Milorad Dodik ponovo je uputio jednu od svojih najtvrđih političkih poruka prema Zagrebu i evropskim institucijama. Predsjednik SNSD-a reagovao je na izjave hrvatskog europarlamentarca Tonina Picule, poručivši da Republika Srpska neće mijenjati svoju politiku, stavove niti odnos prema vlastitoj historiji prema onome što je prihvatljivo pojedinim evropskim zvaničnicima.
Dodik se oglasio na društvenoj mreži X, gdje je Piculine stavove predstavio kao nastavak politike pritiska prema Republici Srpskoj.
Oštar odgovor Piculi
U prvoj reakciji Dodik je direktno odbacio mogućnost da se političke odluke u Republici Srpskoj prilagođavaju stavovima Tonina Picule.
– Tonino Picula očigledno još vjeruje da se politika prema Republici Srpskoj vodi prijetnjama i kažnjavanjem. Republika Srpska neće svoju politiku, svoje stavove niti odnos prema vlastitoj historiji određivati prema tome šta je prihvatljivo Piculi – napisao je Dodik na X-u.
Dodik je time pokušao predstaviti cijelu raspravu kao pitanje političke autonomije i odbacivanja spoljnog pritiska.
Njegova poruka zasniva se na tvrdnji da Republika Srpska sama određuje svoje političke stavove i način na koji tumači događaje iz prošlosti.
Bez traženja dozvole
U nastavku reakcije Dodik je poručio da Republika Srpska neće tražiti Piculinu saglasnost ni za političke odluke ni za ono što naziva čuvanjem historijskog pamćenja.
Posebno je kritikovao pozive da Evropska unija zauzme tvrđi stav prema političkim predstavnicima iz Republike Srpske.
– Pozivati Evropsku uniju da bude ‘stroža’ prema jednom narodu i njegovim legitimno izabranim predstavnicima nije evropska politika, nego politika pritiska – naveo je Dodik.
Takvom formulacijom pokušao je Piculine zahtjeve predstaviti kao pritisak ne samo na njega i SNSD, već i na širu političku zajednicu u Republici Srpskoj.
Dodik tvrdi da sankcije, politički pritisci i zahtjevi za promjenom stavova nisu proizveli rezultate ni ranije.
Prema njegovom viđenju, takav pristup neće dati rezultate ni ubuduće.
Napad na evropski pristup
Dodik je Piculine izjave iskoristio i za širu kritiku načina na koji dio evropskih političara pristupa Republici Srpskoj.
Njegov argument je da evropska politika ne bi trebala biti zasnovana na kažnjavanju političkih aktera koji zastupaju drugačije stavove.
– Ako je Piculina vizija evropske politike kažnjavanje onih koji ne misle kao on, onda problem nije u Republici Srpskoj, nego u takvom razumijevanju Evrope – poručio je Dodik.
Na taj način je pokušao preokrenuti raspravu i pitanje stavova Republike Srpske predstaviti kao test političke tolerancije unutar Evropske unije.
Umjesto da odgovara samo na Piculine kritike Srbije i odnosa prema Ratku Mladiću, Dodik je cijelu temu proširio na način na koji, prema njegovom mišljenju, evropski političari tretiraju drugačije političke stavove.
Lična poruka Piculi
Najviše pažnje privukla je završnica Dodikovog obraćanja.
Predsjednik SNSD-a prešao je sa političke polemike na direktnu ličnu poruku hrvatskom europarlamentarcu.
– Razumijem da sam za tebe i mnoge druge važan, čim se bavite mnome. Ti si za mene nevažan. Picule dolaze i prolaze. Ja ostajem. A Republika Srpska je vječna – napisao je Dodik.
Tom porukom Dodik je još jednom ponovio političku retoriku kojom Republiku Srpsku predstavlja kao trajnu kategoriju, dok međunarodne zvaničnike i političke protivnike prikazuje kao prolazne aktere.
Reakcija dolazi nakon niza oštrih poruka iz Evropskog parlamenta i pojedinih evropskih političkih krugova prema vlastima Srbije.
Picula traži prekretnicu
Tonino Picula, hrvatski europarlamentarac i izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, ranije je ocijenio da odnos Evropske unije prema Beogradu mora biti promijenjen nakon sahrane Ratka Mladića.
Prema njegovom mišljenju, Srbija sama bira politički put kojim želi ići, ali ukoliko želi članstvo u Evropskoj uniji, mora odbaciti historijski revizionizam.
Picula smatra da posljednji događaji predstavljaju trenutak nakon kojeg više nije moguće nastaviti dosadašnju politiku prema vlastima Aleksandra Vučića.
– Sahrana osuđenog ratnog zločinca mora imati posljedice za odnose na jugoistoku Evrope koji još ni izdaleka nije apsorbirao posljedice agresije. BiH je također u predizbornom periodu i ovo je ulje na vatru ionako poremećenim odnosima u BiH. Oštrija politika prema Beogradu je neophodna jer je Vučićeva Srbija glavni destabilizator odnosa na jugoistoku Evrope – rekao je Picula.
Ovim riječima Picula je posljednje događaje u Beogradu povezao sa širim stanjem u regionu, uključujući i političku situaciju u Bosni i Hercegovini.
