Ustavnost nove Vlade Republike Srpske dovedena je u ozbiljno pitanje nakon niza poteza koji su, prema ocjeni pravnih stručnjaka, otvorili duboke ustavno pravne dileme. Posebno se problematizira način na koji je Savo Minić prvo vratio mandat za sastav vlade, a potom ga ponovo dobio od vršiteljice dužnosti predsjednice Republike Srpske Ane Trišić-Babić, iako takva funkcija, kako se navodi, ne postoji u važećem ustavnom okviru.
Ovi događaji dolaze uoči sjednice Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, zakazane za 22. januar, na kojoj bi se trebalo raspravljati o ustavnosti prethodne Minićeve vlade. Ta vlada imenovana je u periodu kada je Milorad Dodik bio pravosnažno osuđen i bez prava da obavlja funkciju predsjednika, što cijeli proces dodatno čini pravno osjetljivim.
Sporni manevar vlasti
Prema tumačenju dijela pravne javnosti, cilj ponovnog dodjeljivanja mandata nije stabilizacija političke situacije, već pokušaj da se preduhitri odluka Ustavnog suda. Smatra se da se vlast odlučila na brz i formalan manevar kako bi se stvorio privid da je problem „otklonjen“, prije nego što sud donese odluku o ustavnosti prethodne vlade.
Takav pristup, upozoravaju stručnjaci, ne mora imati željeni efekat. Naprotiv, mogao bi dodatno otežati situaciju jer se ne rješava suština problema, već se pokušava prikriti formalnim procedurama koje nemaju jasno uporište u Ustavu Republike Srpske.
Uloga Ustavnog suda
Ustavni sud BiH, prema važećim pravilima, ima ovlaštenje da ispituje ne samo trenutno stanje, već i da se bavi pitanjem da li je neustavnost postojala u određenom vremenskom periodu. Upravo to čini ovaj slučaj posebno važnim, jer se ne radi samo o budućim odlukama, već i o svim aktima koji su doneseni dok je na snazi bila, kako se tvrdi, neustavna vlada.
Upozorenja pravne struke
Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić upozorava da Ustavni sud BiH ima dvije moguće opcije u ovom slučaju.
– Da obustavi postupak ako procijeni da je neustavnost „otklonjena“ – rekao je Pobrić.
– Ili da utvrdi da je neustavnost postojala u određenom periodu, što bi imalo ozbiljne pravne posljedice – rekao je Pobrić.
On posebno ističe problem dodjele novog mandata, naglašavajući da institucija vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske ne postoji u Ustavu.
– Institucija vršioca dužnosti predsjednika RS ne postoji u Ustavu RS – rekao je Pobrić.
– Zakonito rješenje bi bilo da ovlasti preuzme potpredsjednik RS ili da se mandat uopće ne dodjeljuje do izbora novog predsjednika – rekao je Pobrić.
Pobrić upozorava i na pokušaje retroaktivne legalizacije odluka koje je donosila prethodna vlada, što opisuje kao pravne „vratolomije“ koje mogu imati ozbiljne posljedice po pravni poredak.
Formalni trikovi bez efekta
Slično mišljenje iznosi i bivši sudija Milan Blagojević, koji naglašava da se neustavnost ne može ukloniti prostim formalnim potezima.
– Nova odluka NSRS ne može „izbrisati“ neustavnost stare – rekao je Blagojević.
– Sve odluke neustavne Minićeve vlade ostaju problematične – rekao je Blagojević.
– Jedino pravo rješenje bi bilo poništavanje svih akata te vlade, što je malo vjerovatno – rekao je Blagojević.
On se poziva na član 63. Pravila Ustavnog suda BiH, prema kojem se postupak može obustaviti samo ako su uklonjene sve posljedice neustavnosti, a ne samo formalno promijenjena situacija.
Dalekosežne posljedice
Ukoliko Ustavni sud BiH utvrdi da je Republika Srpska u određenom periodu imala neustavnu vladu, posljedice bi mogle biti dalekosežne. To bi otvorilo pitanje važenja svih odluka donesenih u tom periodu, uključujući uredbe, imenovanja, finansijske odluke i druge akte koji su direktno uticali na funkcionisanje institucija.
Dodatno se problematizira i legitimitet nove vlade, s obzirom na to da je mandat dodijelila institucija koja, prema upozorenjima pravnika, nije ustavno predviđena. Sve to zajedno stvara pravnu nesigurnost i dodatno komplikuje političku situaciju u Republici Srpskoj.
Odluka Ustavnog suda, kakva god bila, mogla bi značajno uzdrmati političku scenu i otvoriti pitanja koja će se osjećati još dugo, jer se ovdje ne radi samo o jednom mandatu ili jednoj vladi, već o osnovnim principima ustavnosti i zakonitosti.