Uvođenje novih tehnologija u izborni proces Bosne i Hercegovine trebalo bi donijeti veću transparentnost i sigurnost glasanja, ali je cijeli proces otvorio i niz pitanja o tome ko će kontrolisati sistem koji broji glasove. Upravo zato tender za nabavku izbornih tehnologija postao je jedna od najpraćenijih tema u javnosti, jer bi mogao imati direktan uticaj na način provođenja izbora u narednim godinama.
Nova faza tog procesa počinje nakon što je tenderska komisija završila svoj dio posla i ocijenila pristigle ponude za nabavku tehnologija koje bi se koristile na biračkim mjestima širom zemlje. Sada se čeka konačna odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK), koja treba potvrditi izbor ponuđača i donijeti odluku o dodjeli ugovora.
Proces nabavke izbornih tehnologija
Centralna izborna komisija BiH pokrenula je tender za nabavku sistema koji bi omogućili modernizaciju izbornog procesa, uključujući biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima. Ovaj projekt dio je šire reforme izbornog sistema čiji je cilj povećanje povjerenja građana u izborni proces i smanjenje mogućnosti manipulacija.
Planirano je da se nova tehnologija koristi na hiljadama biračkih mjesta širom zemlje, a sistem bi uključivao uređaje za identifikaciju birača, softver za upravljanje podacima i skenere koji automatski registruju glasove sa glasačkih listića. Papirni listići bi i dalje ostali u upotrebi kao dodatna sigurnosna mjera za eventualno ponovno brojanje.
Vrijednost cijelog projekta procjenjuje se na desetine miliona konvertibilnih maraka, što ga čini jednim od najvećih projekata modernizacije izbornog sistema od završetka rata u Bosni i Hercegovini.
Ko je dostavio ponude
Na tender je pristiglo više ponuda različitih kompanija i konzorcija, uključujući domaće i međunarodne firme. Među ponuđačima se posebno izdvojio konzorcij koji čine kompanije Planet Soft iz Banje Luke, Katarina iz Mostara i Core iz Sarajeva, u partnerstvu sa južnokorejskom kompanijom Miru Systems.
Prema dostupnim informacijama, ovaj konzorcij ponudio je cijenu od oko 57,7 miliona konvertibilnih maraka bez PDV-a, što je značajno niže od pojedinih konkurentskih ponuda.
Niža cijena ponude učinila je ovaj konzorcij jednim od najozbiljnijih kandidata za dobijanje posla, ali je istovremeno otvorila pitanja o pozadini pojedinih firmi koje učestvuju u projektu.
Političke veze u fokusu javnosti
Dio medija i političkih komentatora tvrdi da su neke od kompanija uključenih u konzorcij povezane sa političkim strukturama u Bosni i Hercegovini, posebno sa strankama SNSD i HDZ.
Takve tvrdnje dodatno su pojačale interes javnosti za cijeli postupak, jer bi kompanije povezane sa političkim akterima mogle dobiti posao koji se odnosi na tehnologiju za identifikaciju birača i brojanje glasova.
U javnosti se zbog toga sve češće postavlja pitanje koliko je proces izbora ponuđača transparentan i da li će konačna odluka biti zasnovana isključivo na tehničkim kriterijima i cijeni ponude.
Uloga Centralne izborne komisije
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine ima ključnu ulogu u cijelom procesu jer je upravo ta institucija zadužena za organizaciju i nadzor izbora u zemlji.
CIK je osnovan 2001. godine i predstavlja nezavisno tijelo koje reguliše i nadgleda izborni proces na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.
U slučaju tendera za izborne tehnologije, komisija ima ovlaštenje da donese konačnu odluku o izboru ponuđača na osnovu preporuke tenderske komisije i evaluacije pristiglih ponuda.
Nakon što komisija završi analizu, očekuje se da će objaviti odluku o tome koja kompanija ili konzorcij dobija ugovor za isporuku opreme i softvera.
Zašto su izborne tehnologije važne
Uvođenje novih tehnologija u izborni proces smatra se jednim od ključnih koraka ka modernizaciji izbora u Bosni i Hercegovini. Cilj je smanjiti mogućnost zloupotreba i povećati transparentnost procesa glasanja.
Biometrijska identifikacija birača trebalo bi da spriječi mogućnost da jedna osoba glasa više puta, dok bi skeniranje listića omogućilo brže i preciznije brojanje glasova.
Istovremeno, papirni listići ostaju dio sistema kako bi se u svakom trenutku mogla izvršiti provjera rezultata i eventualno ponovno brojanje glasova.
Stručnjaci za izborni proces smatraju da kombinacija digitalnih tehnologija i klasičnih metoda glasanja može povećati povjerenje građana u izborni sistem, ali i smanjiti prostor za manipulacije.
Šta slijedi u narednom periodu
Nakon što je tenderska komisija završila svoj dio posla, sada se čeka odluka Centralne izborne komisije koja će potvrditi izbor ponuđača i pokrenuti potpisivanje ugovora.
Tek nakon potpisivanja ugovora počinje faza implementacije tehnologije, koja uključuje nabavku opreme, instalaciju softvera i obuku osoblja koje će raditi na biračkim mjestima.
Plan je da novi sistem bude spreman za primjenu na narednim izborima u Bosni i Hercegovini, koji bi trebali biti održani 2026. godine.
Do tada će institucije morati riješiti i niz tehničkih i organizacionih pitanja, uključujući logistiku, testiranje sistema i edukaciju članova biračkih odbora.
Zbog toga će odluka CIK-a o izboru ponuđača biti jedan od ključnih koraka u procesu modernizacije izbora, ali i test povjerenja javnosti u transparentnost cijelog postupka.