Gdje završava novac koji je kroz evropski Plan rasta mogao biti uložen u škole, vrtiće, zdravstvo i infrastrukturu širom Bosne i Hercegovine? Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković objavio je videosnimak u kojem je odgovornost za izgubljene prilike direktno prebacio na lidera SNSD-a Milorada Dodika, optužujući ga da svojim političkim potezima nanosi finansijsku štetu i građanima Republike Srpske.
Konaković se u videoporuci posebno obratio građanima bh. entiteta RS, pokušavajući im objasniti posljedice blokiranja reformi povezanih s Planom rasta Evropske unije. Prema njegovim tvrdnjama, novac koji je mogao biti dostupan Bosni i Hercegovini sada se usmjerava prema drugim zemljama regiona koje provode potrebne reforme.
Direktna poruka građanima
Ministar vanjskih poslova BiH svoju poruku nije usmjerio samo prema Dodiku i SNSD-u. Obratio se direktno građanima Republike Srpske, tvrdeći da upravo oni plaćaju cijenu politike koju vodi predsjednik SNSD-a.
Konaković je Dodikovu politiku nazvao “šizofrenom”, a zatim pokušao finansijske posljedice političkih odluka prikazati kroz konkretne projekte koji su, prema njegovim riječima, mogli biti realizovani evropskim novcem.
– Znate li da Milorad Dodik zavlači ruku u džep ljudima iz RS? A drugi dio priče još je važniji – novac koji je trebao doći u RS ide u Albaniju i Crnu Goru. Tamo niču infrastrukturni projekti, škole i vrtići novcem koji je trebao doći u Bosnu i Hercegovinu – poručio je Konaković.
Njegova osnovna tvrdnja jeste da blokiranje evropskih reformi nema samo političke posljedice. Konaković pokušava pokazati da se posljedice mogu mjeriti i novcem koji nije uložen u lokalne zajednice, infrastrukturu i javne usluge.
Teške optužbe Dodiku
Nakon kritike zbog evropskog novca, Konaković je otišao korak dalje i iznio znatno ozbiljnije optužbe na račun predsjednika SNSD-a.
Dodikovu aktuelnu politiku povezao je s tvrdnjama o ranijem uzimanju novca građana, pri čemu je spomenuo i njegove prijatelje koje je opisao kao milionere i milijardere.
– Krao je on i ranije od vas, ali uglavnom sebi i svojim prijateljima milionerima i milijarderima, a sada vaš novac šalje u Albaniju i Crnu Goru – rekao je Konaković.
Riječ je o teškoj optužbi koju Konaković iznosi na račun političkog protivnika. U svojoj videoporuci fokus je stavio na tvrdnju da Dodikova politika građanima Republike Srpske ne donosi korist, nego ih udaljava od evropskog novca koji bi mogao biti uložen upravo u njihove gradove i općine.
Plan rasta EU
U središtu cijele polemike nalazi se Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan. Evropska sredstva u okviru tog procesa povezana su s provođenjem reformi, zbog čega političke blokade i neispunjavanje dogovorenih uslova mogu utjecati na pristup novcu.
Konaković tvrdi da su Dodik, ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić i njihovi saradnici blokirali reforme koje su bile potrebne kako bi Bosna i Hercegovina mogla koristiti raspoloživa sredstva.
Prema njegovom tumačenju, BiH tako gubi priliku koju druge zemlje regiona koriste za finansiranje konkretnih projekata.
– Dodik, Srđan Amidžić i njihovi saradnici blokirali su sve reforme iz Plana rasta. Rekli su da neće taj besplatni novac, a Evropa je poručila da je na stolu nekoliko milijardi KM. Kada je riječ o nama, radi se o najmanje milijardu KM – naveo je Konaković.
Time je svoju kritiku pokušao prebaciti iz političke sfere u svakodnevni život građana. Milijarda KM, o kojoj govori, prema njegovom viđenju nije apstraktna cifra, već novac koji bi mogao biti pretvoren u konkretne investicije.
Škole umjesto blokada
Konaković je kao primjere naveo škole, vrtiće, zdravstvene ustanove i infrastrukturne projekte. Njegova poruka građanima jeste da se upravo kroz takve projekte najbolje može vidjeti cijena političkih blokada.
Posebno je naveo nekoliko gradova i lokalnih zajednica iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim riječima, evropska sredstva mogla bi biti korištena za projekte u Bijeljini, Doboju i Tesliću, ali i Sarajevu, Širokom Brijegu i drugim sredinama.
Na taj način Konaković pokušava naglasiti da posljedice eventualnog gubitka evropskog novca nisu ograničene na jedan narod, entitet ili političku stranku.
Ako sredstva ne dođu u Bosnu i Hercegovinu, njegova je poruka da gube građani širom zemlje bez obzira na mjesto u kojem žive.
Novac odlazi drugima
Posebno snažan dio Konakovićeve poruke odnosi se na Albaniju i Crnu Goru.
