ustaške tvorevine od čije ruke je stradalo preko milion Srba, Jevreja, Roma i drugih koji su se protivili njihovoj zvaničnoj politici rasnog, vjerskog i nacionalnog istrebljenja svih onih koji se nisu uklapali u njihov poredak koji su provodili – kazala je Trivićeva.
Nadležnost državnih institucija
Prema Zakonu o strancima Bosne i Hercegovine, nadležne institucije imaju mogućnost izricanja mjere zabrane ulaska određenim osobama ako se procijeni da njihovo prisustvo može predstavljati prijetnju javnom poretku, sigurnosti ili međunarodnim odnosima zemlje.
Takvu odluku donosi Ministarstvo bezbjednosti BiH, u saradnji sa nadležnim sigurnosnim agencijama, na osnovu procjene rizika i dostupnih informacija.
U praksi, zabrana ulaska može se izreći na određeni vremenski period ili trajno, zavisno od procjene institucija i prirode razloga zbog kojih se mjera predlaže.
Političke rasprave o koncertima
Nastupi Marka Perkovića Thompsona godinama izazivaju različite reakcije u regionu. Dok ga dio publike smatra patriotiskim izvođačem, kritičari tvrde da se na njegovim koncertima pojavljuju simboli i poruke koji imaju snažan politički kontekst.
Zbog toga su pojedine države ranije ograničavale ili zabranjivale njegove nastupe, pozivajući se na sigurnosne procjene i procjene mogućih društvenih tenzija.
U Bosni i Hercegovini takva pitanja često dobiju dodatnu političku dimenziju, jer se povezuju sa istorijskim nasljeđem i različitim interpretacijama događaja iz prošlosti.
Zahtjev za zabranu ulaska
Jelena Trivić smatra da bi administrativna mjera zabrane ulaska bila najefikasniji način da se spriječe novi koncerti.
– Samo zabrana ulaska u BiH licu Marko Perković Tompson može ovo lice onemogućiti da ponovo organizuje koncerte u opštinama i gradovima koje mu očigledno rado izdaju dozvole i ne vide ništa sporno u njegovim koncertima – kazala je Trivićeva.
U završnom dijelu svog obraćanja ona je naglasila da, prema njenom mišljenju, postoje pravni razlozi za donošenje takve odluke.
– Ministarstvo bezbjednosti BiH ima puni pravni osnov da ovom licu zabrani ulazak u Bosnu i Hercegovinu jer promoviše ustaštvo, te rasnu, vjersku i nacionalnu netrpeljivost koja je i bila ideološka osnova postojanja zloglasne i kvislinške tvorevine zvane NDH – zaključila je Trivićeva.
Hoće li institucije Bosne i Hercegovine razmatrati ovaj zahtjev i kakvu će odluku donijeti, zavisi od procjene nadležnih sigurnosnih organa i procedura koje su propisane važećim zakonima.
Pogledajte prilog: