Lobističke aktivnosti Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama dobile su novu dimenziju nakon što je američka lobistica Caroline Wren pokušala predstaviti političke interese ovog bh. entiteta kao dio borbe za zaštitu kršćana širom svijeta. Takav pristup izazvao je upozorenja američkog stručnjaka Lukea Coffeyja, koji smatra da saradnja s političkim strukturama povezanim s Rusijom može dodatno ugroziti stabilnost Bosne i Hercegovine i šire regije.
U središtu pažnje nalazi se mreža američkih političkih savjetnika i lobista povezanih s predsjednikom Donaldom Trumpom, koji su posljednjih mjeseci angažirani na predstavljanju interesa Republike Srpske u Washingtonu. Njihove aktivnosti obuhvataju kontakte s američkim zvaničnicima, finansijske aranžmane i pokušaje približavanja političkim i vjerskim krugovima bliskim Bijeloj kući.
Vjera kao politički argument
Caroline Wren, poznata po prikupljanju donacija za Trumpove političke kampanje, svoj angažman u korist Republike Srpske povezuje s vjerskim prioritetima američke administracije.
Prema njenom tumačenju, stanovnici Republike Srpske koji podržavaju Trumpa suočavaju se s nepravednim odnosom evropskih političkih institucija. Ona smatra da njihova privrženost tradicionalnim i kršćanskim vrijednostima predstavlja razlog za snažniju podršku Washingtona.
– Trumpova administracija postavila je zaštitu i podršku kršćanima širom svijeta kao jedan od svojih velikih prioriteta, a nema boljeg mjesta za to od protrumpovskih kršćana u Republici Srpskoj, koje su Evropljani i Bruxelles demonizirali zbog njihovih zapadnih vrijednosti – izjavila je Wren.
Ovakvom argumentacijom politički zahtjevi rukovodstva Republike Srpske nastoje se povezati s temama koje imaju značajnu podršku među dijelom američkih konzervativaca.
Međutim, tvrdnje o navodnoj evropskoj demonizaciji stanovništva RS predstavljaju politički stav lobistice, a ne utvrđenu činjenicu.
Preispitivanje Dejtonskog sporazuma
Pored vjerskih pitanja, lobističke aktivnosti obuhvataju i pokušaje predstavljanja Dodikove politike kao protivljenja međunarodnom upravljanju i stranom utjecaju na unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini.
U takvom pristupu kritike dejtonskog ustavnog uređenja i međunarodnog nadzora povezuju se s idejama očuvanja lokalne samostalnosti, tradicionalnih vrijednosti i političkog suvereniteta.
Prema tvrdnjama dvije neimenovane osobe upoznate s razmišljanjima vlasti Republike Srpske, u SNSD-u postoji očekivanje da bi Trumpova spremnost na promjene međunarodnih odnosa mogla otvoriti prostor za preispitivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Kao mogući cilj takvih nastojanja spominje se uspostavljanje drugačijeg političkog uređenja koje bi Republici Srpskoj omogućilo nezavisnost i suverenitet.
Ipak, riječ je o očekivanjima i političkim procjenama koje ne predstavljaju potvrdu da američka administracija podržava nezavisnost Republike Srpske ili izmjene dejtonskog ustavnog okvira u tom pravcu.
Upozorenje američkog stručnjaka
Luke Coffey, stručnjak američkog Hudson instituta, upozorio je da se aktivnosti lobista angažiranih za Republiku Srpsku ne mogu posmatrati odvojeno od odnosa njenog političkog rukovodstva s Rusijom.
On smatra da takva saradnja može doprinijeti jačanju separatističkih nastojanja i dodatno zakomplikovati političke prilike na Zapadnom Balkanu.
– Lobisti koji rade za Republiku Srpsku omogućavaju djelovanje separatističkog pokreta u Bosni i Hercegovini povezanog s Rusijom, koji prijeti da potkopa stabilnost na Balkanu uspostavljenu još devedesetih godina – rekao je Coffey.
Njegovo upozorenje odnosi se prvenstveno na moguće posljedice pružanja političke podrške strukturama koje zagovaraju promjenu postojećeg ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.
Saradnju američkih lobista s proruski orijentisanim zvaničnicima Republike Srpske Coffey je opisao kao „igranje vatrom u regiji“.
Time je ukazao na rizik da bi političko približavanje takvim strukturama moglo imati posljedice koje prevazilaze pojedinačne lobističke ugovore.
Kontakti sa Bijelom kućom
Dokumentacija američkog Ministarstva pravde pokazuje da su lobisti kompanije CRB Global pokušavali organizovati sastanke s predstavnicima američke administracije kako bi razgovarali o odnosima Sjedinjenih Američkih Država i Republike Srpske.
Među osobama kojima su upućeni zahtjevi za sastanke nalazili su se Ed Martin, tada angažiran na pitanjima pomilovanja u Ministarstvu pravde SAD-a, i Paula White, evangelistička pastorica i viša savjetnica Ureda Bijele kuće za vjeru.
Upravo kontakt sa Paulom White privlači pažnju zbog nastojanja da se politički interesi Republike Srpske predstave kroz pitanje zaštite kršćanskih zajednica.
