Milorad Dodik ponovo otvara jedno od najspornijih energetskih pitanja u Bosni i Hercegovini, najavljujući novi pokušaj realizacije plinovoda kojim bi ruski plin preko Srbije stizao u Republiku Srpsku. Predsjednik SNSD-a poručio je da će insistirati na deblokadi Istočne plinske interkonekcije, a istovremeno je upozorio da bez odobrenja tog projekta neće biti napretka ni u realizaciji drugih investicija.
Nova najava iz Moskve
Nakon izborne pobjede, Dodik je u intervjuu za rusku novinsku agenciju RIA Novosti govorio o budućim političkim i ekonomskim prioritetima Republike Srpske. Među pitanjima kojima namjerava posvetiti posebnu pažnju izdvojio je izgradnju plinske infrastrukture koja bi omogućila direktno povezivanje sa Srbijom.
Riječ je o projektu Istočne plinske interkonekcije, koji je već godinama predmet političkih neslaganja između predstavnika Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine. Dodik tvrdi da realizaciju ovog projekta koče bošnjački politički predstavnici, zbog čega Republika Srpska, prema njegovom mišljenju, ne može ostvariti planirane energetske ciljeve.
Njegova najava ne odnosi se samo na nastavak razgovora o plinovodu. Dodik je pitanje izgradnje Istočne interkonekcije povezao s odobravanjem drugih investicijskih projekata, čime je ponovo otvorio mogućnost političkih blokada na državnom nivou.
Takav pristup dodatno usložnjava odnose među političkim partnerima jer energetski projekti zahtijevaju saradnju više institucija, usaglašavanje tehničkih uslova i donošenje odgovarajućih odluka.
Dvanaest godina neslaganja
Dodik je u intervjuu ustvrdio da bošnjački politički predstavnici već 12 godina sprečavaju realizaciju plinovoda koji bi Republiku Srpsku povezao sa Srbijom. Prema njegovom tumačenju, riječ je o dugotrajnom političkom problemu koji negativno utječe na ekonomski razvoj i mogućnosti novih ulaganja.
Predsjednik SNSD-a smatra da bi deblokada investicijskih projekata trebala predstavljati jedan od ključnih koraka prema stabilnijim odnosima u Bosni i Hercegovini.
– Naš cilj je još jednom pokušati sačuvati Dejtonski sporazum iz 1995. godine, što podrazumijeva i deblokadu svih investicijskih projekata, uključujući plinovod – rekao je Dodik.
Ovom izjavom pokušao je povezati pitanje energetskih investicija s poštovanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma. Međutim, različita tumačenja ustavnih nadležnosti predstavljaju jedan od razloga zbog kojih projekat nije dobio potrebnu institucionalnu saglasnost.
Dodik tvrdi da je Republika Srpska spremna na saradnju ukoliko postoji politička volja za dogovor. Istovremeno, najavom blokiranja drugih projekata postavlja uslov koji bi mogao dodatno otežati pregovore.
Spor oko nadležnosti
Istočna plinska interkonekcija nije samo pitanje izgradnje infrastrukture. Projekat podrazumijeva međunarodno povezivanje energetskih sistema Srbije i Bosne i Hercegovine, zbog čega je potrebno riješiti pitanja nadležnosti i pribaviti odgovarajuće saglasnosti.
Prema dostupnim informacijama, vlasti Republike Srpske pokrenule su aktivnosti na projektu bez svih potrebnih odobrenja institucija Bosne i Hercegovine na državnom nivou.
Upravo ta okolnost izaziva protivljenje političkih predstavnika koji insistiraju da se međunarodni energetski projekti moraju realizovati u skladu s ustavnim i zakonskim procedurama.
Sa druge strane, predstavnici Republike Srpske smatraju da se administrativne procedure koriste za političko uslovljavanje i sprečavanje investicija koje bi doprinijele razvoju entiteta.
Zbog toga se pitanje plinovoda već godinama nalazi između energetskih potreba, ekonomskih interesa i različitih političkih pogleda na raspodjelu nadležnosti.
Bez usaglašavanja tih pitanja teško je očekivati realizaciju projekta koji prelazi međunarodnu granicu i zahtijeva saradnju institucija dvije države.
Prijetnja novim blokadama
Dodikovo upozorenje da bez Istočne interkonekcije neće biti realizovani drugi projekti nije prvi takav istup. Sličnu političku strategiju koristio je i ranije, posebno tokom rasprava o energetskim investicijama na državnom nivou.