Kritika politike popuštanja
Picula smatra da odnos Evropske unije prema Aleksandru Vučiću već dugo karakteriše prevelika popustljivost.
Sahranu Ratka Mladića opisao je kao događaj koji bi trebao predstavljati prekretnicu.
– Sahrana ratnog zločinca Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid, zaista mora iz temelja promijeniti dugogodišnju politiku popuštanja Aleksandru Vučiću od strane Evropske unije. To se posebno odnosi na dosad benevolentnu Evropsku komisiju, kao i na neke vrlo utjecajne države članice – rekao je Picula.
Prema njegovom stavu, problem nije samo jedan događaj, već višegodišnji odnos evropskih institucija prema vlastima Srbije.
Zbog toga očekuje znatno konkretniju reakciju.
Sankcije prema Vučiću
Picula je otišao i korak dalje, tražeći da se preispita ono što je opisao kao Vučićev imunitet od sankcija.
Njegov stav je da vlast u Beogradu više ne bi trebala imati poseban ili povlašten tretman u odnosima sa Bruxellesom.
– Evropski čelnici iz faze šoka konačno trebaju prijeći u fazu reakcije na ono što Vučić uporno godinama radi. Njegov imunitet od sankcija treba konačno biti uklonjen, a politika podilaženja režimu odbačena. Ovakva vlast ne može biti nedodirljiv, pomalo povlašten partner Bruxellesa na zapadnom Balkanu – poručio je.
Takve izjave dodatno su zaoštrile političke reakcije u Srbiji i Republici Srpskoj.
Dodikov odgovor Piculi treba posmatrati upravo u tom kontekstu.
Pritisak na Evropsku komisiju
Pitanje odnosa prema Srbiji nije ostalo samo na individualnim izjavama pojedinih europarlamentaraca.
Zastupnici četiri velike političke grupacije u Evropskom parlamentu uputili su pismo evropskoj komesarki za proširenje Marti Kos, tražeći reakciju Evropske komisije.
Istovremeno se povećao broj zastupnika koji zagovaraju zamrzavanje ili suspenziju pristupnog procesa Srbije.
Picula smatra da je trenutak za znatno tvrđi odnos prema Beogradu.
– Došlo je vrijeme da se vrlo jasno okrene ploča i poduzmu oštrije mjere protiv režima u Beogradu – naglasio je Picula.
Ova poruka posebno je odjeknula jer dolazi od izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, funkcije koja podrazumijeva praćenje političkih i reformskih procesa u zemlji kandidatu za članstvo u EU.
Sve manje diplomatije
Picula je govorio i o tome postoji li mogućnost da se problemi riješe kroz klasične diplomatske kanale.
Njegova procjena nije optimistična.
– Vučić je imao 12 godina da realizuje ono što je obećavao da će uraditi u Srbiji. Ništa od toga se nije dogodilo. Teško je očekivati da će Vučić do izbornog dana išta promijeniti. On je vrlo oštrim rječnikom komentarisao i otkazivanje posjete komesarke za proširenje. Prostor za diplomatiju se sužava – zaključio je Picula.
Takva procjena dodatno pojačava mogućnost političkog sukoba između Beograda i dijela evropskih institucija.
Dodik stao uz svoj stav
Milorad Dodik u svom odgovoru nije ulazio u detaljnu raspravu o Piculinim zahtjevima prema Srbiji, već je fokus prebacio na Republiku Srpsku i njen politički položaj.
Njegova poruka je da nikakvi pozivi na sankcije, pritiske ili strožiju evropsku politiku neće dovesti do promjene stavova koje zastupa.
Time je ponovo zauzeo poznatu poziciju prema kojoj međunarodni pritisak predstavlja pokušaj nametanja odluka političkim predstavnicima Republike Srpske.
Istovremeno, završnom porukom da “Picule dolaze i prolaze”, dok on ostaje, pokušao je vlastitu političku poziciju predstaviti kao trajniju od kritika koje dolaze iz evropskih institucija.
Nova politička runda
Polemika između Dodika i Picule tako je postala dio mnogo šire rasprave koja obuhvata Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Evropsku uniju i odnos prema ratnoj prošlosti.
Picula traži snažniji evropski pritisak i sankcije prema vlastima u Beogradu, dok Dodik takve zahtjeve odbacuje kao politiku kažnjavanja i pritiska.
Razlike između njihovih stavova teško mogu biti veće.
Za Piculu, posljednja dešavanja predstavljaju dokaz da Evropska unija mora promijeniti dosadašnji kurs. Za Dodika, upravo takvi pozivi pokazuju da dio evropskih političara ne prihvata političke stavove Republike Srpske.
Zbog toga njegova posljednja poruka nije bila samo odgovor jednom europarlamentarcu, već i nastavak dugogodišnje političke konfrontacije sa dijelom međunarodne zajednice.
Dodik je cijelu raspravu završio tvrdnjom koja najbolje opisuje njegov politički odgovor: pojedini evropski zvaničnici mogu se mijenjati, ali Republiku Srpsku predstavlja kao trajnu kategoriju koja, prema njegovom stavu, neće mijenjati svoje stavove zbog pritisaka izvana.