Hoće li politički dogovor Dragana Čovića i Milorada Dodika omogućiti HDZ-u i SNSD-u još snažniju kontrolu nad ključnim institucijama Bosne i Hercegovine? Upravo na takav razvoj događaja upozorio je generalni sekretar Demokratske fronte Dženan Đonlagić, koji je nakon zajedničke konferencije za medije dvojice političkih lidera u Banjoj Luci iznio ozbiljne tvrdnje o mogućim posljedicama formiranja nove državne vlasti.
Đonlagić smatra da poruke koje su Čović i Dodik uputili javnosti jasno pokazuju njihove političke ambicije i namjeru da zadrže odlučujući utjecaj na državnom nivou. Posebno je upozorio na mogućnost da HDZ i SNSD istovremeno imaju po jednog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, što bi, prema njegovoj procjeni, značajno promijenilo odnose unutar ove institucije. Takav raspored političkih snaga mogao bi imati posljedice i na imenovanja u drugim važnim državnim institucijama.
Politički dogovor u Banjaluci
Zajednički nastup Dragana Čovića i Milorada Dodika izazvao je reakcije zbog poruka o budućem formiranju vlasti i ulozi njihovih stranaka u političkim procesima. Đonlagić je ocijenio da se ne radi samo o nastavku dosadašnje saradnje HDZ-a i SNSD-a, nego o nastojanju da se njihov utjecaj proširi na dodatne institucije. U tom kontekstu posebno je izdvojio Predsjedništvo BiH, koje ima značajne nadležnosti u oblasti vanjske politike, imenovanja i odbrane.
Prema njegovim riječima, eventualni izbor kandidata ove dvije stranke u Predsjedništvo BiH mogao bi otvoriti prostor za koordinisano političko djelovanje. Đonlagić smatra da bi takva situacija omogućila HDZ-u i SNSD-u da zajednički utječu na odluke koje se donose na državnom nivou, posebno u pitanjima oko kojih postoje politička neslaganja.
– Izbor kandidata HDZ-a i SNSD-a u Predsjedništvo BiH će imati direktne političke posljedice koje slijede. To su danas najdirektnije poslali kroz političke poruke i Čović i Dodik. Sve poluge vlasti na nivou Bosne i Hercegovine će nastaviti da drže SNSD i HDZ – istakao je Đonlagić.
Ova tvrdnja predstavlja političku procjenu generalnog sekretara Demokratske fronte, a ne potvrdu da su budući odnosi unutar državnih institucija već dogovoreni. Konačan raspored političkih snaga zavisit će od izbornih rezultata, postupaka formiranja vlasti i odluka nadležnih institucija.
Kontrola državnih institucija
Đonlagić je upozorio da bi politička saradnja HDZ-a i SNSD-a mogla imati posljedice koje daleko prevazilaze samo imenovanje članova Predsjedništva BiH. Među oblastima koje je izdvojio nalazi se diplomatsko-konzularna mreža, gdje Predsjedništvo ima važnu ulogu u imenovanju ambasadora i drugih diplomatskih predstavnika. Prema njegovoj procjeni, koordinisano djelovanje dva člana Predsjedništva moglo bi utjecati na kadrovska rješenja i buduće vanjskopolitičke odluke.
Posebnu pažnju posvetio je Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, Centralnoj izbornoj komisiji i institucijama odbrane. Upozorio je na mogućnost političkog utjecaja na Zajednički štab Oružanih snaga BiH i generalski kadar, kao i na procese povezane s pravosudnim institucijama. Ipak, nadležnosti u ovim oblastima uređene su različitim zakonima i procedurama, zbog čega politička saradnja dvije stranke ne znači automatski mogućnost samostalnog odlučivanja o svim imenovanjima.
Među pitanjima koja je Đonlagić posebno izdvojio nalaze se i mogući zakonski zahvati povezani s Ustavnim sudom BiH, kao i eventualne promjene nadležnosti Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine. On smatra da bi upravo takvi procesi mogli pokazati stvarne političke namjere HDZ-a i SNSD-a, posebno kada je riječ o budućem funkcionisanju državnih institucija.
