Fotografija kojom je Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predstavljala svoje kontakte s političkim krugovima bliskim Donaldu Trumpu ponovo je privukla pažnju javnosti, ali ovoga puta zbog ozbiljne afere u Sjedinjenim Američkim Državama. Američka ambasadorica u Grčkoj Kimberly Guilfoyle, s kojom se Cvijanović ranije sastala, suočila se s optužbama da je od republikanskog donatora tražila 100.000 dolara za podmirenje privatnog računa, nakon čega je Bijela kuća zatražila njenu ostavku.
Slučaj je otvorio pitanja o stvarnoj vrijednosti političkih poznanstava kojima se predstavnici vlasti Republike Srpske često pohvale u javnosti. Iako nema dokaza da je Cvijanović na bilo koji način povezana s navodnim nepravilnostima, razvoj događaja ponovo je stavio u fokus njene kontakte s osobama iz okruženja američkog predsjednika i konkretne rezultate takvih susreta.
Fotografija u novom svjetlu
Susreti s utjecajnim međunarodnim zvaničnicima često zauzimaju značajno mjesto u političkoj komunikaciji domaćih funkcionera. Fotografije, kratki razgovori i rukovanja predstavljaju se javnosti kao potvrda dobrih diplomatskih odnosa, posebno kada je riječ o osobama povezanim s američkom administracijom.
Željka Cvijanović ranije je svoj susret s Kimberly Guilfoyle predstavljala u kontekstu kontakata s ljudima bliskim Trumpovom političkom krugu. Takvi susreti dio su nastojanja političkog rukovodstva Republike Srpske da pokaže kako ima pristup važnim sagovornicima u Washingtonu.
Međutim, nakon što su američki mediji objavili informacije o optužbama protiv Guilfoyle, fotografija njihovog susreta dobila je drugačiji publicitet. Umjesto rasprave o mogućem diplomatskom značaju poznanstva, pažnja je usmjerena na kontroverze koje prate američku ambasadoricu.
Optužbe od 100.000 dolara
Prema izvještajima američkih medija The Wall Street Journal i CBS News, republikanski donator i poslovni čovjek Eric Deters iznio je tvrdnje da je Kimberly Guilfoyle od njega tražila uplatu od 100.000 dolara. Novac je, prema njegovoj verziji događaja, bio namijenjen podmirenju njenog privatnog računa kod kompanije American Express.
Deters je naveo da se sve događalo u periodu kada se Guilfoyle pripremala za potvrdu na ambasadorskoj funkciji. Prema njegovim tvrdnjama, zauzvrat je očekivao pomoć u uspostavljanju kontakata s visokim zvaničnicima Trumpove administracije, što je otvorilo pitanje mogućeg povezivanja privatnih finansijskih interesa s političkim utjecajem.
Važan detalj jeste da Deters, prema objavljenim informacijama, nije izvršio traženu uplatu. Guilfoyle i njen pravni tim odbacili su optužbe, osporavajući i vjerodostojnost dijela poruka koje su predstavljene kao dokaz komunikacije. Ona je insistirala da nije postupala nezakonito niti učinila bilo šta pogrešno.
Zbog toga navode o traženju novca treba razlikovati od dokazanih činjenica. Riječ je o optužbama koje su postale predmet medijskog izvještavanja, a ne o pravosnažno utvrđenoj odgovornosti američke diplomatkinje.
Reakcija Bijele kuće
Afera je dobila dodatnu političku težinu nakon informacije da je Bijela kuća 13. oktobra saopćila kako je od Kimberly Guilfoyle zatražena ostavka. Takav razvoj događaja izazvao je pažnju jer se radi o osobi koja je godinama bila prepoznatljiva u američkim republikanskim krugovima.
Guilfoyle je izgradila politički profil kroz angažman u konzervativnom okruženju, a dodatnu javnu prepoznatljivost stekla je zahvaljujući ranijoj vezi s Donaldom Trumpom Jr., sinom američkog predsjednika. Njeno imenovanje za ambasadoricu u Grčkoj bilo je povezano i s političkim povjerenjem koje je uživala među Trumpovim saradnicima.
Zahtjev za ostavku predstavlja značajan politički razvoj, ali sam po sebi ne dokazuje tačnost svih optužbi koje je iznio Deters. Ipak, pokazuje da je slučaj prerastao okvire privatnog spora i postao pitanje koje se odražava na diplomatsku funkciju i ugled američke administracije.