On tvrdi da novac koji je mogao biti iskorišten u Bosni i Hercegovini sada završava u tim državama i pretvara se u konkretne infrastrukturne projekte.
Takvom formulacijom pokušava građanima približiti posljedice političkih odluka. Umjesto rasprave o komplikovanim evropskim procedurama, reformskim agendama i političkim uslovima, govori o školama i vrtićima koji se grade izvan Bosne i Hercegovine.
Njegova poruka je jasna, dok druge države koriste evropsku priliku, Bosna i Hercegovina zbog unutrašnjih političkih sukoba rizikuje da ostane bez dijela sredstava koja su joj mogla biti dostupna.
Prozvao i Amidžića
Konaković odgovornost ne pripisuje samo Dodiku. Poimenično je prozvao i ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđana Amidžića.
Prema njegovim tvrdnjama, Amidžić i drugi Dodikovi saradnici učestvovali su u blokiranju reformi iz Plana rasta.
Time je Konaković otvorio pitanje političke odgovornosti predstavnika SNSD-a koji obavljaju funkcije u institucijama Bosne i Hercegovine.
Njegova teza je da blokiranje procesa na državnom nivou na kraju proizvodi direktne posljedice i za stanovnike Republike Srpske, iako SNSD svoje poteze često predstavlja kao zaštitu interesa tog entiteta.
Upravo tu Konaković pokušava napraviti politički preokret i uvjeriti građane RS-a da potezi koje Dodik predstavlja kao odbranu njihovih interesa zapravo mogu imati suprotan finansijski efekat.
Zaduživanje umjesto EU
Još jedna tačka Konakovićeve kritike odnosi se na zaduživanje. On pravi direktno poređenje između evropskog novca i sredstava koja vlast pribavlja kroz kredite.
Prema njegovom tumačenju, apsurdno je odbijati ili blokirati pristup evropskim sredstvima, a istovremeno se zaduživati uz visoke kamatne stope.
– Dodik je odlučio blokirati. Kaže da neće evropski novac, nego se zadužuje po visokim kamatnim stopama – zaključio je Konaković.
Ovom porukom pokušao je posebno pogoditi ekonomsku dimenziju Dodikove politike. Njegova tvrdnja je da građani na kraju mogu platiti dvostruku cijenu – prvo kroz propuštena evropska sredstva, a zatim kroz troškove zaduživanja.
Politički obračun
Konakovićev videosnimak predstavlja i nastavak sve otvorenijeg političkog sukoba s Dodikom. Njihove međusobne optužbe već odavno ne ostaju samo na razlikama oko evropskih integracija, nego uključuju pitanja novca, upravljanja institucijama, političkih blokada i odgovornosti prema građanima.
Ovaj put Konaković je pokušao zaobići direktan politički obračun samo s rukovodstvom SNSD-a i obratiti se biračima u Republici Srpskoj.
Takav pristup ima jasnu političku težinu. Poruka građanima RS-a jeste da evropske integracije i sredstva Evropske unije ne treba posmatrati kao pitanje Sarajeva, Brisela ili stranačkih odnosa, već kroz konkretan interes lokalnih zajednica.
Drugim riječima, Konaković pokušava razdvojiti interese građana Republike Srpske od politike koju vodi SNSD.
Ko plaća cijenu
Upravo pitanje ko na kraju plaća cijenu političkih blokada predstavlja glavnu poruku njegovog obraćanja.
Ako zbog neprovedenih reformi Bosna i Hercegovina izgubi pristup određenim evropskim sredstvima, posljedice ne ostaju unutar političkih institucija. One se mogu odraziti na investicije, infrastrukturu i projekte od kojih direktnu korist imaju građani.
Konaković zato pokušava fokus prebaciti sa svakodnevnih političkih sukoba na ono što građani mogu dobiti ili izgubiti.
Njegove optužbe protiv Dodika izuzetno su teške i predstavljaju stav ministra vanjskih poslova BiH, posebno kada govori o navodnoj krađi novca građana. Međutim, centralna politička poruka videosnimka odnosi se na evropske reforme i sredstva koja Bosna i Hercegovina može izgubiti ukoliko ne ispuni potrebne uslove.
Konaković tvrdi da odgovornost za blokadu leži na Dodiku, Amidžiću i njihovim saradnicima, dok građanima Republike Srpske poručuje da posljedice takve politike osjećaju i u vlastitim džepovima.
Time je otvorio još jedan front političkog sukoba sa SNSD-om. Umjesto rasprave samo o nadležnostima, državnim institucijama i evropskom putu, u centar je stavio novac i pitanje šta bi se njime moglo izgraditi.
Njegova završna poruka svodi se na jednostavnu tvrdnju: dok se Bosna i Hercegovina zbog političkih blokada odriče evropskih prilika, druge zemlje regiona koriste dostupna sredstva za vlastiti razvoj.
Pogledajte PRILOG!