Koliku najnižu penziju mogu očekivati građani koji su godinama uplaćivali doprinose? Upravo to pitanje ponovo je u fokusu nakon objave novih iznosa minimalnih penzija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Upravni odbor Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje definisao je nove iznose najnižih penzija za tekuću godinu. Zahvaljujući izmjenama Zakona o PIO, uveden je sistem razreda prema kojem visina minimalne penzije direktno zavisi od dužine ostvarenog radnog staža.
To znači da korisnici sa više godina rada ostvaruju i veći garantovani iznos penzije, dok se najniži iznosi određuju prema unaprijed utvrđenim procentima prosječne penzije.
Novi iznosi
Prema zvaničnim podacima, korisnici sa manje od 20 godina radnog staža imaju pravo na najniži iznos od 434,62 KM. Sa rastom staža povećavaju se i minimalni garantovani iznosi.
Radi preglednosti, novi razredi izgledaju ovako:
– manje od 20 godina staža: 434,62 KM
– od 20 do 25 godina staža: 470 KM
– od 25 do 30 godina staža: 507 KM
– od 30 do 35 godina staža: 543 KM
– od 35 do 40 godina staža: 615 KM
– 40 i više godina staža: 688 KM
Ovakav sistem uveden je s ciljem da se pravičnije vrednuju godine provedene u radu i redovnoj uplati doprinosa. Time se pravi jasna razlika između korisnika sa minimalnim stažom i onih koji iza sebe imaju puni radni vijek.
Šta to znači
Prema važećim pravilima, korisnici sa punih 40 godina staža ne mogu imati penziju manju od 95 posto prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine. Sa druge strane, oni koji imaju minimalnih 15 godina staža ostvaruju pravo na 60 posto tog prosjeka.
Na taj način zakon pokušava uspostaviti ravnotežu između socijalne sigurnosti i principa da duži radni vijek donosi veća primanja u penziji.
Mnogi penzioneri upravo kroz ove iznose planiraju svoje mjesečne troškove, jer minimalna penzija velikom broju građana predstavlja glavni ili jedini izvor prihoda.
Invalidske penzije
Kod korisnika invalidskih i porodičnih penzija primjenjuju se drugačija pravila. Zakon propisuje da najniža primanja za ove kategorije ne mogu biti ispod 90 posto prosječne penzije.
Prema aktuelnim podacima, to trenutno iznosi 651,92 KM.
Ova odredba uvedena je kako bi se dodatno zaštitile osjetljive kategorije stanovništva koje zbog zdravstvenih razloga ili porodičnih okolnosti zavise od penzijskih primanja.
Kako se računa staž
Iz Zavoda navode da građani često traže dodatna pojašnjenja o tome kako se utvrđuje radni staž, posebno kada pojedini periodi rada nisu uredno evidentirani u službenim evidencijama.
Staž se definiše kao vrijeme provedeno u osiguranju nakon navršene 15. godine života, uz uredno uplaćene doprinose.
To praktično znači da nije dovoljno samo raditi određeni period, nego je potrebno da doprinosi budu prijavljeni i uplaćeni kako bi se godine rada priznale pri odlasku u penziju.
Potrebna dokumentacija
Penzioni staž utvrđuje se na osnovu više vrsta dokaza koje građani mogu dostaviti nadležnim službama.
Najčešće se koriste:
– radna knjižica
– pravosnažna rješenja o radnom odnosu
– potvrde o plaći
– kopije kartona zdravstvenog osiguranja
U slučajevima kada nedostaju pojedini podaci, građani mogu pokrenuti postupak dokazivanja staža uz svu raspoloživu dokumentaciju.
Kako pokrenuti postupak
Postupak se pokreće na lični zahtjev osiguranika ili poslodavca. Uz zahtjev je potrebno dostaviti dokumente koji potvrđuju radni odnos u periodu koji nije evidentiran.
Nadležne službe nakon toga provode provjeru i donose rješenje o priznavanju staža, što može imati direktan uticaj na visinu buduće penzije.
Za mnoge građane upravo je pravovremena provjera podataka ključna kako kasnije ne bi došlo do kašnjenja ili umanjenja penzijskih prava.
Važna poruka
Novi sistem minimalnih penzija pokazuje da će dužina radnog staža imati sve veću ulogu u određivanju iznosa primanja. Zbog toga stručnjaci savjetuju radnicima da redovno provjeravaju uplate doprinosa i evidentirane godine staža.
Svaka godina rada može imati značajnu razliku u konačnom iznosu penzije, posebno kod prelaska iz jednog razreda u drugi.