Još 2023. godine zaprijetio je blokiranjem rada Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ukoliko se pitanje Istočne plinske interkonekcije ne uvrsti na dnevni red.
Njegovi tadašnji koalicioni partneri iz Federacije BiH takav pristup ocijenili su političkom ucjenom, smatrajući da rad državnih institucija ne bi trebao zavisiti od uslovljavanja pojedinačnim projektima.
Nova najava pokazuje da Dodik i dalje smatra plinovod jednim od važnih pregovaračkih pitanja u odnosima s drugim političkim strankama.
Ipak, nije precizirao koje bi konkretne investicije mogle biti zaustavljene niti kojim bi institucionalnim mehanizmima SNSD pokušao provesti najavljene blokade.
Zbog toga ostaje otvoreno pitanje hoće li njegove riječi prerasti u konkretne političke poteze ili će prvenstveno poslužiti za jačanje pregovaračke pozicije Republike Srpske.
Južna i Istočna interkonekcija
Dodatnu složenost ovom pitanju daje činjenica da Bosna i Hercegovina istovremeno razmatra više važnih projekata povezivanja s regionalnim plinskim mrežama.
Jedan od njih je Južna plinska interkonekcija sa Hrvatskom, koja se posmatra kao mogućnost dodatnog povezivanja Bosne i Hercegovine sa međunarodnim tržištem plina.
Taj projekat ima poseban značaj zbog nastojanja da se osiguraju alternativni pravci snabdijevanja i smanji zavisnost od jednog izvora energenta.
Prema ranijim informacijama, ministri iz SNSD-a blokirali su određene odluke povezane s Južnom interkonekcijom, insistirajući da se istovremeno riješi pitanje plinovoda prema Srbiji.
Kasnije je iz SNSD-a poručeno da neće blokirati projekat povezivanja s Hrvatskom, ali da zauzvrat očekuju deblokadu Istočne interkonekcije.
Takav odnos pokazuje da se dva infrastrukturna projekta u političkim pregovorima često posmatraju kao međusobno povezana, iako imaju različite pravce, izvore snabdijevanja i strateške ciljeve.
Energetska zavisnost BiH
Pitanje plinskih interkonekcija ima znatno širi značaj od političkih odnosa između stranaka. Bosna i Hercegovina ima ograničenu plinsku infrastrukturu, zbog čega je sigurnost snabdijevanja važna za domaćinstva, industriju i druge potrošače.
Svaki novi pravac povezivanja može otvoriti mogućnost povećanja kapaciteta i razvoja mreže, ali njegov stvarni doprinos energetskoj sigurnosti zavisi od dostupnih dobavljača i izvora plina.
Upravo tu se pojavljuje važna razlika između Istočne i Južne interkonekcije.
Dodikov projekat predviđa povezivanje sa Srbijom i dopremanje ruskog plina, dok je Južna interkonekcija usmjerena prema Hrvatskoj i mogućnostima pristupa drugim dobavnim pravcima.
Zbog toga kritičari Istočne interkonekcije upozoravaju da izgradnja dodatnog plinovoda ne mora automatski značiti i stvarnu diversifikaciju izvora snabdijevanja ukoliko se nastavi oslanjanje na istog dobavljača.
S druge strane, zagovornici projekta smatraju da bi nova infrastruktura omogućila širenje plinske mreže i otvaranje prostora za industrijski razvoj.
Oba argumenta pokazuju da je za donošenje kvalitetnih odluka potrebna detaljna analiza ekonomskih, tehničkih i sigurnosnih aspekata.
Plinovod od 500 kilometara
Uprkos nedostatku potrebnih saglasnosti na državnom nivou, vlasti Republike Srpske već su poduzele određene korake prema realizaciji planirane infrastrukture.
Prema objavljenim informacijama, kompanija Sarajevo-gas iz Istočnog Sarajeva i konzorcij predvođen beogradskom kompanijom Konvar potpisali su u aprilu ugovor o izgradnji magistralnog plinovoda.
Planirana trasa proteže se na pravcu Šepak – Bosanski Novi, a ukupna dužina projekta navedena je na približno 500 kilometara.
Vrijednost ugovorenih radova premašuje milijardu konvertibilnih maraka, što ovaj projekat svrstava među značajnije planirane infrastrukturne investicije u Republici Srpskoj.
