Nagla promjena vremenskih prilika u ovom periodu može uticati na grijanje domaćinstava, planiranje putovanja i poljoprivredne radove, pa se postavlja pitanje da li slijedi stabilno proljeće ili povratak zime. Građani se s razlogom pitaju hoće li temperature ostati iznad prosjeka ili bi kratko zatopljenje moglo biti samo uvod u novi hladni talas.
Meteorološke analize ukazuju na završnu fazu slabljenja i raspada polarnog vrtloga, procesa koji bi mogao značajno oblikovati vremenske prilike širom Evrope tokom marta. Riječ je o pojavi koja se ne vidi direktno na nebu, ali često određuje hoće li se zima zadržati ili naglo povući.
Zašto je važno
Promjene u visokoj atmosferi često prolaze nezapaženo, ali njihovi efekti osjećaju se na tlu. Temperature, količina padavina, pa čak i stabilnost vremenskih perioda zavise od toga kako se raspoređuju velike zračne mase iznad sjeverne hemisfere.
Upravo zbog toga meteorolozi prate stanje polarnog vrtloga. Njegovo slabljenje ili jačanje može uticati na potrošnju energije, cijene grijanja, rad poljoprivrede i sigurnost u saobraćaju. U nekim godinama donosi dugotrajnu hladnoću, a u drugim neobično toplo vrijeme za doba godine.
Kako funkcioniše polarni vrtlog
Polarni vrtlog predstavlja veliku zimsku cirkulaciju hladnog zraka iznad Arktika. Sastoji se iz dva dijela: jednog u stratosferi, visokom sloju atmosfere, i drugog u nižoj troposferi gdje se formiraju oblaci i vremenske prilike koje osjećamo na površini Zemlje.
Kada je vrtlog snažan, hladan zrak ostaje zarobljen oko sjevernog pola, pa su Evropa i veći dio Sjeverne Amerike pod uticajem blažeg vremena. Međutim, kada oslabi, dolazi do poremećaja i hladne zračne mase počinju se spuštati prema jugu. Tada dolazi do naglih promjena, a vremenski obrasci postaju nestabilni.
Šta je prethodilo
U proteklom periodu meteorološke stanice registrovale su promjene u stratosferskim vjetrovima. Njihovo usporavanje i okretanje smjera smatra se ključnim znakom da polarni vrtlog gubi snagu.
Takav proces poznat je kao naglo stratosfersko zagrijavanje. Iako naziv sugeriše toplinu, on zapravo može dovesti do prodora hladnog zraka prema nižim geografskim širinama. Razlog je što se poremeti stabilna cirkulacija iznad Arktika i hladne mase pronalaze put prema Evropi ili Sjevernoj Americi.
Prognoze po fazama
Prema dostupnim projekcijama, početak marta mogao bi donijeti obrat stratosferskih vjetrova. To bi moglo dovesti do formiranja dva glavna prodora hladnijeg zraka na sjevernoj hemisferi.
Jedan prodor očekuje se iznad Kanade i sjeveroistočnih dijelova Sjedinjenih Američkih Država, gdje bi temperature mogle osjetnije pasti. Drugi razvoj situacije važniji je za Evropu jer bi mogao uzrokovati formiranje zone visokog pritiska nad kontinentom.
U tom slučaju tokom prve polovine mjeseca temperature bi u velikom dijelu Evrope bile iznad prosjeka. Takve situacije često donose stabilno vrijeme, više sunčanih intervala i manju količinu padavina.
Sredina mjeseca
Sredinom marta prognoze ukazuju na prisustvo toplije zračne mase nad zapadnim, centralnim i sjevernim dijelovima Evrope. Ipak, meteorolozi naglašavaju da će konačan razvoj zavisiti od položaja jezgre polarnog vrtloga nad Sibirom.
Ako se ta jezgra pomjeri zapadnije nego što modeli trenutno predviđaju, hladniji zrak mogao bi brže zahvatiti kontinent. Tada bi se vremenske prilike promijenile u kratkom roku, a temperature bi naglo pale.
Mogući uticaji
Promjene povezane s polarnim vrtlogom ne utiču samo na temperaturu. One određuju i raspored ciklona i anticiklona, odnosno područja niskog i visokog pritiska.
To može imati posljedice na:
– potrošnju električne energije i grijanja
– rad poljoprivrede i početak sjetve
– vodostaje rijeka i pojavu padavina
– planiranje saobraćaja i putovanja
U godinama kada se hladan zrak naglo vrati, dolazi do kašnjenja vegetacije i problema u voćarstvu. Sa druge strane, duži topli period može ubrzati razvoj biljaka, ali povećati rizik od kasnijeg mraza.
Kraj mjeseca
Trendovi za završni dio marta sugerišu novu promjenu. Hladnija atlantska zračna masa mogla bi se širiti sa zapada i sjeverozapada prema evropskom kopnu.
Takav razvoj povezuje se sa jačanjem visokog pritiska nad Grenlandom. Kada se to dogodi, sistemi niskog pritiska lakše prodiru prema jugu i istoku Evrope, potiskujući topliji zrak. Posljedica bi mogao biti pad temperatura i nestabilnije vrijeme.
Zašto su prognoze nesigurne
Iako moderni meteorološki modeli koriste ogromne količine podataka, atmosfera je izuzetno složen sistem. Male promjene u položaju zračnih masa mogu potpuno izmijeniti prognozu.
Zbog toga meteorolozi ne daju dugoročne prognoze kao sigurne, već kao scenarije. Jedan pomak u visini od nekoliko kilometara može značiti razliku između toplog proljeća i povratka zime.
Važno je razumjeti da polarni vrtlog ne djeluje sam. Na vrijeme utiču i okeanske temperature, stanje leda na Arktiku i raspored planinskih lanaca koji preusmjeravaju strujanje zraka.
Šta to znači za region
Za područje Balkana najčešći scenario u ovakvim situacijama jeste period toplijeg vremena praćen naglim zahlađenjem. To znači da bi građani mogli imati osjećaj ranog proljeća, ali i potrebu da ponovo koriste zimsku garderobu.
Takve oscilacije posebno su važne za voćare jer cvjetanje može početi ranije, a potom biti oštećeno hladnoćom. Promjene mogu uticati i na svakodnevni život, od planiranja radova na otvorenom do organizacije putovanja.
U praksi to znači da stabilno vrijeme ne mora trajati dugo, a meteorolozi savjetuju oprez pri dugoročnim planovima. Vrijeme bi se moglo mijenjati brže nego što se očekuje i moglo bi uticati na saobraćaj i poljoprivredu .
Zaključak
Slabljenje polarnog vrtloga predstavlja važan atmosferski proces koji često određuje prelaz iz zime u proljeće. Iako prve prognoze nagovještavaju topliji početak mjeseca, kasniji razvoj događaja ostaje neizvjestan.
Zbog toga meteorolozi nastavljaju pratiti kretanja u stratosferi, jer upravo tamo nastaje odgovor na pitanje hoće li mart donijeti stabilno proljeće ili još jedan podsjetnik na zimu.