Međutim, iz Bijele kuće potvrđeno je da sastanak s White nije održan, dok Martin nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Ovi podaci pokazuju da su pokušaji uspostavljanja kontakata postojali, ali ne potvrđuju da su svi planirani razgovori realizovani niti da je američka administracija prihvatila zahtjeve lobista.
Stotine hiljada dolara
Finansijski podaci iz američkog Registra stranih agenata (FARA) otkrivaju i iznose povezane s konsultantskim angažmanom kompanije CRB Global.
Prema prijavljenoj dokumentaciji, ova firma je tokom marta i aprila primila ukupno 200.000 američkih dolara za konsultantske usluge.
Američki propisi zahtijevaju registraciju određenih aktivnosti koje se obavljaju u interesu stranih nalogodavaca, uključujući prijavljivanje relevantnih finansijskih aranžmana i kontakata.
Takva dokumentacija omogućava uvid u osobe angažirane na lobiranju, njihove ugovorne odnose i prijavljene aktivnosti.
Ipak, sama registracija lobista ili isplata konsultantskih naknada ne dokazuje da su politički ciljevi njihovih klijenata ostvareni.
Šira mreža saradnika
Prema dostupnim informacijama, Caroline Wren i Ryan Coyne našli su se među osobama prijavljenim u okviru angažmana za Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske.
Uz njih su navedena još dvojica lobista povezana s kompanijom CRB Global, što pokazuje da angažman nije bio ograničen na jednog ili dva politička savjetnika.
Coyne je, međutim, umanjio značaj vlastitog učešća. Objasnio je da je njegovo ime u dokumentaciji prema američkom Zakonu o registraciji stranih agenata navedeno iz predostrožnosti.
Takvo objašnjenje ostavlja otvorenim pitanje stvarnog obima njegovih aktivnosti u okviru prijavljenog angažmana.
Istovremeno, Wren i lobista Barry Bennett boravili su u Republici Srpskoj tokom izbornog perioda, što dodatno ukazuje na kontakte između američkih političkih savjetnika i predstavnika entitetskih vlasti.
Trumpovi saradnici u Banjoj Luci
Posebnu pažnju ranije je izazvao i angažman Chrisa LaCivite i Jamesa Blaira, političkih stratega povezanih s Donaldom Trumpom.
Njihovo prisustvo proslavi izborne pobjede SNSD-a u Banjoj Luci otvorilo je pitanja o prirodi saradnje američkih političkih operativaca s rukovodstvom Republike Srpske.
Prema tvrdnjama neimenovanog izvora upoznatog s događajem, LaCivita i Blair su tokom boravka u Banjoj Luci razgovarali s Barryjem Bennettom i o novim anketama povezanim sa senatskim izborima u američkim saveznim državama Ohio i Teksas.
Ovaj detalj ukazuje na to da su kontakti američkih političkih savjetnika obuhvatali i teme koje nisu neposredno povezane s Bosnom i Hercegovinom.
Ipak, sadržaj takvih razgovora nije nezavisno potvrđen, pa se iz njih ne mogu izvoditi zaključci o konkretnim političkim dogovorima.
Pristup političkom vrhu
Angažovanje osoba koje imaju veze s Trumpovim političkim okruženjem predstavlja važan dio lobističkog pristupa kojim se nastoji osigurati pristup američkim donosiocima odluka.
Za strane političke aktere takvi kontakti mogu biti značajni jer otvaraju mogućnost predstavljanja vlastitih stavova ljudima koji imaju iskustvo rada u predsjedničkim kampanjama ili veze s administracijom.
Međutim, potrebno je razlikovati angažman privatnih lobista od zvanične politike Sjedinjenih Američkih Država.
Činjenica da određeni savjetnik ima profesionalne ili političke veze s Trumpom ne znači da djeluje u ime predsjednika ili da američka vlada podržava ciljeve njegovog klijenta.
U slučaju Republike Srpske ta razlika posebno je važna zbog političkih zahtjeva koji se odnose na postojeće ustavno uređenje Bosne i Hercegovine.
Vjerska poruka i politički ciljevi
Pokušaj povezivanja interesa Republike Srpske sa zaštitom kršćana pokazuje na koji način lobisti nastoje prilagoditi svoje poruke političkoj publici u Washingtonu.
Dok Caroline Wren takvu saradnju predstavlja kao podršku zajednici koja, prema njenom mišljenju, dijeli tradicionalne vrijednosti američkih konzervativaca, Luke Coffey upozorava na separatističke ciljeve i veze entitetskog rukovodstva s Rusijom.
Njihove ocjene predstavljaju dva različita pogleda na političke posljedice američkog lobističkog angažmana.
Finansijski izvještaji i registracija stranih agenata potvrđuju postojanje određenih konsultantskih odnosa i pokušaja uspostavljanja kontakata, ali ne dokazuju da je Washington prihvatio zahtjeve za promjenu statusa Republike Srpske.
Zbog toga ostaje važno razlikovati političke poruke lobista, očekivanja njihovih nalogodavaca i zvanične odluke američke administracije.
Upravo na toj razlici zasniva se i šira rasprava o tome može li angažman utjecajnih političkih savjetnika promijeniti odnos Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini ili će njihovo djelovanje ostati ograničeno na predstavljanje interesa klijenata koji ih finansiraju.