Koliko je stanje medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini ozbiljno pokazuje i reakcija njemačkog Udruženja novinara koje je uputilo otvoren poziv Berlinu i Briselu. Nakon odlaska Christiana Schmidta, iz Njemačke stižu upozorenja da bi civilno društvo i nezavisni mediji u BiH mogli ostati bez ključne međunarodne podrške.
Njemačko udruženje novinara (DJV) pozvalo je Saveznu vladu Njemačke i Evropsku komisiju da se snažnije uključe u zaštitu medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini. Posebno su naglasili zabrinutost zbog sve težeg položaja nezavisnih novinara koji su, prema njihovim riječima, izloženi pritiscima, prijetnjama i različitim oblicima napada.
Predsjedavajući DJV-a Mika Beuster upozorio je da novinari u Bosni i Hercegovini često ostaju bez institucionalne zaštite i da se u velikom broju slučajeva sami bore protiv političkih i društvenih pritisaka.
Težak položaj
– Njemačka i Evropa ne smiju napustiti civilno društvo u BiH – rekao je Beuster.
Njegova izjava dolazi u trenutku kada se sve više govori o političkoj i institucionalnoj neizvjesnosti nakon ostavke Christiana Schmidta, ali i o mogućim promjenama u odnosu međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini.
Prema ocjenama njemačkog udruženja, upravo bi povlačenje međunarodne podrške moglo dodatno oslabiti ionako krhak medijski sektor u zemlji.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se Bosna i Hercegovina prema podacima organizacije Reporteri bez granica nalazi tek na 90. mjestu Svjetskog indeksa slobode medija, što je dodatni pokazatelj ozbiljnih problema sa kojima se suočavaju novinari i medijske kuće.
Sve veći pritisci
U posljednjih nekoliko godina novinari u Bosni i Hercegovini često upozoravaju na verbalne napade, političke pritiske i pokušaje zastrašivanja, dok su pojedini slučajevi završavali i fizičkim incidentima.
Zbog toga iz DJV-a smatraju da Evropska unija i Njemačka moraju aktivnije pomoći nezavisnim medijima kako bi se očuvala profesionalna i slobodna informativna scena.
Beuster je posebno upozorio na problem finansiranja nezavisnih medijskih projekata, navodeći da su se brojni američki donatori povukli iz podrške medijima i organizacijama civilnog društva u Bosni i Hercegovini.
Takav razvoj situacije, prema njegovim riječima, otvara dodatni prostor za širenje propagande i dezinformacija.
Utjecaj propagande
Predsjedavajući njemačkog Udruženja novinara upozorio je i na rastući utjecaj propagandnih kanala povezanih sa autoritarnim režimima, posebno Rusijom, koji sve snažnije ulaze u medijski prostor regiona.
Prema njegovim riječima, takvi sadržaji koriste slabosti domaćeg medijskog tržišta i političke podjele kako bi dodatno širili nepovjerenje, manipulacije i dezinformacije među građanima.
Poseban problem vidi u činjenici da je medijski prostor u velikoj mjeri monopoliziran, zbog čega nezavisni mediji imaju sve manje prostora za rad i razvoj.
– Berlin i Brisel moraju osigurati potrebna sredstva kako dezinformacije i propaganda ne bi preuzele primat – poručio je Beuster.
Poziv evropskim institucijama dolazi u trenutku kada se u Bosni i Hercegovini sve češće govori o političkim tenzijama, međunarodnim pritiscima i neizvjesnosti oko budućeg djelovanja OHR-a nakon Schmidtovog odlaska.
Mnogi smatraju da bi upravo mediji i civilno društvo mogli imati ključnu ulogu u očuvanju demokratskih procesa u zemlji, zbog čega se sve glasnije traži snažnija podrška evropskih partnera.
Istovremeno, brojni novinari i medijske organizacije upozoravaju da bez ozbiljne međunarodne pomoći postoji opasnost da profesionalno novinarstvo dodatno oslabi, dok bi propagandni i politički kontrolisani sadržaji mogli dobiti još veći prostor u javnosti.