Neočekivani politički potezi iz Njemačke ponovo su uzburkali region. Informacije o pokušaju širenja utjecaja njemačke desnice prema Bosni i Hercegovini otvorile su brojna pitanja o tome ko stoji iza novih kontakata i kakvi su stvarni ciljevi.
Prema navodima koji su se pojavili u javnosti, njemačka desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) planira tokom ljeta intenzivirati političke aktivnosti na prostoru Zapadnog Balkana, s posebnim fokusom na Bosnu i Hercegovinu.
Riječ je o stranci koja godinama izaziva kontroverze u evropskoj politici, a sada navodno pokušava pronaći saveznike i unutar Federacije BiH.
Novi pokušaj
AfD je ranije već imao vidljive političke kontakte sa SNSD-om i Miloradom Dodikom. Upravo zbog toga najnovije informacije o traženju novih partnera u Federaciji BiH izazvale su posebnu pažnju.
Navodi se da bi delegacija ove stranke mogla organizovati svojevrsnu regionalnu turneju tokom ljeta, uz niz sastanaka i pokušaja uspostavljanja političkih veza.
Za razliku od zvaničnih diplomatskih kontakata, ovi navodni pokušaji odvijaju se kroz neformalne kanale i posrednike.
Misteriozni Tuzlak
Posebnu pažnju izazvala je priča o osobi porijeklom iz Tuzle, nastanjenoj u Njemačkoj, koja se spominje kao posrednik u povezivanju AfD-a sa političkim akterima u Bosni i Hercegovini.
Prema dostupnim navodima, riječ je o osobi koja se predstavlja kao sin poznatog bosanskohercegovačkog pjesnika, računajući da bi mu takva biografska veza mogla otvoriti vrata političkih krugova u Sarajevu.
Istovremeno, tvrdi se da sebe predstavlja i kao jednog od osnivača AfD-a, što je dodatno izazvalo interesovanje javnosti.
Za sada, međutim, nema potvrda da je uspio ostvariti ozbiljnije političke kontakte.
Odbijeni sastanci
Prema informacijama koje su objavljene, više probosanskih političkih aktera nije pokazalo spremnost da razgovara sa predstavnicima stranke čiji su pojedini stavovi ranije izazivali osude širom Evrope.
Navodi se da su pokušaji kontakata završavali odbijenicama, bilo direktno ili preko posrednika.
Kao ključni razlog navodi se neprihvatljivost stavova koji se vezuju za negiranje genocida u Srebrenici, protivljenje evropskom putu Bosne i Hercegovine, kao i retorika usmjerena protiv muslimanskog stanovništva.
Dodikova veza
Posebno zanimljiv detalj jeste tvrdnja da je pokušavano ublažavanje slike o AfD-u kroz objašnjenje da su njihovi sporni stavovi prema Bosni i Hercegovini rezultat ranijih kontakata isključivo sa Miloradom Dodikom i SNSD-om.
Navodno se tvrdilo da je stranka godinama slušala samo jednu stranu priče, zbog čega je formirala jednostrane političke stavove.
U javnosti se to tumači kao pokušaj da se pronađe novi prostor za politički prodor u Federaciji BiH.
Otpor u Sarajevu
Takva inicijativa, prema svemu sudeći, nije naišla na pozitivan prijem. Političari kojima su upućene poruke navodno su jasno stavili do znanja da ne žele sastanke sa strankom povezivanom s revizionističkim i krajnje desnim narativima.
Zbog historijskog i političkog konteksta Bosne i Hercegovine, svaka komunikacija sa akterima koji relativizuju genocid ili podržavaju separatističke ideje izaziva snažnu osjetljivost.
Upravo zato je tema izazvala veliku pažnju i van političkih krugova.
Pogled prema Mostaru
Istovremeno, pojavile su se informacije da AfD pokazuje interes i za kontakte sa strankama hrvatskog političkog predznaka u Bosni i Hercegovini.
Spominje se mogućnost da bi pojedine stranke sa sjedištem u Mostaru mogle prihvatiti sastanak sa njemačkim desničarima, iako za sada nema zvaničnih potvrda.
U političkoj javnosti posebno se nagađa da bi AfD najviše želio kontakt sa HDZ-om BiH.
Šira slika
Sve ovo dolazi u trenutku kada Evropa svjedoči rastu krajnje desnih pokreta i pokušajima njihovog međunarodnog povezivanja.
Bosna i Hercegovina se u tom kontekstu pojavljuje kao prostor u kojem se testiraju politički utjecaji, savezništva i granice prihvatljivosti.
Analitičari upozoravaju da takvi pokušaji nisu samo pitanje međunarodne saradnje, već i pokušaj širenja ideologija koje su već izazvale duboke podjele u evropskim društvima.
Neizvjestan rasplet
Za sada ostaje nejasno hoće li planirani kontakti zaista biti realizovani i ko će pristati na razgovore.
Jedno je sigurno, svaka veza domaćih političkih aktera sa evropskom krajnjom desnicom izazvat će snažne reakcije u Bosni i Hercegovini.
Zbog toga će naredni period pokazati da li je riječ o prolaznom pokušaju političkog lobiranja ili početku ozbiljnijeg regionalnog povezivanja desnih opcija.