Ko je odgovoran za političke probleme u Bosni i Hercegovini i može li država funkcionisati uz stalna neslaganja njenih političkih predstavnika? Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovo je iznio oštre kritike na račun bošnjačkih političara, Bosnu i Hercegovinu nazvao neuspješnim projektom, a izborni rezultat svoje stranke predstavio kao potvrdu podrške građana Republike Srpske politici koju godinama zastupa.
Izborna pobjeda SNSD-a
Gostujući u programu Radio-televizije Srbije, Milorad Dodik govorio je o rezultatima izbora, političkoj situaciji u Republici Srpskoj i odnosima unutar Bosne i Hercegovine. Posebno je naglasio da izborni uspjeh SNSD-a smatra potvrdom dugogodišnjeg političkog djelovanja svoje stranke.
Prema njegovom mišljenju, građane nije moguće dugoročno pridobijati isključivo političkim marketingom i medijskim nastupima. Dodik tvrdi da birači prepoznaju razliku između političara koji se oslanjaju na javni imidž i onih koji godinama zastupaju određene politike.
Istakao je da SNSD već dvije decenije izlazi pred birače s prepoznatljivim političkim stavovima, smatrajući da upravo kontinuitet predstavlja jedan od razloga izborne podrške koju stranka ostvaruje.
– Oni koji igraju na spin, koji igraju na pozu i tako dalje, jednako tako nestaju. Ali, dolaziti pred narod 20 godina i ponuditi ponovo politike koje smo vodili, i dobiti ovakvu podršku, to zaista ne možete da uradite ako ne vrijedite – izjavio je Dodik.
Ovakvim tumačenjem izbornih rezultata predsjednik SNSD-a nastojao je naglasiti stabilnost vlastite političke pozicije. Ipak, izborna podrška predstavlja jedan od pokazatelja odnosa građana prema strankama, dok se rezultati političkog djelovanja mogu procjenjivati i kroz ekonomske, društvene i institucionalne pokazatelje.
Republika Srpska i narod
Dodik je značajan dio razgovora posvetio položaju Republike Srpske, ističući da njena budućnost, prema njegovom stavu, prvenstveno zavisi od građana koji u njoj žive.
Govoreći o međunarodnim pritiscima, ustvrdio je da bi Republika Srpska izgubila svoj sadašnji položaj da su politički predstavnici pristajali na sve zahtjeve međunarodnih aktera. SNSD je predstavio kao stranku koja je ostala dosljedna politici očuvanja entitetskih nadležnosti.
– Da su odlučivali političari, pod pritiskom međunarodnog faktora, Republika Srpska bi se sigurno do sada ugasila. Ali, mi nismo tako radili. Mi smo bili na istom putu kao što je narod u Republici Srpskoj – rekao je Dodik.
Njegova izjava odražava dugogodišnji politički pristup u kojem se zaštita Republike Srpske povezuje s protivljenjem određenim odlukama međunarodnih predstavnika i prenosu nadležnosti na državni nivo.
Međutim, Republika Srpska ima ustavni položaj jednog od dva entiteta Bosne i Hercegovine. Njeno postojanje i nadležnosti uređeni su Ustavom BiH, koji je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Zbog toga se rasprave o entitetskim nadležnostima ne mogu posmatrati odvojeno od ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i obaveza koje proizlaze iz njega.
BiH kao neuspješan projekat
Jedna od najoštrijih Dodikovih ocjena odnosila se na samu Bosnu i Hercegovinu. Predsjednik SNSD-a ponovio je stav da je riječ o neuspješnom političkom projektu koji, prema njegovom mišljenju, ne mogu popraviti ni međunarodne intervencije.
Posebno je kritikovao visokog predstavnika Christiana Schmidta, čiji legitimitet i odluke Dodik godinama osporava. U istom kontekstu govorio je o sudskom postupku koji je protiv njega vođen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Dodik smatra da je njegovo protivljenje Schmidtu bilo dio šire političke borbe za očuvanje Republike Srpske. Sudski postupak predstavio je kao posljedicu takvog opredjeljenja, a ne kao pitanje vlastite političke odgovornosti.
– Nju ne može da popravi ništa. Ovdje su probali sve da urade, od međunarodne intervencije, dovođenja Christiana Schmidta, čak su organizovali protiv mene to suđenje, zato što ne poštujem njega. A ako poštujete njega, onda potpisujete smrtnu presudu Republici Srpskoj. Pa bolje da ja imam sudsku presudu nego da bude smrtna presuda Republici Srpskoj. To je moj bio pristup borbi protiv takvih nastojanja – kazao je Dodik.
Ovim riječima predsjednik SNSD-a iznio je vlastito tumačenje sudskog postupka i političkih posljedica odluka visokog predstavnika.
Ipak, potrebno je razlikovati Dodikove političke ocjene od pravnog osnova postupka. Sudski proces odnosio se na neizvršavanje odluka visokog predstavnika, dok Dodik tvrdnju da je postupak bio politički organizovan iznosi kao vlastiti stav.
Sukob oko Schmidta
Odnos Milorada Dodika prema Christianu Schmidtu već duže predstavlja jedno od ključnih pitanja političkih neslaganja u Bosni i Hercegovini.
