Može li politička najava bez izvršne funkcije ponovo postati glavna tema u Republici Srpskoj? Upravo to se dogodilo nakon novih poruka Milorada Dodika, koji je predstavio niz ekonomskih mjera iako trenutno nije nadležan da ih provodi.
Lider SNSD-a oglasio se na društvenoj mreži X, gdje je najavio uvođenje 13. neoporezive plate, izgradnju solarnih elektrana za potrebe privrede, formiranje ministarstva ekonomije, kao i fonda za podsticaje privredi. Njegove poruke izazvale su burne reakcije političara, ekonomista i privrednika.
Nova obećanja
Najava je brzo privukla pažnju jer se radi o mjerama koje zadiru u rad institucija i budžetsku politiku Republike Srpske. Kritičari odmah postavljaju pitanje kako politički lider bez izvršne funkcije može javno obećavati odluke koje donose vlada, ministarstva i parlament.
Dodik je predstavio mjere kao korak ka jačanju ekonomije i podršci radnicima i privredi. Međutim, opozicija tvrdi da se radi o još jednom pokušaju skretanja pažnje sa stvarnih problema.
Načelnik opštine Istočna Ilidža Marinko Božović poručio je da odluke moraju donositi institucije, a ne pojedinci van sistema odlučivanja.
– Odluke treba vratiti u institucije, da ih donose zvanični predstavnici ministarstava, izvršne i zakonodavne vlasti Republike Srpske. Nikako neko ko nema funkciju, u smislu izvršnog ili zakonodavnog tijela Republike Srpske, a na bazi neke svoje moći koju crpi iz toga što je predsjednik jedne političke partije postaje gospodar života i smrti u cijeloj Republici Srpskoj – objašnjava Božović.
Pitanje nadležnosti
Upravo je pitanje nadležnosti postalo centralna tema nakon Dodikove objave. Javnost podsjeća da ekonomske mjere ove vrste zahtijevaju zakonske izmjene, budžetska sredstva i institucionalne procedure.
Zbog toga dio komentatora smatra da se radi prije svega o političkom marketingu, a ne o konkretnom planu koji bi se brzo mogao provesti.
Opozicija tvrdi da se godinama obećavaju različiti ekonomski zahvati, dok standard građana stagnira, a cijene rastu.
Plate i realnost
Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić navela je da jedna dodatna plata ne može riješiti duboke ekonomske probleme koji se gomilaju godinama.
– Živimo u Republici Srpskoj gdje je prosječna plata 1659 maraka, gdje je medijalna plata dosta niža, što znači da veliki broj ljudi radi za iznos manji od prosječne plate, a da manji broj ljudi koji prima veće plate popravlja taj prosjek koji se računa kao prosta aritmetrička sredina – kaže Trivić.
Ona upozorava da prosječna plata često ne pokazuje stvarno stanje na terenu, jer veliki broj zaposlenih prima znatno manje iznose od zvaničnog prosjeka.
Ekonomisti već duže vrijeme ističu da je medijalna plata precizniji pokazatelj standarda građana, jer bolje oslikava koliko zaista zarađuje većina zaposlenih.
Šta kaže privreda
Najavljene mjere komentarisali su i predstavnici poslovne zajednice. Dio poslodavaca smatra da bi neoporeziva 13. plata mogla pomoći radnicima, ali upozoravaju da mnoge firme za to trenutno nemaju finansijski prostor.
Saša Trivić ocijenio je da bi smanjenje doprinosa bilo korisnije rješenje za privredu.
– Siguran sam da u ovoj godini dobar dio poslodavaca neće moći to da usvoji zato što nema planirana sredstva, ali će jedan dio sigurno i isplatiti 13 platu. Masovna primjena vjerovatno se može očekivati iduće godine. Naravno da bi nam bilo draže da smo išli na neko smanjenje doprinosa generalno, ali je bolje i ovakvo rješenje nego nikakvo – kaže Trivić.
Privrednici već dugo traže rasterećenje rada kroz niže doprinose i poreze, jer tvrde da su troškovi poslovanja visoki, a konkurentnost domaćih firmi sve slabija.
Rast cijena
U javnosti se otvorila i rasprava da li dodatna primanja radnicima zaista poboljšavaju standard ili se njihov efekat brzo poništi rastom cijena robe i usluga.
Trivić navodi da je cilj ove mjere rasterećenje troškova nastalih zbog rasta plata, jer se takvi troškovi često prenose na krajnje kupce.
To znači da svako povećanje rashoda poslodavaca može završiti kroz skuplje proizvode i usluge, što onda smanjuje stvarnu korist za građane.
Politički trenutak
Dodikove najave dolaze u trenutku pojačanih političkih tenzija i sve češćih rasprava o ekonomskom stanju u Republici Srpskoj. Zbog toga dio javnosti smatra da se ekonomske teme koriste za jačanje političke pozicije pred naredni period.
Kritičari tvrde da se umjesto sistemskih reformi nude kratkoročne mjere koje zvuče privlačno, ali ne rješavaju suštinske probleme poput odlaska radne snage, slabih investicija i rasta troškova života.
Šta slijedi
Ostaje da se vidi hoće li najavljene mjere zaista završiti u proceduri institucija ili će ostati samo politička poruka na društvenim mrežama.
Građane najviše zanima jednostavno pitanje, hoće li živjeti bolje. Sve ostalo, bez konkretnih odluka i rezultata, za mnoge ostaje samo još jedno obećanje.