Može li Bosna i Hercegovina pronaći političko rješenje bez novih teritorijalnih podjela i novih sukoba među narodima? Upravo o tome govorio je kardinal Vinko Puljić tokom gostovanja u emisiji “Centralni dnevnik” na FACE televiziji, gdje je otvoreno komentarisao pitanje trećeg entiteta, položaj Hrvata u BiH, izborni sistem i sve izraženiji demografski pad katoličkog stanovništva.
Nekadašnji vrhbosanski nadbiskup tokom razgovora osvrnuo se na svoje učešće na konferenciji u Zagrebu koja je izazvala burne reakcije u javnosti nakon što je predstavljena karta mogućeg trećeg entiteta. Puljić tvrdi da nije znao šta će biti tema skupa i da nikada nije podržavao teritorijalne podjele Bosne i Hercegovine.
Sporna konferencija
Kardinal Puljić pojasnio je okolnosti pod kojima je otišao na konferenciju u Zagrebu, navodeći da nije unaprijed bio upoznat sa sadržajem koji će biti predstavljen.
– Vice Batarelo bio je kod mene, razgovarali smo. Došli su, ja sam rekao da idem, ne pitajući o čemu će biti riječ. Kad sam vidio o čemu se radi, sam govorio. Međutim, često puta ljudi ne gledaju što sam rekao, nego kontekst koji se dogodio – rekao je Puljić.
Njegovo pojavljivanje na tom događaju izazvalo je brojne reakcije u javnosti, posebno zbog prikazane karte trećeg entiteta koja je obuhvatala velike dijelove Federacije Bosne i Hercegovine.
Protiv podjela
Puljić je tokom razgovora podsjetio da se još od početka rata protivio podjelama Bosne i Hercegovine na etničkim principima i stvaranju teritorijalnih cjelina koje bi bile rezultat ratnih progona.
– Od samog početka bio sam protiv entiteta jer time se legalizira etničko čišćenje. Po moralnom zakonu ja to ne mogu odobriti – rekao je Puljić.
Njegove riječi izazvale su posebnu pažnju jer dolaze u trenutku kada se pitanje reorganizacije Bosne i Hercegovine ponovo sve češće pojavljuje u političkim raspravama.
Puljić smatra da bi svaka nova teritorijalna podjela dodatno produbila nepovjerenje među narodima i potvrdila posljedice ratnih progona.
Položaj Hrvata
Govoreći o političkom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, Puljić je rekao da se godinama ignorišu zahtjevi za izmjenama izbornog sistema i načinom izbora hrvatskih predstavnika.
– Sad kada vidim da nema pravednog rješenja, moramo naći rješenje da Hrvati ne bježe, da ostanu, da budemo na neki način jednakopravni građani i narod u toj zemlji Bosni i Hercegovini. Ako nema rješenja – otkad se traži modus da Hrvati sami svog predstavnika biraju i to se ignorira, jasno je da će to izazvati reakciju. Ako Hrvati biraju svoga predstavnika, ne dolazi do pitanja trećeg entiteta – rekao je Puljić.
Njegove izjave ponovo su otvorile pitanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, koje već godinama izaziva političke sukobe između hrvatskih i bošnjačkih stranaka.
Sporna karta
Puljić je komentarisao i teritorijalne prijedloge koji su predstavljeni tokom konferencije u Zagrebu, naglašavajući da ne vjeruje kako bi takav model mogao biti prihvaćen.
– Ta karta podrazumijeva da bi Hrvati vladali Bošnjacima nad značajnim dijelom – čitavim Mostarom, čitavom Hercegovinom, čitavom Srednjom Bosnom. Je li vama zamislivo da netko to zaista tako kaže i da netko na to mirno pristane i kaže ‘ok, dat ćemo to Hrvatima’? Međutim, do tog pitanja ne bi ni došlo da nije došlo do ovakvog načina izbora za Predsjedništvo – rekao je Puljić.
Time je još jednom poručio da pitanje trećeg entiteta ne vidi kao realno rješenje, već kao posljedicu dugogodišnjih političkih sporova oko izbornog sistema.
Regionalni model
Tokom razgovora podsjetio je i na prijedlog Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine o regionalnoj reorganizaciji države.
Prema tom modelu, Bosna i Hercegovina bila bi podijeljena na četiri regije sa centrima u Banjoj Luci, Tuzli, Sarajevu i Mostaru, uz ograničenje nacionalne dominacije u svakoj regiji.
– Niko nas nije podržao. To je u stvari regionalni pristup koji onemogućava preglasavanje – rekao je Puljić.
Taj prijedlog nikada nije dobio ozbiljniju političku podršku, ali Puljić smatra da bi mogao biti način za smanjenje političkih sukoba među narodima.
Kandidati i legitimitet
Komentarišući predstojeće izbore i političke kandidate, Puljić je pravio jasnu razliku između kandidata koje predlažu hrvatske stranke i onih koji dolaze iz drugih političkih opcija.
– Ko je predstavio Kovačevića? Željko Komšić. Po čemu je on pokazao da će se zauzeti za Hrvate? Ni po čemu. On će sutra opet promijeniti košulju kad zatreba. Između Filipović i Lučića – to je legitimno. To su kandidati koje su predložile hrvatska stranke – rekao je Puljić.
Njegove riječi sigurno će izazvati nove političke reakcije, posebno zbog dugogodišnjih polemika oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Demografski slom
Posebno emotivan dio razgovora odnosio se na dramatičan pad broja katolika i Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Puljić je iznio podatke koji pokazuju koliko se broj vjernika smanjio od prijeratnog perioda do danas.
– Banjalučka biskupija danas teško da ima 40.000 vjernika, i to starijih osoba. Vrhbosanska nadbiskupija pala je s 520.000 na 120.000 – rekao je Puljić.
Prema trenutnim procjenama, u Bosni i Hercegovini danas živi oko 285.000 Hrvata, što predstavlja veliki demografski pad u odnosu na period prije rata.
Umor od politike
Na kraju razgovora Puljić je upozorio da građani Bosnu i Hercegovinu ne napuštaju samo zbog ekonomskih razloga, već i zbog stalnih političkih sukoba i osjećaja beznadežnosti.
– Ljudi ne idu samo iz ekonomskih razloga. Dodijala im je ta prepucavanja. Umorili su se. Koliko god ja govorim o ostanku, teško je razbiti taj stereotip koji se nametnuo – rekao je Puljić.
Njegove poruke izazvale su veliku pažnju javnosti jer dolaze od jednog od najutjecajnijih vjerskih lidera u Bosni i Hercegovini, koji godinama upozorava na posljedice političkih podjela i demografskog pražnjenja zemlje.
Pogledajte PRILOG!