Nova politička polemika između Sarajeva i Beograda otvorena je zbog preleta aviona kojim je predsjednik Vlade Srbije Đuro Macut trebao putovati preko teritorije Bosne i Hercegovine. Dok je Milorad Dodik slučaj predstavio kao jednostranu i neustavnu zabranu, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković tvrdi da problem nije političke prirode, već da Srbija jednostavno nije dostavila zahtjev u skladu s propisanim procedurama i rokovima.
Konaković iznio detalje
Nakon Dodikove burne reakcije pojavilo se pitanje šta se zapravo dogodilo i zbog čega avionu s predsjednikom Vlade Srbije nije odobren prelet.
Konaković je potvrdio da zahtjev Vlade Srbije nije mogao biti protokolisan, navodeći da nije podnesen na način koji je u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim riječima, postoje jasno definisani protokoli koje Srbija mora poštovati prilikom podnošenja ovakvog zahtjeva. Ključni problem, kako tvrdi, bio je rok u kojem je informacija dostavljena.
– Stvaraju se lažne tenzije. U skladu sa protokolima i zakonu, Srbija je dužna 72 sata ranije dostaviti zahtjev. Oni su nama u 15:01 javili da će gospodin Macut poletjeti u 15 sati – kazao je Konaković.
Ako se uzme u obzir Konakovićevo objašnjenje, zahtjev nije dostavljen samo nakon isteka propisanog roka, već praktično u trenutku kada je let već trebao početi.
Upravo zbog toga šef bh. diplomatije odbacuje tvrdnje da se radi o politički motivisanoj zabrani.
“Poštujte zakone BiH”
Konaković je poručio da Srbija, kao i druge države, treba poštovati zakone i procedure Bosne i Hercegovine.
Prema njegovom tumačenju, slučaj ne treba predstavljati kao odluku usmjerenu protiv predsjednika Vlade Srbije niti kao potez protiv srpskog naroda.
Njegov stav je da se radilo o zahtjevu koji nije podnesen u propisanoj formi i roku, zbog čega nije mogao proći potrebnu proceduru.
Takvo objašnjenje potpuno je suprotno načinu na koji je slučaj predstavio lider SNSD-a Milorad Dodik.
Za Dodika, naime, nije riječ o administrativnom ili proceduralnom problemu. On cijeli događaj vidi kao još jedan primjer političkog djelovanja predstavnika iz Sarajeva prema Srbiji i Republici Srpskoj.
Dodik žestoko reagovao
Dodik nije skrivao nezadovoljstvo nakon informacije da Macutu nije omogućen prelet.
U svojoj reakciji otišao je znatno dalje od pitanja rokova i administrativnih procedura, povezujući slučaj s ustavnim uređenjem Bosne i Hercegovine i položajem konstitutivnih naroda.
– Odlukom da predsjedniku Vlade Srbije Đuri Macutu jednostrano zabrane prelet, prevršili su svaku mjeru. Na takvu odluku nemaju pravo. Ona nije ustavna. Ona ne poštuje konstitutivnost naroda, Srba, Hrvata i Bošnjaka. Ona isključuje jedan narod – naveo je Dodik.
Dodik je u ranijoj objavi poručio i da, prema njegovom mišljenju, mora prestati ono što je opisao kao političko ludilo i izlive mržnje bošnjačkih političara.
Time je jedan proceduralni spor oko preleta veoma brzo prerastao u novu političku raspravu o odnosima Bosne i Hercegovine i Srbije.
Dvije različite verzije
U ovom slučaju postoje dvije potpuno različite interpretacije istog događaja.
Dodik govori o “jednostranoj zabrani” i tvrdi da za takvu odluku nije postojao ustavni osnov.
Konaković, sa druge strane, navodi da zahtjev kakav zakon i protokoli predviđaju zapravo nije pravovremeno podnesen.
Ta razlika je veoma važna.
Ukoliko je tačna Konakovićeva tvrdnja da je zahtjev morao biti dostavljen 72 sata unaprijed, a da je informacija o letu stigla u 15:01 za polijetanje planirano u 15 sati, onda se postavlja pitanje da li se uopće može govoriti o klasičnoj političkoj zabrani preleta.
