Nova oštra poruka Milorada Dodika ponovo je usmjerena prema Christianu Schmidtu, doskorašnjem visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini. Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata reagovao je na Schmidtovo poređenje s austrijskim carem Franjom Josipom, koristeći uvredljiv ton i tvrdnju da je bivši visoki predstavnik završio jednako kao carstvo na koje se pozvao.
Dodik je Schmidtovu izjavu komentarisao na društvenoj mreži X, gdje ga je nazvao „bivšim, lažnim i nikakvim“. Istovremeno je pokušao ismijati način na koji je Schmidt govorio o kritikama koje su mu upućivane tokom mandata u Bosni i Hercegovini.
Nova Dodikova poruka
Predsjednik SNSD-a poručio je da se Schmidt poredi s Franjom Josipom, iako je, prema njegovom mišljenju, propao na isti način kao Austro-Ugarsko carstvo. Dodik se pritom osvrnuo i na fotografiju ili snimak na kojem Schmidt govori s podignutom rukom, povezujući njegovu gestikulaciju s osobom koju je nazvao njegovim idolom.
– Izgleda da je tek sada shvatio! Sa podignutom rukom više liči na svog idola – napisao je Dodik.
Njegova reakcija uslijedila je nakon što je Schmidt u intervjuu za češki „Respekt“ govorio o kritikama kojima je bio izložen tokom obavljanja funkcije visokog predstavnika. Schmidt je naveo da su nezadovoljstvo njegovim odlukama iskazivali politički predstavnici sa različitih strana, pokušavajući takvu situaciju predstaviti kao pokazatelj da nije radio isključivo u korist jednog političkog bloka.
Schmidtovo poređenje
Govoreći o kritikama, Schmidt se pozvao na princip koji je pripisao austrijskom caru Franji Josipu. Njegova poruka bila je da ravnomjerno nezadovoljstvo različitih političkih strana može značiti da odluke nisu bile jednostrane i da nijedna grupa nije imala poseban tretman.
– Vodim se principom austrijskog cara Franje Josipa: Očigledno nisam vladao tako loše ako su svi moji građani otprilike jednako nezadovoljni mojim odlukama – kazao je Schmidt.
Upravo je ovo poređenje poslužilo Dodiku kao povod za novu seriju uvreda. Umjesto da odgovori na sadržaj Schmidtove poruke, lider SNSD-a fokusirao se na istorijsku sudbinu Austro-Ugarskog carstva i pokušao napraviti paralelu s krajem Schmidtovog mandata u Bosni i Hercegovini.
Dugogodišnji sukob
Sukob Milorada Dodika i Christiana Schmidta obilježio je veliki dio Schmidtovog mandata. Dodik mu je osporavao legitimitet od samog dolaska u Bosnu i Hercegovinu, tvrdeći da nije imenovan u skladu sa procedurama koje priznaje rukovodstvo Republike Srpske.
Schmidt je, s druge strane, koristio ovlaštenja visokog predstavnika i donosio odluke koje su izazivale snažne reakcije vlasti iz Republike Srpske. Njihov politički sukob vremenom je prerastao u otvoreno neprijateljstvo, praćeno uvredama, optužbama i odbijanjem provođenja pojedinih odluka.
Dodik je Schmidta u javnim nastupima često nazivao lažnim visokim predstavnikom, njemačkim turistom i drugim pogrdnim imenima. Schmidt je odgovarao tvrdnjama da institucije Bosne i Hercegovine moraju poštovati odluke visokog predstavnika i ustavni poredak države.
Presuda Dodiku
Nepoštivanje odluka visokog predstavnika imalo je i pravne posljedice za Dodika. Sud Bosne i Hercegovine smijenio ga je s funkcije predsjednika Republike Srpske, izrekao mu zabranu obavljanja političkih funkcija u trajanju od šest godina i osudio ga na godinu zatvora.
Zatvorsku kaznu Dodik je otkupio, ali su političke posljedice presude ostale jedan od glavnih izvora sukoba između njega, institucija Bosne i Hercegovine i međunarodne zajednice. U SNSD-u su odluku Suda BiH predstavljali kao politički motivisan proces, dok su Dodikovi protivnici tvrdili da je riječ o očekivanoj posljedici svjesnog kršenja zakona.
Dodik je i nakon presude nastavio osporavati Schmidtov autoritet. Njegove posljednje poruke pokazuju da se politički sukob nije završio ni nakon Schmidtovog odlaska s funkcije visokog predstavnika.
Schmidtov odlazak
Christian Schmidt podnio je ostavku pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država i od 1. jula više ne obavlja funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Njegov odlazak otvorio je novo pitanje u vezi sa upravljanjem Uredom visokog predstavnika i izborom osobe koja bi trebala preuzeti tu dužnost.
Članice Vijeća za implementaciju mira još nisu postigle dogovor o Schmidtovom nasljedniku. Različiti stavovi država članica dodatno su usporili proces izbora novog visokog predstavnika, dok se u Bosni i Hercegovini nastavlja politička rasprava o budućnosti OHR-a.
Do konačnog dogovora funkciju vršioca dužnosti obavlja Louis Crishock, američki diplomata koji je ranije bio Schmidtov zamjenik. Njegova uloga trebala bi osigurati kontinuitet rada Ureda visokog predstavnika dok članice PIC-a ne pronađu zajedničko rješenje.
Bez političkog mira
Iako Schmidt više nije na čelu OHR-a, Dodikove izjave pokazuju da će njegove odluke i političko naslijeđe još dugo biti predmet sukoba. Presuda Dodiku, odluke koje su mijenjale zakone i otvoreno suprotstavljanje vlastima Republike Srpske ostavili su duboke političke posljedice.
Dodik sada Schmidtov odlazak pokušava prikazati kao vlastitu političku pobjedu i dokaz da je bivši visoki predstavnik doživio neuspjeh. Schmidt, sa druge strane, svoj mandat opisuje kroz tvrdnju da je bio izložen kritikama sa svih strana, što predstavlja kao potvrdu da nije pogodovao samo jednoj političkoj opciji.
Takve potpuno suprotne interpretacije pokazuju da se sukob ne vodi samo oko pojedinačnih odluka, već i oko načina na koji će Schmidtov mandat biti zapamćen. Dok ga Dodik predstavlja kao nelegitimnog stranca koji je nanosio štetu Republici Srpskoj, Schmidtovi zagovornici tvrde da je djelovao kako bi zaštitio ustavni poredak i funkcionisanje institucija Bosne i Hercegovine.
Nastavak uvreda
Posljednja Dodikova objava uklapa se u njegov prepoznatljiv način političke komunikacije, u kojem su lične uvrede često zamjena za raspravu o konkretnim odlukama. Poređenje Schmidta s propalim carstvom još je jedan pokušaj da se njegov odlazak predstavi kao potpuni poraz međunarodne politike u Bosni i Hercegovini.
Ipak, činjenica da OHR nastavlja raditi i nakon Schmidtove ostavke pokazuje da odlazak jednog visokog predstavnika ne znači i kraj te institucije. Izbor njegovog nasljednika mogao bi otvoriti novu fazu odnosa između međunarodne zajednice i vlasti Republike Srpske.
Do tada se može očekivati nastavak oštre retorike. Dodik je pokazao da Schmidta namjerava koristiti kao političku metu i nakon završetka njegovog mandata, posebno kada govori o presudi, zabrani političkog djelovanja i ulozi međunarodnih predstavnika u Bosni i Hercegovini.
