Nova izjava Lidije Bradare izazvala je burne reakcije u političkoj javnosti Bosne i Hercegovine. Pitanje raspodjele funkcija u lokalnim zajednicama ponovo je otvorilo osjetljivu raspravu o ustavnim pravima konstitutivnih naroda i načinu funkcionisanja vlasti.
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara sastala se sa Matom Matijevićem, jedinim predstavnikom hrvatskog naroda u Gradskom vijeću Srebrenika, a tema razgovora bio je politički položaj Hrvata u toj sredini te aktuelni izazovi u radu lokalnih institucija.
Ključno pitanje
Tokom sastanka posebno je naglašena pozicija predsjednika Gradskog vijeća Srebrenik. Prema saopćenju iz Ureda predsjednice Federacije BiH, istaknuto je da ta funkcija predstavlja ustavnu kategoriju koja u ovom trenutku pripada hrvatskom narodu.
Sagovornici su, kako se navodi, zauzeli stav da se takvo pitanje ne može tretirati kao predmet političkih trgovina ili međustranačkih dogovora, jer se radi o jasno definisanim pravima konstitutivnih naroda.
Poruka političarima
Bradara je tom prilikom uputila poziv svim političkim akterima u Srebreniku da djeluju odgovorno i da poštuju ustavne norme, naglašavajući da je upravo to osnova stabilnosti i ravnopravnosti u lokalnoj zajednici.
Prema njenim riječima, ignorisanje ustavnih odredbi moglo bi dodatno produbiti političke nesuglasice i otežati rad gradskih institucija.
Moguća apelacija
Posebnu pažnju izazvao je dio poruke u kojem je najavila i moguće dalje pravne korake ukoliko ne bude postignut dogovor.
– Ukoliko ne dođe do dogovora Bradara će inicirati da Odluku preispita Ustavni sud FBiH – navedeno je u saopćenju.
Ova najava pokazuje da bi pitanje izbora predsjedavajućeg Gradskog vijeća moglo prerasti lokalni spor i završiti pred najvišom pravosudnom instancom Federacije BiH.
Položaj Hrvata
Osim raspodjele funkcija, razgovarano je i o širem položaju hrvatske zajednice na području Srebrenika i Tuzlanskog kantona.
Kako je saopćeno, posebna pažnja posvećena je potrebi jačanja institucionalne zastupljenosti Hrvata, ali i unapređenju uslova života u sredinama gdje žive.
Takve teme godinama su prisutne u političkim raspravama, posebno kada je riječ o lokalnim zajednicama u kojima je broj pripadnika pojedinih naroda manji u odnosu na većinsko stanovništvo.
Razvojni projekti
Na sastanku su razmatrani i aktuelni te planirani infrastrukturni projekti koji bi mogli doprinijeti razvoju Srebrenika i šireg područja.
Iako detalji tih projekata nisu precizirani, jasno je da je fokus bio i na ekonomskim temama koje mogu poboljšati kvalitet života građana bez obzira na političke razlike.
Upravo ovakve teme često predstavljaju prostor za saradnju različitih političkih opcija kada institucionalni odnosi zapadnu u blokadu.
Reakcije javnosti
Izjava da mjesto predsjedatelja mora pripasti hrvatskom narodu izazvala je brojne reakcije u javnosti. Jedni smatraju da je riječ o dosljednom insistiranju na ustavnom principu ravnopravnosti naroda, dok drugi upozoravaju da se funkcije ne bi smjele posmatrati isključivo kroz nacionalni ključ.
Zbog toga se očekuje da će ova tema narednih dana ostati u centru političke pažnje, posebno u Tuzlanskom kantonu.
Šta slijedi
Ukoliko lokalni politički akteri postignu dogovor, spor bi mogao biti riješen kroz institucije Gradskog vijeća. Međutim, ako kompromisa ne bude, izvjesno je da bi cijeli slučaj mogao završiti pred Ustavnim sudom Federacije BiH.
Jedno je sigurno, pitanje raspodjele funkcija u Srebreniku otvorilo je mnogo širu raspravu o ustavnim pravima, političkoj odgovornosti i odnosima među narodima u Bosni i Hercegovini.