Rezolucija Hrvatskog sabora o političkom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini nastavila je izazivati snažne reakcije domaćih političara. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik otvoreno je podržao usvojeni dokument, poručivši da Hrvatska ima pravo pokretati pitanja koja se odnose na položaj hrvatskog naroda u BiH.
Dodik se oglasio na društvenoj mreži X, gdje je obrazložio svoj stav pozivajući se na činjenicu da je Hrvatska jedna od potpisnica Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovom tumačenju, Zagreb nije vanjski posmatrač koji se bez osnova uključuje u unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini, već država koja na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma ima određena prava i obaveze.
Pozivanje na Dejton
Dodik smatra da se u reakcijama političkih predstavnika iz Sarajeva svjesno zanemaruje uloga Hrvatske u postizanju mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini.
Naglasio je da Hrvatska, prema njegovom viđenju, ima isti položaj kao Srbija kada je riječ o odnosu prema Dejtonskom sporazumu i pitanjima koja iz njega proizlaze.
– Hrvatska nije neki usputni posmatrač, već potpisnica Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Prava i obaveze Hrvatske su jasni i identični pravima Srbije i zajedničkog nivoa BiH. To su činjenice koje Sarajevo uporno pokušava da izbriše – naveo je Dodik.
U nastavku objave posebno se osvrnuo na Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji se odnosi na civilnu implementaciju mirovnog rješenja i instituciju visokog predstavnika.
Prema njegovim riječima, činjenica da je Hrvatska potpisnica ovog aneksa daje joj pravo da se izjašnjava i o budućnosti institucije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
– Shodno tome, Hrvatska ima puno pravo da podrži svoj narod u BiH i otvori sva ključna politička pitanja. To nije miješanje, već dejtonska obaveza – napisao je Dodik.
Podrška Hrvatima
Predsjednik SNSD-a potom je pitanje političkog položaja Hrvata povezao s odnosima Hrvatske i Srbije prema hrvatskom i srpskom narodu u Bosni i Hercegovini.
Ustvrdio je da je prirodno da zvanični Zagreb podržava Hrvate u BiH, kao što Beograd podržava Srbe, pri čemu je u svoju poruku uključio i vjersku dimenziju političkih odnosa u zemlji.
– Sasvim je prirodno da Hrvatska stane uz svoj hrišćanski katolički hrvatski narod, kao što Srbija stoji uz svoj hrišćanski pravoslavni srpski narod. Jer hrišćanske vrijednosti u BiH brane se od histeričnih pokušaja majorizacije koje sprovode muslimani Bošnjaci – naveo je Dodik.
Ovakva formulacija dodatno je zaoštrila političku raspravu koja je pokrenuta nakon što je Hrvatski sabor usvojio Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Kritike Sarajevu
Dodik je odbacio ocjene stranaka i političkih predstavnika sa sjedištem u Sarajevu da odluke i poruke Hrvatskog sabora predstavljaju miješanje u unutrašnja pitanja suverene države.
Prema njegovom stavu, reakcije iz Sarajeva rezultat su pokušaja da jedan dio političkih predstavnika preuzme pravo da samostalno odlučuje u ime cijele Bosne i Hercegovine.
– Pokušaji političke elite iz Sarajeva da ovo predstave kao udar na suverenitet su smiješni. To je refleks arogancije onih koji predstavljaju tek trećinu političkog autoriteta, a htjeli bi da budu stopostotni vlasnici BiH. BiH nikada nije bila njihova, niti će biti – poručio je Dodik.
Njegova poruka zasnovana je na dugogodišnjem političkom stavu SNSD-a prema kojem Bosna i Hercegovina može funkcionisati isključivo na osnovu dogovora predstavnika tri konstitutivna naroda i dva entiteta.
Dodik je više puta ranije odbacivao ideje o jačanju centralnih državnih institucija, tvrdeći da bi takvi procesi doveli do slabljenja položaja Republike Srpske i prava srpskog naroda.
Autentično predstavljanje
U završnom dijelu objave Dodik se osvrnuo na pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i zahtjeve HDZ-a BiH za izmjene izbornog zakonodavstva.
Podržao je stav da političke predstavnike jednog konstitutivnog naroda trebaju birati pripadnici tog naroda, navodeći da to pitanje nije politička želja, već princip na kojem počiva dejtonska struktura Bosne i Hercegovine.
– Autentično predstavljanje Hrvata nije želja, nego zakon i temelj Dejtona. Zaštita prava hrišćana od muslimanskog unitarizma jedini je način da BiH uopšte opstane. Svaki pokušaj da se Srbima i Hrvatima uskrati pravo na svoj glas, put je ka kraju ovakve BiH na koju ne pristajemo – zaključio je Dodik.
Rezolucija Sabora
Hrvatski sabor usvojio je Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, kojom se poziva na nastavak podrške političkoj ravnopravnosti hrvatskog naroda.
U dokumentu je podržana i uspostava posebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Zagovornici takvog rješenja smatraju da bi se na taj način spriječila mogućnost da brojniji bošnjački birači presudno utječu na izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
Protivnici rezolucije, s druge strane, ocijenili su da Hrvatski sabor izlazi izvan svojih nadležnosti i pokušava utjecati na unutrašnje političko i ustavno uređenje Bosne i Hercegovine.
Oštre reakcije
Usvajanje dokumenta izazvalo je niz reakcija stranaka i političkih zvaničnika sa sjedištem u Sarajevu, koji smatraju da se radi o direktnom miješanju Hrvatske u unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini.
U njihovim reakcijama istaknuto je i da se ustavna i izborna pitanja mogu rješavati isključivo u institucijama Bosne i Hercegovine, kroz dogovor domaćih političkih predstavnika.
Dodik je, međutim, zauzeo potpuno suprotan stav, podržavajući pravo Hrvatske da se uključi u raspravu i javno stane iza zahtjeva hrvatskih političkih predstavnika.
Njegova objava pokazala je da SNSD i HDZ BiH i dalje imaju veoma slične stavove kada je riječ o budućnosti visokog predstavnika, izmjenama Izbornog zakona i načinu predstavljanja konstitutivnih naroda.
Istovremeno, korištenje vjerskih i nacionalnih formulacija u političkoj raspravi dodatno je pojačalo tenzije koje su nastale nakon odluke Hrvatskog sabora.
Sudeći prema porukama koje stižu iz Sarajeva, Zagreba i Banje Luke, rasprava o rezoluciji neće se završiti njenim usvajanjem, već će biti nastavljena kroz nove političke sukobe o nadležnostima susjednih država, suverenitetu Bosne i Hercegovine i pravima konstitutivnih naroda.