Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt ocijenio je da je iza zemlje godina puna propuštenih prilika, te da su domaći politički akteri imali znatno više prostora da učine konkretne korake ka evropskim integracijama i jačanju institucija. Prema njegovim riječima, ključni problem nije u jednom imenu ili funkciji, već u potpunom izostanku stvarne političke saradnje na državnom nivou.
Gostujući u jutarnjem programu BHRT-a, Schmidt je govorio o stanju vlasti, političkim blokadama, državnoj imovini, izbornim pravilima i teškoj situaciji Javnog RTV servisa, naglašavajući da Bosna i Hercegovina već duže vrijeme tapka u mjestu zbog nefunkcionalnosti institucija i nedostatka političke volje.
Propuštena godina
Schmidt je naveo da je Vijeće ministara BiH imalo realnu šansu da pokaže veću efikasnost, ali da ta šansa nije iskorištena. Kao jedan od najočitijih primjera naveo je činjenicu da država još uvijek nema imenovanog ministra sigurnosti, što, kako kaže, govori više od bilo kakvih političkih izjava.
– Bilo je prilika da se naprave iskoraci, ali one, nažalost, nisu iskorištene – rekao je Schmidt.
Dodao je da se sa pravom postavlja pitanje da li u Bosni i Hercegovini trenutno postoji stabilna i operativna vlast koja je u stanju donositi i provoditi odluke od državnog značaja.
Odgovornost bez izgovora
Govoreći o odgovornosti za stanje u zemlji, Schmidt je naglasio da ne osjeća ličnu krivicu za političke zastoje, te da se u javnosti često pokušava pronaći jedan krivac kako bi se odgovornost prebacila sa onih koji donose odluke.
– Postoje političke fatamorgane koje nemaju uporište u realnosti. U takvim situacijama poručujem političarima da se zapitaju šta su oni konkretno učinili – rekao je Schmidt.
Istakao je da je njegov mandat bio usmjeren na jačanje vladavine prava, ekonomsku stabilnost i očuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da nikada nije dovodio u pitanje postojanje Republike Srpske, ali da ima obavezu reagovati na političke narative koji, prema njegovoj ocjeni, iskrivljuju stvarnost i dodatno produbljuju krizu.
Kada odlazi iz BiH
Osvrnuvši se na spekulacije o svom odlasku, Schmidt je jasno poručio da ne planira napustiti Bosnu i Hercegovinu dok ne budu ispunjeni ciljevi iz Programa 5+2, koji predstavljaju uslov za završetak međunarodnog nadzora nad zemljom.
Naglasio je da je iznenađen navodima u medijima da je najavio povlačenje, tvrdeći da takvu izjavu nikada nije dao. Prema njegovim riječima, ostat će na funkciji sve dok razvoj Bosne i Hercegovine ne postane održiv i nepovratan, izražavajući nadu da bi se to moglo desiti u narednih nekoliko godina.
Na pitanje da li je iko zvanično tražio njegovu ostavku, Schmidt je naveo da je to učinila jedino Željka Cvijanović, dok, kako tvrdi, nijedan međunarodni zvaničnik nije postavio takav zahtjev.
Izbori i zakoni
Govoreći o izbornom zakonodavstvu, Schmidt je istakao da rješenja moraju doći prije svega od domaćih institucija. Naglasio je da je odgovornost na Parlamentarnoj skupštini BiH, ali da ne isključuje vlastitu intervenciju ukoliko dogovor izostane.
Podsjetio je da se izmjene izbornog zakona ne mogu posmatrati odvojeno od Ustava BiH i presuda Evropskog suda za ljudska prava, te da su određene izmjene već dio važećeg zakonodavstva. Takođe je naveo da postoji realna mogućnost uvođenja novih tehnologija na narednim izborima, iako nije realno očekivati da se svi problemi riješe odjednom.
Upozorio je i na ozbiljne nepravilnosti u izbornom procesu.
– Centralna izborna komisija je utvrdila probleme na više od 100 biračkih mjesta, što zahtijeva korištenje svih mehanizama kako bi se zaštitila volja birača – rekao je Schmidt.
Državna imovina
Pitanje državne imovine, prema njegovim riječima, i dalje predstavlja jednu od najvećih prepreka razvoju zemlje. Schmidt je naveo da je Parlament ranije pozvao da preuzme odgovornost i ponudi trajno rješenje, te da su sada ponovo pokrenute inicijative koje bi mogle dovesti do dogovora.
Naglasio je da neriješeno pitanje državne imovine koči investicije i infrastrukturne projekte, uključujući i izgradnju autoputa na koridoru 5c. Odbacio je tvrdnje da državna imovina ugrožava entitete, ocijenivši takve stavove politički neutemeljenim.
BHRT pred zidom
Govoreći o teškom stanju Javnog RTV servisa, Schmidt je potvrdio da se vode razgovori o finansijskoj pomoći, ali je upozorio da novac sam po sebi neće riješiti problem bez ozbiljnog restrukturiranja.
Naglasio je da je odgovornost isključivo na Parlamentu i Vijeću ministara BiH, te da će reagovati samo ako to bude nužno. Upozorio je da je situacija izuzetno teška i da direktno pogađa zaposlene, ali i pravo građana na funkcionalan javni servis.
Na kraju je poručio da će međunarodna zajednica i Evropska unija pažljivo pratiti naredne poteze domaćih institucija, jer, kako je naglasio, bez stvarne odgovornosti i saradnje nema ni izlaska iz trenutne političke blokade.