Zašto Milorad Dodik i još deset tužilaca vode pravnu bitku protiv američkih institucija ako su sankcije protiv njih već ukinute? Odgovor se krije u posljedicama ranijih sankcija koje, prema tvrdnjama tužilaca, i dalje postoje, dok se 8. septembar izdvaja kao naredni važan datum u postupku pred federalnim sudom na Floridi.
Nova faza spora
Pravni spor Milorada Dodika i ostalih tužilaca protiv institucija Sjedinjenih Američkih Država ulazi u novu proceduralnu fazu. Američka vlada trebala bi 8. septembra dostaviti odgovor u postupku, nakon čega će sudija Jeffrey T. Kuntz moći odlučivati o narednim koracima.
Tužba je podnesena 14. aprila Okružnom sudu Sjedinjenih Američkih Država za Južni distrikt Floride.
Predmet nosi naziv „Dodik et al. v. United States Department of the Treasury et al.“, a lista tužilaca pokazuje da Dodik nije jedini koji pred američkim pravosuđem pokušava osporiti ranije odluke o sankcijama.
Kao tužioci navedeni su:
Milorad Dodik
Igor Dodik
Nemanja Reljin
Radmila Bojanić
Pavle Ćorović
Danijel Dragičević
Marko Gujaničić
Dijana Milanović
Dalibor Panić
Goran Raković
SEE Media Research Ltd., kompanija registrovana na Kipru
Sa druge strane nalaze se institucije i zvaničnici američke izvršne vlasti.
Tuženi su američko Ministarstvo finansija, ministar finansija Scott Bessent, Office of Foreign Assets Control (OFAC) i predsjednik Sjedinjenih Američkih Država u službenom svojstvu.
Nije tužba protiv Trumpa
Važan detalj cijelog postupka jeste činjenica da se ne radi o privatnoj tužbi Milorada Dodika protiv Donalda Trumpa.
Američki predsjednik obuhvaćen je postupkom isključivo u službenom svojstvu, zajedno s drugim institucijama i zvaničnicima izvršne vlasti SAD-a.
Suština pravne bitke odnosi se na ranije američke sankcije i postupak kojim su one uvedene.
Američka administracija već je zatražila od federalnog suda da tužbu odbaci. Dodikov pravni tim odgovorio je na taj zahtjev, dok je 25. augusta sudu dostavljena izmijenjena i dopunjena tužba.
Sljedeći važan korak očekuje se 8. septembra, kada bi američka strana trebala odgovoriti na izmijenjene zahtjeve tužilaca.
Šta slijedi 8. septembra
Nakon što američka vlada dostavi odgovor, sudija Jeffrey T. Kuntz imat će nekoliko mogućnosti za nastavak postupka.
Jedna od njih jeste zakazivanje usmene rasprave na kojoj bi obje strane dodatno obrazložile svoje pravne argumente.
Druga mogućnost jeste da sudija odluči o zahtjevu američke administracije za odbacivanje tužbe bez takve rasprave.
Zbog toga 8. septembar ne predstavlja datum kada će nužno biti donesena konačna presuda, već važan proceduralni trenutak nakon kojeg bi moglo biti poznato u kojem će se pravcu predmet dalje razvijati.
Ukinute sankcije
Posebno zanimljiv dio cijelog slučaja jeste činjenica da su američke sankcije Dodiku, članovima njegove porodice, saradnicima i povezanim kompanijama već ukinute.
OFAC ih je sa sankcijske liste uklonio 29. oktobra 2025. godine.
Uprkos tome, Dodik i ostali nastavili su pravnu borbu. Njihov cilj sada nije samo formalno uklanjanje sa sankcijske liste, jer se to već dogodilo, nego osporavanje zakonitosti ranijih odluka i posljedica koje su, prema njihovim tvrdnjama, ostale i nakon ukidanja sankcija.
U dopunjenoj tužbi navode da formalno uklanjanje sa liste nije bilo dovoljno da se njihov položaj potpuno vrati u stanje prije sankcionisanja.
Posljedice ostale
Tužioci tvrde da ih određene komercijalne baze podataka i dalje evidentiraju kao osobe koje su ranije bile pod američkim sankcijama.
Prema njihovim navodima, to im stvara probleme u poslovnim i finansijskim odnosima.
Tvrde i da pojedine banke odbijaju ponovo uspostaviti poslovne odnose s njima ili omogućiti pristup imovini koja je ranije bila blokirana.
Upravo zbog takvih posljedica traže od federalnog suda da ode dalje od činjenice da ih OFAC više ne vodi na sankcijskoj listi.
Njihov zahtjev obuhvata poništavanje ranijih odluka o sankcionisanju i potpuno uklanjanje podataka o njima iz odgovarajućih evidencija OFAC-a.
Također žele da američko Ministarstvo finansija službeno obavijesti privatne i komercijalne provajdere baza podataka da su sankcije ukinute.
Traže i jedan dolar
U izmijenjenoj tužbi pojavljuje se još jedan zanimljiv zahtjev.
Svaki pojedinačni tužilac traži nominalnu odštetu od jednog dolara zbog navodne povrede svojih ustavnih prava.