Dodik i predstavnici SNSD-a osporavaju Schmidtov legitimitet, dok visoki predstavnik djeluje u okviru mandata koji međunarodna zajednica povezuje s provođenjem civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Različita tumačenja njegove uloge dovela su do brojnih političkih sukoba, posebno kada su odluke visokog predstavnika zadirale u pitanja nadležnosti i funkcionisanja institucija.
Predsjednik SNSD-a svoje protivljenje takvim intervencijama predstavlja kao zaštitu entitetskih prava. S druge strane, zagovornici provođenja odluka visokog predstavnika smatraju da je poštovanje važećeg pravnog okvira neophodno za institucionalnu stabilnost.
Upravo zbog toga pitanje Schmidtovih ovlaštenja i njihovog provođenja ostaje predmet političkih i pravnih rasprava.
Dodikove najnovije izjave pokazuju da ne namjerava mijenjati dosadašnji pristup, uprkos sudskom postupku i političkim posljedicama koje su ga pratile.
Optužbe na račun Sarajeva
Govoreći o unutrašnjim odnosima, Dodik je najveći dio odgovornosti za političke probleme pripisao bošnjačkim političkim predstavnicima.
Prema njegovom tumačenju, političari iz Sarajeva Bosnu i Hercegovinu posmatraju kao državu u kojoj bi trebali imati odlučujuću riječ, zanemarujući stavove predstavnika drugih konstitutivnih naroda.
Dodik tvrdi da takav pristup onemogućava postizanje zajedničkih političkih dogovora i dodatno produbljuje nepovjerenje između institucija.
Posebno je kritikovao način međunarodnog predstavljanja Bosne i Hercegovine. Smatra da pojedini bošnjački zvaničnici koriste državne funkcije kako bi u inostranstvu promovisali vlastite političke stavove, umjesto prethodno usaglašenih pozicija.
– Ne rušimo BiH mi koji pokušavamo da kažemo mi želimo da budemo dio zajedničkog stava, ali nama ne dozvoljavate. I šta nam preostaje? Mi imamo naše politike – rekao je Dodik.
Ova izjava pokazuje da predsjednik SNSD-a vlastitu politiku predstavlja kao odgovor na postupke drugih političkih aktera.
Međutim, tvrdnja da bošnjački politički predstavnici kao cjelina onemogućavaju zajedničko odlučivanje predstavlja Dodikovu političku ocjenu. Odgovornost za konkretne institucionalne blokade može se utvrđivati analizom pojedinačnih odluka i postupanja svih uključenih aktera.
Ko predstavlja državu?
Pitanje usaglašavanja vanjskopolitičkih stavova posebno je osjetljivo u Bosni i Hercegovini zbog njenog ustavnog uređenja.
Predsjedništvo BiH ima ustavne nadležnosti u oblasti vanjske politike, dok Ministarstvo vanjskih poslova i diplomatsko-konzularna mreža učestvuju u njenom provođenju.
U situacijama kada ne postoji saglasnost o određenim međunarodnim pitanjima, javni nastupi političkih predstavnika mogu dodatno naglasiti postojeće razlike.
Dodik smatra da upravo takva neslaganja pokazuju nefunkcionalnost Bosne i Hercegovine. Njegovi politički protivnici, međutim, često ukazuju na odluke i blokade koje dolaze od predstavnika SNSD-a kao jedan od razloga otežanog rada institucija.
Zbog toga se problem funkcionisanja države ne može svesti isključivo na postupke jedne političke strane.
Stvarni dometi zajedničkog odlučivanja zavise od poštovanja ustavnih procedura, spremnosti na kompromis i provođenja odluka koje nadležne institucije donesu.
Odnosi sa Srbijom
U nastavku razgovora Dodik je govorio i o odnosima Republike Srpske sa Srbijom, naglašavajući da vladajuće političke strukture u ovom entitetu neće podržavati istupe koje smatra usmjerenim protiv Srbije i njenih zvaničnika.
Predsjednik SNSD-a ponovio je da saradnju sa Srbijom posmatra kao jedan od najvažnijih političkih prioriteta.
Prema njegovim riječima, pojedini politički predstavnici iz Bosne i Hercegovine iznose neistinite tvrdnje o Srbiji, srpskom narodu i Republici Srpskoj. Takve istupe povezao je sa širim problemima u funkcionisanju države.
– Vladajuće srpske političke strukture u Republici Srpskoj nikada neće stati iza tih laži. Prema tome, oni razgrađuju BiH. Ona ne može da uspije zbog njih. Mi smo naše politike usmjerili na to da gradimo Republiku Srpsku i to smo pokazali – izjavio je Dodik.
Njegova poruka pokazuje da odnose sa Srbijom smatra važnim dijelom političkog identiteta i međunarodnog djelovanja SNSD-a.
Saradnja Republike Srpske i Srbije odvija se u različitim oblastima, uključujući ekonomiju, infrastrukturu, obrazovanje i kulturu. Istovremeno, međunarodni odnosi Bosne i Hercegovine uređeni su državnim ustavnim nadležnostima.