Međutim, potpisivanje ugovora ne znači automatski da su ispunjeni svi uslovi za njegovu realizaciju. Za tako složenu infrastrukturu potrebne su odgovarajuće dozvole, tehnička dokumentacija, finansijska konstrukcija i usaglašavanje s nadležnim institucijama.
Zbog toga se najavljeni plinovod ne može posmatrati kao završen ili potpuno odobren projekat samo na osnovu potpisanog ugovora.
Posebno ostaje važno pitanje međunarodnog povezivanja sa Srbijom, koje zahtijeva odgovarajući institucionalni okvir.
Zabrinutost zbog Zvornika
Pored političkih i pravnih pitanja, projekat je izazvao i određene tehničke zabrinutosti.
Kritičari su upozoravali na moguće posljedice planiranog odvajanja plinovoda kod Zvornika, posebno kada je riječ o postojećem sistemu snabdijevanja dijelova Bosne i Hercegovine.
Njihova zabrinutost odnosi se na mogućnost da promjene u infrastrukturi utječu na postojeće tokove plina i sigurnost isporuke potrošačima koji se snabdijevaju iz tog pravca.
Međutim, stvarni rizici zavise od tehničkih rješenja, kapaciteta mreže i načina povezivanja novih i postojećih sistema.
Bez detaljne stručne dokumentacije nije moguće pouzdano zaključiti da bi planirana infrastruktura nužno ugrozila snabdijevanje.
Upravo zbog toga stručne analize i koordinacija operatora plinskih sistema imaju važnu ulogu u planiranju ovakvih projekata.
Politički dogovor sam po sebi nije dovoljan ukoliko nisu riješena pitanja tehničke sigurnosti i dugoročnog funkcionisanja mreže.
Srbija u Dodikovim planovima
Povezivanje sa Srbijom predstavlja centralni dio Dodikove energetske strategije. Kroz najavljeni plinovod Republika Srpska bi dobila novi infrastrukturni pravac kojim bi ruski plin mogao stizati preko teritorije Srbije.
Takva saradnja uklapa se u dugogodišnje političke i ekonomske odnose vlasti Republike Srpske sa Srbijom.
Dodik u svojim javnim nastupima često naglašava potrebu za jačanjem međusobnih veza, a energetski projekti predstavljaju jednu od oblasti u kojima se takva saradnja nastoji konkretizovati.
Ipak, realizacija međunarodnog plinovoda ne može se zasnivati isključivo na dogovoru institucija Republike Srpske i Srbije.
S obzirom na to da je riječ o infrastrukturi koja prelazi državnu granicu Bosne i Hercegovine, neophodno je riješiti pitanja koja spadaju u nadležnosti državnih institucija.
Upravo zbog toga Dodikovo insistiranje na deblokadi projekta ponovo otvara raspravu o odnosima između entitetskih i državnih vlasti.
Šta slijedi nakon najave?
Dodikova izjava za rusku agenciju pokazuje da SNSD namjerava ponovo staviti Istočnu plinsku interkonekciju među najvažnije političke i investicijske prioritete.
Istovremeno, povezivanje tog projekta s mogućim blokiranjem drugih investicija pokazuje da se energetska pitanja nastavljaju koristiti i kao dio političkih pregovora.
Za konačnu realizaciju bit će potrebno postići dogovor o institucionalnim nadležnostima, osigurati potrebne saglasnosti i riješiti tehničke i finansijske uslove.
Važno je i pitanje odnosa prema drugim plinskim projektima, posebno Južnoj interkonekciji s Hrvatskom, čija realizacija također zahtijeva koordinaciju i političku podršku.
Bosna i Hercegovina suočava se s potrebom modernizacije energetske infrastrukture, ali dugoročna sigurnost snabdijevanja zahtijeva planiranje koje prevazilazi pojedinačne političke interese.
Dodik je jasno pokazao da od plinovoda prema Srbiji ne namjerava odustati. Ipak, između političke najave i stvarne izgradnje ostaju brojna otvorena pitanja, od državnih saglasnosti do ekonomske opravdanosti i sigurnosti snabdijevanja.
Zbog toga će daljnji razvoj ovog projekta zavisiti ne samo od odluka vlasti Republike Srpske i njihovih partnera u Srbiji, nego i od sposobnosti nadležnih institucija Bosne i Hercegovine da pronađu prihvatljivo rješenje za međunarodno energetsko povezivanje.