Pitanja za Cvijanović
Za političku javnost u Bosni i Hercegovini posebno je zanimljiva činjenica da se Željka Cvijanović ranije sastala s Guilfoyle. Članica Predsjedništva BiH pripada političkom rukovodstvu koje već duže vrijeme nastoji razvijati kontakte s republikanskim krugovima u Sjedinjenim Američkim Državama.
Milorad Dodik i njegovi saradnici takve kontakte često predstavljaju kao potvrdu međunarodnog značaja Republike Srpske. Posebnu pažnju pridaju susretima s osobama koje imaju lične ili političke veze s predsjednikom Trumpom, nastojeći pokazati da njihovi stavovi mogu doprijeti do utjecajnih krugova u Washingtonu.
Međutim, sam susret s osobom iz američkog političkog života ne znači da je postignut konkretan diplomatski rezultat. Za procjenu njegovog značaja potrebno je znati o kojim temama se razgovaralo, jesu li postignuti dogovori i da li su oni proizveli određene političke ili institucionalne posljedice.
Upravo zbog toga ponovo se postavlja pitanje šta je Cvijanović ostvarila susretom s Guilfoyle. Za sada nisu predstavljeni podaci koji bi pokazali da je taj kontakt rezultirao konkretnim sporazumom ili promjenom američke politike prema Bosni i Hercegovini.
Diplomatija ili politički marketing
Slučaj Guilfoyle ponovo je otvorio širu raspravu o načinu na koji domaći političari predstavljaju međunarodne kontakte. Susreti s poznatim osobama mogu biti važni za održavanje komunikacije, ali njihova stvarna diplomatska vrijednost zavisi od sadržaja razgovora i rezultata koji iz njih proizlaze.
Posebno je važno razlikovati lična poznanstva, stranačke veze i zvanične odnose između država. Osoba koja ima pristup predsjednikovom političkom okruženju ne mora nužno imati mogućnost da utječe na odluke State Departmenta, Bijele kuće ili drugih američkih institucija.
U slučaju Republike Srpske, pitanje međunarodnih kontakata dodatno je značajno zbog višegodišnjih lobističkih aktivnosti i nastojanja da se politički stavovi entitetskog rukovodstva predstave američkim zvaničnicima. Zbog toga javnost ima razlog tražiti jasnije informacije o tome koji susreti imaju službeni karakter, a koji prvenstveno služe političkoj promociji.
Istovremeno, potrebno je naglasiti da optužbe protiv Guilfoyle ne predstavljaju dokaz bilo kakve odgovornosti Željke Cvijanović. Njihova zajednička fotografija potvrđuje susret, ali ne i povezanost članice Predsjedništva BiH sa finansijskim navodima koji su se pojavili u američkim medijima.
Izostanak komentara
Prema informacijama iz izvornog izvještaja, iz Banje Luke nije stigla reakcija Željke Cvijanović na aferu koja se povezuje s Kimberly Guilfoyle. Nije poznato da li članica Predsjedništva BiH namjerava komentarisati razvoj događaja ili dodatno objasniti okolnosti ranijeg susreta.
Izostanak javnog komentara sam po sebi ne potvrđuje da Cvijanović pokušava izbjeći odgovore niti da je upoznata s bilo kakvim nepravilnostima. Ipak, budući da su kontakti s Trumpovim političkim krugom ranije predstavljani kao važan dio međunarodnog djelovanja, javno objašnjenje značaja takvih susreta moglo bi doprinijeti jasnijoj slici njihovih rezultata.
Politički odnosi s međunarodnim partnerima ne procjenjuju se samo na osnovu fotografija i javnih objava, nego prvenstveno prema dogovorima, zvaničnim odlukama i koristima koje donose institucijama i građanima.
Afera koja prati Kimberly Guilfoyle zbog toga je postala povod za preispitivanje političkog značaja jednog ranijeg susreta, iako ne postoji dokaz da su Cvijanović i američka diplomatkinja povezane bilo čim osim ostvarenim kontaktom.
Dok se u Sjedinjenim Američkim Državama nastavlja rasprava o optužbama i okolnostima odlaska Guilfoyle s ambasadorske funkcije, u Bosni i Hercegovini ostaje otvoreno pitanje konkretnih rezultata međunarodnih kontakata koje predstavnici Republike Srpske predstavljaju kao diplomatske uspjehe. Fotografija Željke Cvijanović i Kimberly Guilfoyle tako je od simbola političkog poznanstva postala povod za raspravu o razlici između pristupa utjecajnim osobama i stvarnog utjecaja na međunarodne odluke.