Zbog toga je za dugoročnu stabilnost važno da se regionalna saradnja razvija uz poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih država.
Vučić i političke veze
Dodik je posebno pohvalio odnose s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kojem je pripisao značajnu ulogu u njihovom unapređenju.
Prema njegovoj ocjeni, saradnja između Republike Srpske i Srbije dostigla je izuzetno visok nivo, što smatra važnim političkim i ekonomskim rezultatom.
U prethodnim godinama predstavnici vlasti Republike Srpske i Srbije učestvovali su u brojnim zajedničkim inicijativama i projektima. Njihova saradnja često je bila praćena porukama o bliskim historijskim, kulturnim i nacionalnim vezama.
Ipak, Dodikova ocjena da su odnosi najbolji do sada predstavlja njegov politički stav. Potpuna procjena saradnje zahtijevala bi poređenje konkretnih projekata, ekonomskih rezultata i institucionalnih sporazuma.
Odnosi sa Srbijom ostaju jedna od centralnih tema Dodikovog političkog djelovanja, posebno u kontekstu njegovih stavova o položaju Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine.
Rusija i američka administracija
Govoreći o međunarodnim odnosima, Dodik je ustvrdio da se položaj Republike Srpske značajno poboljšao.
Kao posebno važne izdvojio je veze sa Srbijom i Rusijom, ali i saradnju s novom američkom administracijom.
– Deblokirali smo međunarodne sankcije. Sarađujemo sa novom američkom administracijom, sarađujemo sa Rusijom, sa Srbijom imamo bratske veze i zahvaljujući predsjedniku Aleksandru Vučiću izgradili smo najbolje moguće veze ikada – rekao je Dodik.
Ovom izjavom pokušao je predstaviti međunarodni položaj Republike Srpske kao rezultat uspješnog političkog djelovanja SNSD-a.
Međutim, njegova tvrdnja o međunarodnim sankcijama zahtijeva razlikovanje pojedinačnih mjera, institucija koje su ih uvele i njihovog važećeg statusa.
Sankcije različitih država i međunarodnih organizacija ne predstavljaju jedinstven sistem, pa promjena jedne mjere ne znači automatski ukidanje svih drugih ograničenja.
Također, politički kontakti s predstavnicima strane administracije nisu nužno isto što i zvanična podrška svim stavovima određenog političkog lidera.
Zbog toga se međunarodni položaj Republike Srpske može preciznije procjenjivati kroz konkretne diplomatske odluke, sporazume i zvanične stavove nadležnih institucija.
Različite vizije budućnosti
Dodikove izjave ponovo su pokazale duboke političke razlike u pogledu budućeg uređenja i funkcionisanja Bosne i Hercegovine.
Predsjednik SNSD-a smatra da je očuvanje nadležnosti Republike Srpske ključno za njen politički položaj, dok odgovornost za nefunkcionalnost države najvećim dijelom pripisuje bošnjačkim političkim predstavnicima i međunarodnim intervencijama.
Istovremeno, njegovi politički protivnici često upozoravaju da osporavanje državnih institucija i najave jednostranih poteza mogu otežati provođenje zakona i donošenje odluka.
Ovakva neslaganja prisutna su u gotovo svim važnijim političkim oblastima, od ustavnih nadležnosti do vanjske politike i međunarodnih integracija.
Upravo zato će za buduće odnose biti važno kako će se političke izjave pretvarati u konkretne institucionalne poteze.
Izborni rezultati daju političkim strankama mandate za zastupanje njihovih programa, ali ih istovremeno obavezuju na djelovanje u skladu s važećim ustavnim i zakonskim okvirom.
Šta slijedi nakon poruka?
Dodik je kroz razgovor za RTS nastojao povezati nekoliko važnih političkih tema: izbornu podršku SNSD-u, položaj Republike Srpske, protivljenje Christianu Schmidtu, kritike bošnjačkih zvaničnika i međunarodne odnose.
Njegova osnovna poruka jeste da SNSD namjerava nastaviti dosadašnju politiku, koju predstavlja kao izraz volje birača u Republici Srpskoj.
Istovremeno, ponovio je ocjenu da Bosna i Hercegovina ne može uspješno funkcionisati u postojećim političkim okolnostima.
Takva tvrdnja predstavlja njegov politički zaključak, a ne pravnu ili institucionalnu činjenicu. Bosna i Hercegovina nastavlja djelovati kroz ustavom uspostavljene institucije, uprkos neslaganjima koja često otežavaju njihov rad.
Dodikove optužbe na račun bošnjačkih političkih predstavnika dodatno naglašavaju različita tumačenja odgovornosti za političke blokade.
Hoće li naredni period donijeti nove sukobe ili mogućnost dogovora, zavisit će od konkretnih odluka političkih predstavnika i njihove spremnosti da djeluju u okviru ustavnih nadležnosti.
Za sada je jasno da predsjednik SNSD-a ne najavljuje promjenu osnovnih političkih stavova. Njegove najnovije poruke potvrđuju kontinuitet sukoba oko nadležnosti, međunarodnog utjecaja i budućeg funkcionisanja Bosne i Hercegovine.