Može li fotoreporter koji tri decenije bilježi najvažnije trenutke obilježavanja genocida ostati bez mogućnosti da napravi fotografiju upravo na mjestu gdje je proveo veliki dio svog profesionalnog života? Upravo takva situacija dogodila se dugogodišnjem fotoreporteru Ahmetu Bajriću Blicku tokom obilježavanja 31. godišnjice genocida u Memorijalnom centru Potočari, kada mu nije bilo omogućeno da nesmetano obavlja svoj posao.
“Njima je tako naređeno”: Nakon incidenta u Srebrenici na dženazi – “Policajci nisu krivi” (VIDEO)
“Policajci nisu krivi – Njima je tako naređeno”: Nakon incidenta u Srebrenici na dženazi (VIDEO)
Pitanje pristupa
Dugogodišnji fotoreporter Ahmet Bajrić, poznatiji kao Blicko, izrazio je nezadovoljstvo nakon događaja u Memorijalnom centru Potočari, gdje mu, kako tvrdi, nije bilo dozvoljeno da priđe prostoru predviđenom za fotografisanje tokom polaganja cvijeća. Ističe da se nije oglasio samo zbog sebe, nego i zbog brojnih kolega koji su se, prema njegovim riječima, našli u istoj situaciji.
Bajrić smatra da novinari i fotoreporteri, koji godinama prate obilježavanje godišnjice genocida, moraju imati uslove za nesmetan rad, jer upravo njihove fotografije i snimci ostaju trajno svjedočanstvo događaja koji imaju poseban značaj za Bosnu i Hercegovinu.
Prema njegovim riječima, novinari su bili raspoređeni iza zaštitne ograde, zbog čega nisu mogli zabilježiti trenutke polaganja cvijeća, dok su pojedine osobe imale pristup prostoru ispred memorijalnog kamena.
– Bilo je tu 20 ljudi, mojih kolega novinara. Bili smo smjetešni iza ograde. Ljudi su polagali cvijeće, a mi nismo mogli da fotografišemo. Bila je tu i počasna straža, fotografi koje su poveli političari, a ja sam skroz bio na lijevoj strani gdje sam vidio sam kamen gdje se postavlja cvijeće. Trideset godina fotografišem i bilo mi je žao da ne fotografišem i ovu godinu. Ja sam čovjek u godinama. Pitanje je da li ću dogodine i biti tu – kazao je Bajrić.
Tri decenije rada
Bajrić već tri decenije prati obilježavanja godišnjica genocida u Srebrenici i dokumentuje stradanje stanovništva Podrinja. Njegove fotografije predstavljaju vrijednu arhivu koja svjedoči o ratnim događajima, ukopu identificiranih žrtava i komemoracijama koje se održavaju svake godine.
Upravo zbog dugogodišnjeg iskustva, kaže da mu je posebno teško palo što nije mogao napraviti fotografije ovogodišnje ceremonije, jer ne zna hoće li narednih godina biti u prilici da nastavi posao kojim se bavi već tri decenije.
Incident tokom ceremonije
Na videosnimcima koji su se pojavili u javnosti može se vidjeti da je Bajrić pokušavao prići prostoru s kojeg bi mogao fotografisati ceremoniju, ali su ga u tome zaustavili policijski službenici zaduženi za osiguranje događaja.
Ipak, naglašava da odgovornost ne pripisuje policajcima koji su bili na terenu, nego smatra da su samo izvršavali naređenja koja su dobili od nadležnih.
– Nisu momci mene dirali. Samo mi nisu dali da prođem, jer su dobili naređenje. Ovo se dešava već neko vrijeme. Gdje god krenete, prepreka. Svaki put se svađam. Danas sam baš bio ugrožen. Nisam mogao ni da obiđem put, ni da odem s neke druge strane. Previše je svijeta bilo. Stao sam u zaštitu novinara. Mogao je nas neko tu rasporediti. Nekad je to bilo normalno, al kako vrijeme ide, sve je gore. Svi ostali se šetkaju, neki nevažni ljudi, dobili su te VIP akreditacije ili šta već, a mi koji koji radimo svoj posao, ne možemo da ga radimo normalno. Žao mi je što sam reagovao tako, ali nisam mogao da ne fotografišem, a 30 godina sam u ovom poslu i sve grobnice sam fotografisao – poručio je Bajrić.
Organizacija događaja
Iz njegovih riječi može se zaključiti da najveći problem vidi u organizaciji prostora za medije. Smatra da je bilo moguće unaprijed odrediti pozicije za fotoreportere i snimatelje kako bi svi imali jednake uslove za rad, bez potrebe za raspravama ili pokušajima prolaska kroz osigurani prostor.
Naglašava da su mediji važan dio obilježavanja godišnjica genocida jer upravo njihove fotografije ostaju trajni dokument vremena i prenose slike događaja javnosti u Bosni i Hercegovini i svijetu.
Vrijedna dokumentacija
Ahmet Bajrić Blicko jedan je od najpoznatijih fotoreportera koji su dokumentovali ratna dešavanja, stradanja stanovništva Podrinja i godišnjice genocida u Srebrenici. Tokom dugogodišnjeg rada prikupio je obimnu fotografsku arhivu koja predstavlja značajan dokument historije.
Nedavno je u sarajevskoj Vijećnici predstavio fotomonografiju “Srebrenica – Potočari 1995–2025: 30 godina dokaza genocida”, u kojoj su objedinjene fotografije nastale tokom tri decenije njegovog rada.
Incident koji se dogodio tokom obilježavanja godišnjice ponovo je otvorio pitanje uslova rada fotoreportera na velikim komemorativnim skupovima, kao i potrebe da medijskim ekipama bude omogućen nesmetan pristup kako bi profesionalno mogli dokumentovati događaje od izuzetnog historijskog i društvenog značaja.
Pogledajte PRILOG!