Prema njegovoj verziji događaja, nadležne institucije nisu ni dobile mogućnost da zahtjev obrade kroz redovnu proceduru.
Sa druge strane, Dodik smatra da se iza svega nalazi politička odluka i da ona ima mnogo šire posljedice od jednog leta.
Macut u centru spora
Đuro Macut tako se našao u centru novog diplomatsko-političkog spora između dvije susjedne države.
Kao predsjednik Vlade Srbije, njegovo putovanje ima drugačiji protokolarni karakter od običnog civilnog leta, zbog čega se primjenjuju procedure koje uključuju komunikaciju nadležnih institucija.
Upravo je pitanje da li su te procedure ispoštovane postalo ključ cijelog slučaja.
Konaković insistira da nisu i da zbog toga nema prostora za tvrdnje da je Bosna i Hercegovina proizvoljno odlučila zabraniti Macutu prolazak kroz svoj zračni prostor.
Dodik, međutim, slučaj stavlja u širi politički kontekst i smatra ga udarom na odnose sa Srbijom.
Nove tenzije
Slučaj dolazi u periodu već ozbiljno narušenih političkih i diplomatskih odnosa između Sarajeva i Beograda.
Zbog toga je i pitanje jednog preleta dobilo mnogo veću političku težinu nego što bi je imalo u drugačijim okolnostima.
Svaka odluka koja se odnosi na visoke zvaničnike Srbije sada se posmatra kroz širi kontekst odnosa dvije države, dok političke poruke s obje strane dodatno povećavaju tenzije.
Konaković upravo zbog toga govori o stvaranju “lažnih tenzija”. Njegova poruka je da se administrativni propust pokušava predstaviti kao politički napad.
Dodik smatra suprotno i tvrdi da se iza odluke krije politika koja zanemaruje ustavno uređenje Bosne i Hercegovine.
Pitanje odgovornosti
Ključ za razumijevanje cijelog slučaja zato bi trebao biti sadržaj službene komunikacije između institucija Srbije i Bosne i Hercegovine.
Ako je zahtjev zaista poslan tek u 15:01, dok je polijetanje bilo planirano za 15 sati, kako tvrdi Konaković, onda se otvara pitanje zbog čega odgovarajuća procedura nije pokrenuta ranije.
Sa druge strane, ukoliko srbijanske institucije smatraju da se u konkretnom slučaju nije primjenjivao rok koji spominje Konaković ili da je postojao osnov za drugačije postupanje, očekivano je da to obrazlože.
Bez tih detalja političke tvrdnje dvije strane ostaju potpuno suprotstavljene.
Jedna strana govori o neustavnoj zabrani, dok druga tvrdi da formalno ispravan i pravovremen zahtjev nije ni dostavljen.
Politička oluja
Dodikova reakcija pokazuje da slučaj neće ostati samo pitanje protokola.
Njegovo povezivanje preleta sa konstitutivnošću Srba, Hrvata i Bošnjaka pokazuje da događaju daje mnogo šire političko značenje.
Konaković, nasuprot tome, pokušava cijelu stvar vratiti na pitanje procedure i rokova, uz poruku da se zakoni Bosne i Hercegovine moraju poštovati.
Upravo će ta dva potpuno različita tumačenja vjerovatno biti osnova nastavka političkog sukoba.
Ono što se na osnovu iznesenih informacija može reći jeste da Macutov prelet nije realizovan, dok se dvije strane ne slažu ni oko osnovnog razloga zbog kojeg se to dogodilo.
Dodik tvrdi da je riječ o jednostranoj zabrani bez ustavnog osnova. Konaković odgovara da nema govora o takvoj političkoj odluci, već o zahtjevu koji nije dostavljen u skladu sa propisanom procedurom.
Njegova tvrdnja da je obavijest stigla u 15:01 za let planiran u 15 sati dodatno zaoštrava cijelu priču, jer odgovornost za nastalu situaciju direktno vraća prema institucijama Srbije.
Zbog toga će odgovor na pitanje ko je zaista izazvao novi diplomatski spor zavisiti prije svega od toga šta pokazuje službena dokumentacija o zahtjevu za prelet. Do tada će slučaj Đure Macuta ostati još jedna tema oko koje Sarajevo, Banja Luka i Beograd nude potpuno različita objašnjenja.