Iako je do zvaničnog početka izborne kampanje ostalo još nekoliko mjeseci, politička scena u Republici Srpskoj već pokazuje sve karakteristike predizbornog perioda. Za razliku od ranijih izbornih ciklusa, ovog puta odnosi među političkim akterima djeluju znatno složenije, dok brojna pitanja i dalje ostaju bez jasnih odgovora.
Ko zapravo vodi političku igru u Republike Srpske?: Milorad Dodik ne može biti kandidat
Zabrana kandidature: Milorad Dodik ne može biti kandidat – Ko zapravo vodi političku igru u Republike Srpske?
Neizvjesna politička slika
Dok vladajuća koalicija ostavlja utisak da je najvažnije odluke već donijela, iako ih još nije javno predstavila, opozicione stranke i dalje pokušavaju pronaći zajednički jezik kada je riječ o kandidatima za najvažnije funkcije.
Politički pregovori traju mjesecima, ali bez konkretnog rezultata. Umjesto približavanja stavova, sve češće dolazi do međusobnih optužbi i javnih neslaganja, što dodatno povećava neizvjesnost među biračima koji očekuju jedinstven nastup opozicije.
U isto vrijeme, najviše pažnje javnosti i dalje privlači Milorad Dodik, iako zbog pravosnažne presude ne može biti kandidat na narednim izborima.
Dodik u centru pažnje
Posljednjih mjeseci Dodik obilazi brojne gradove i opštine širom Republike Srpske, prisustvuje otvaranju infrastrukturnih projekata, polaže kamen-temeljce, održava sastanke i govori na političkim skupovima.
Iako formalno djeluje kao predsjednik SNSD-a, njegov politički angažman ostavlja utisak da je i dalje najuticajnija politička ličnost u Republici Srpskoj.
Takvoj percepciji doprinosi i način na koji se predstavlja u javnosti. U dijelu saopštenja navodi se kao predsjednik SNSD-a, dok se u drugim situacijama jednostavno oslovljava kao predsjednik.
Zbog toga mnogi smatraju da se najveći dio političkih procesa i dalje odvija upravo oko njega.
Formalna funkcija i stvarni uticaj
Istovremeno, predsjednik Republike Srpske Siniša Karan znatno je manje prisutan u javnosti.
Njegovi nastupi uglavnom se svode na službena saopštenja, objave na društvenim mrežama i prijeme delegacija, dok se rijetko pojavljuje na događajima koji izazivaju veće interesovanje građana.
Takva situacija stvara utisak da formalna funkcija i stvarna politička moć nisu nužno povezane, što dodatno komplikuje političku sliku u Republici Srpskoj.
Ko će biti kandidati
U sjeni svakodnevnih političkih aktivnosti ostaje pitanje kandidata za predstojeće izbore.
Politički analitičar Velizar Antić smatra da je predizborna kampanja praktično već počela, iako zvanični rokovi još nisu nastupili.
– Najjača partija u vlasti, SNSD, praktično je odmah presjekla svaku raspravu i saopštila da će dati oba kandidata za ključne funkcije. Manje koalicione partije na to su morale pristati i nisu se mnogo pitale oko eventualnih prijedloga svojih kandidata – kaže Antić.
Sa druge strane, opozicija još nije uspjela postići dogovor o zajedničkom nastupu.
– Umjesto približavanja stavova, imamo potpuno suprotan proces. Svakog dana opozicione pozicije su sve udaljenije, a uz to imamo i sve više teških riječi i međusobnih optužbi. To stvara veliku zbunjenost među opoziciono orijentisanim biračima koji su očekivali da će se mnogo lakše doći do zajedničkog fronta – smatra Antić.
Trenutno je Nebojša Vukanović javno istakao kandidaturu za člana Predsjedništva BiH, dok je SDS kandidovao Branka Blanušu za predsjednika Republike Srpske.
Izvor političke moći
Govoreći o Dodikovoj ulozi, Antić smatra da njegova politička snaga ne proizlazi iz funkcije, već iz položaja koji ima unutar SNSD-a.
– Iako mu je zabranjeno obavljanje funkcija koje se finansiraju iz budžeta, Dodik je ostao predsjednik najjače političke partije u Republici Srpskoj i iz te pozicije crpi svoju političku moć. On je tokom proteklih dvadeset godina sistematski gradio model u kojem je politička moć koncentrisana u partiji i kod njega lično, a ne u institucijama – navodi Antić.
Prema njegovom mišljenju, upravo je takav razvoj događaja doveo do slabljenja institucija.
– Dovoljno je pogledati šta se dešavalo sa Narodnom skupštinom Republike Srpske. Imali smo situacije da se usvajaju određeni zakoni, da ih već narednog dana pojedine institucije ne poštuju, a zatim se nakon kratkog vremena donose potpuno suprotne odluke. Sve to ozbiljno je urušilo integritet institucija – smatra on.
Pogled analitičara
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da trenutna politička situacija pokazuje duboke probleme unutar političkog sistema.
– Aktuelni politički trenutak liči mi na loš triler u kojem glavne uloge igraju službe i spin majstori, dok građani uglavnom statiraju i nijemo posmatraju kako se ismijava vladavina prava, pokoravaju institucije, grca u dugovima, mijenjaju stranački dresovi navodno iz principijelnih razloga i glume aktuelni i budući predsjednici – kaže Topić.
Posebno ukazuje na značaj koji političari pridaju funkcijama.
– Bitno je ne biti bivši, a još je bitnije biti predsjednik. Čega – to je već nebitno, jer je nedorečenost postala metafora političke funkcije – navodi ona.
Može li opozicija do preokreta
Uprkos trenutnim nesuglasicama, Antić smatra da opozicija još uvijek ima dovoljno vremena da pronađe zajedničko rješenje.
Prema njegovom mišljenju, naredni mjeseci mogli bi biti ključni za eventualno približavanje opozicionih stranaka i usaglašavanje kandidata.
On smatra da bi Branko Blanuša mogao predstavljati prihvatljivo rješenje za širi opozicioni blok ukoliko dobije podršku drugih opozicionih lidera.
Pored toga, Antić ocjenjuje da bi naredni izbori mogli donijeti i određene promjene kada je riječ o kontroli izbornog procesa, posebno zbog primjene novih tehnologija koje bi mogle smanjiti prostor za eventualne manipulacije.
Topić, međutim, upozorava da problem nije samo u odnosima među strankama.
– Preslagivanja unutar opozicionog bloka, borba za mjesto na listi, lične sujete i ambicije uvaljale su politiku u blato nekoliko mjeseci prije početka kampanje. Sve je to već viđeno. Nedostaje ona kritična masa koja promišlja politiku i koja uliva nadu da je moguće izaći iz postojeće političke žabokrečine – zaključuje ona.
Predizborna neizvjesnost
Republika Srpska tako ulazi u politički veoma važan period bez jasnih odgovora na ključna pitanja.
Vlast još nije predstavila svoje kandidate, opozicija još nije postigla dogovor o zajedničkom nastupu, a najuticajniji političar u Republici Srpskoj ne može učestvovati kao kandidat na izborima.
Ipak, bez obzira na formalne zabrane i političke okolnosti, jasno je da će Milorad Dodik ostati jedna od centralnih tema predstojeće kampanje, dok će konačan rasplet političke utakmice zavisiti od poteza koje će vlast i opozicija povući u mjesecima koji dolaze.