Dakle, finansijska odšteta nije glavni cilj postupka. Mnogo značajniji dio zahtjeva odnosi se na osporavanje ranijih odluka o sankcijama i pokušaj uklanjanja njihovih preostalih posljedica.
Pravni tim pokušava otvoriti pitanje proceduralne valjanosti, činjenične osnove i ustavne legitimnosti ranijih sankcija.
Jedno od pitanja jeste i da li je američko Ministarstvo finansija prilikom njihovog uvođenja djelovalo u skladu sa zakonom.
Sporni „autopen“
U cijeloj priči pojavio se i argument o takozvanom „autopenu“, uređaju kojim se automatski reprodukuje predsjednički potpis.
U dokumentaciji koju je američka advokatska firma GS2 Law dostavila Ministarstvu pravde SAD-a u skladu sa Zakonom o registraciji stranih agenata – FARA, spominje se i pokušaj preispitivanja politike State Departmenta prema Dodiku.
U tom kontekstu navedena je navodna „nezakonita zloupotreba autopena“ prilikom proširivanja sankcija osobama iz RS.
Ovaj argument tako predstavlja jedan od elemenata šire strategije kojom se pokušava osporiti način na koji su ranije američke mjere donošene.
Ko plaća advokate
Posebno pitanje cijelog slučaja jeste finansiranje pravne bitke u Sjedinjenim Američkim Državama.
Dokumentacija dostupna u američkom FARA registru pokazuje da je advokatsku firmu GS2 Law PLLC angažovala Vlada RS.
Posao je ugovoren pod nazivom:
„Zastupanje u strategiji parničnog postupka i osporavanju OFAC sankcija“
Za prva dva mjeseca rada ugovorena je fiksna naknada u iznosu od 100.000 dolara.
Kao institucija zadužena za ugovor navedeno je Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS, odnosno ministar Zlatan Klokić.
Pismo o angažmanu datirano je 30. jula 2025. godine.
Šta je ugovoreno
Prema ugovoru, GS2 Law angažovan je za pravno savjetovanje i zastupanje RS i određenih identifikovanih osoba pred OFAC-om i američkim federalnim sudovima.
Kao advokat koji će prvenstveno voditi posao određen je Robert David Garson.
Dokumentacija otkriva i cijene pravnih usluga.
Garsonova redovna tarifa iznosi 1.000 dolara po satu.
Satnice drugih advokata u firmi kreću se između 350 i 650 dolara.
Za pripravnike je navedena tarifa od 225 dolara po satu.
Za prvobitno ugovoreni obim posla, međutim, nije predviđeno obračunavanje prema tim satnicama, već je dogovorena fiksna naknada od 100.000 dolara za dva mjeseca rada.
Mogući dodatni troškovi
Iznos od 100.000 dolara ne mora predstavljati konačan trošak pravne bitke.
Ugovor omogućava posebno dogovaranje dodatnih pravnih usluga, kao i angažovanje drugih stručnjaka i pravnih savjetnika uz prethodno odobrenje RS.
RS se obavezala i na plaćanje odobrenih dodatnih troškova koji nastanu tokom zastupanja.
Među njima se navode putovanja, istraživanja tržišta, usluge dobavljača podataka i druge usluge trećih strana.
Konačna cijena pravnog postupka zato će zavisiti od njegovog trajanja, obima dodatnih usluga i eventualnog angažovanja novih stručnjaka.
Novi sudija
Predmet je u međuvremenu dobio i novog federalnog sudiju.
Dana 17. augusta predmet je preraspoređen sa sudije Rodolfa A. Ruiza II na Jeffreyja T. Kuntza.
Zanimljiv detalj jeste da je Kuntza za federalnog sudiju nominovao Donald Trump 14. aprila, istog datuma kada je Dodikova tužba podnesena sudu na Floridi.
Upravo će Kuntz odlučivati o daljnjoj sudbini postupka nakon što dobije argumente obje strane.
Američka administracija već je jasno pokazala svoj pravni stav zahtjevom da tužba bude odbačena, dok Dodikov pravni tim izmijenjenom tužbom pokušava uvjeriti sud da i nakon ukidanja sankcija postoji osnov za nastavak postupka.
Ključni datum
Zbog svega toga pažnja je sada usmjerena na 8. septembar.
Tog datuma očekuje se naredni odgovor američke vlade, ali ne nužno i konačna odluka suda.
Nakon toga sudija Kuntz može odlučiti da zakaže usmenu raspravu ili da se izjasni o zahtjevu američke administracije za odbacivanje cijelog predmeta.
U središtu spora ostaje pitanje mogu li Dodik i ostali pred američkim sudom uspješno osporavati sankcije koje više formalno nisu na snazi, ali za koje tvrde da i dalje proizvode konkretne posljedice.
Istovremeno, dokumentacija o angažovanju GS2 Law otvara i pitanje troškova. Za početni period ugovoreno je 100.000 dolara, uz mogućnost dodatnih izdataka, a prema navedenoj dokumentaciji firmu je angažovala Vlada RS preko Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju.
Zato 8. septembar neće automatski donijeti završetak ove pravne bitke, ali bi mogao pokazati hoće li Dodik i ostali dobiti priliku da nastave spor protiv američkih institucija ili će federalni sud prihvatiti zahtjev američke administracije i zaustaviti postupak.