Poruke Čovića i Dodika
Generalni sekretar Demokratske fronte osvrnuo se i na izjave koje su Čović i Dodik iznijeli tokom zajedničkog obraćanja javnosti. Prema njegovom tumačenju, dvojica političkih lidera otvoreno su pokazala da žele imati ključnu ulogu u određivanju budućih odnosa na državnom nivou. Đonlagić je pritom izrazio sumnju da su njihovi međusobni razgovori obuhvatili i pitanja koja nisu javno predstavljena.
– Nivo vlasti BiH ću ja odrediti, reče Dodik. Sve procese će predvoditi HDZ i SNSD, reče Čović. Ovo je sve što su javno izrekli na press konferenciji danas u Banja Luci. A šta sve nisu javno kazali, a jesu između sebe, ćemo gledati u sedmicama i mjesecima koji su pred nama – istakao je Đonlagić.
Njegova reakcija pokazuje da Demokratska fronta političko približavanje HDZ-a i SNSD-a posmatra kao pitanje koje bi moglo utjecati na budući raspored vlasti u Bosni i Hercegovini. Ipak, pretpostavke o sadržaju razgovora koji nisu bili javni ne mogu se smatrati potvrđenim dogovorima. Za procjenu njihovih stvarnih namjera bit će važne konkretne odluke i politički potezi koji uslijede.
Bećirović pred izazovom
Jedan od najzanimljivijih dijelova Đonlagićeve analize odnosi se na mogući položaj Denisa Bećirovića u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Prema njegovom scenariju, Bećirović bi se mogao naći u situaciji da o ključnim pitanjima odlučuje zajedno s Darijanom Filipović iz HDZ-a i Željkom Cvijanović iz SNSD-a, ukoliko takav sastav Predsjedništva bude izabran. U tom slučaju, smatra Đonlagić, politički odnosi unutar tročlanog državnog vrha mogli bi biti znatno drugačiji.
Đonlagić tvrdi da bi Bećirović tada morao birati između prihvatanja prijedloga koje podržavaju druga dva člana Predsjedništva ili mogućnosti da bude preglasan. Kao poređenje naveo je raniju situaciju prilikom imenovanja Borjane Krišto i aktuelnog saziva Vijeća ministara BiH, kada su Bećirović i Željka Cvijanović podržali odluku kojoj se protivio Željko Komšić iz Demokratske fronte.
Takvim poređenjem Đonlagić nastoji ukazati na mogućnost da se odnosi većine i manjine unutar Predsjedništva promijene, zavisno od političke pripadnosti njegovih članova. Međutim, eventualno preglasavanje ne može se unaprijed smatrati izvjesnim, jer odluke zavise od konkretnih pitanja, ustavnih procedura i stavova članova Predsjedništva.
Moguće političke posljedice
Upozorenja Dženana Đonlagića dolaze u kontekstu rasprava o budućem formiranju vlasti i političkim odnosima između stranaka koje imaju značajan utjecaj na državnom nivou. Saradnja HDZ-a i SNSD-a nije nova pojava, ali generalni sekretar Demokratske fronte smatra da bi njihovo istovremeno prisustvo u Predsjedništvu BiH otvorilo dodatne mogućnosti za zajedničko djelovanje. Posebno naglašava da bi posljedice mogle biti vidljive u oblastima diplomatije, odbrane, imenovanja i funkcionisanja pravosudnih institucija.
Istovremeno, politička kontrola nad pojedinim institucijama ne zavisi isključivo od sastava Predsjedništva BiH. Za brojne odluke potrebna je saradnja različitih nivoa vlasti, parlamentarna podrška ili provođenje posebnih zakonskih procedura. Zbog toga Đonlagićeve ocjene predstavljaju upozorenje na mogući politički razvoj događaja, a ne već utvrđen raspored buduće vlasti.
Ono što je posebno privuklo pažnju jeste njegova tvrdnja da bi HDZ i SNSD mogli nastaviti držati najvažnije poluge odlučivanja na državnom nivou. Takva procjena otvara pitanje odnosa budućih političkih partnera, njihove spremnosti na međusobne dogovore i utjecaja koji bi ti dogovori mogli imati na funkcionisanje Bosne i Hercegovine.
Đonlagić je svojim istupom jasno pokazao da Demokratska fronta zajedničke poruke Čovića i Dodika smatra važnim političkim signalom. Hoće li se njegova upozorenja ostvariti, zavisit će od budućeg sastava Predsjedništva BiH, izbornih rezultata i konkretnih dogovora o formiranju državne vlasti. Do tada, sastanak u Banjoj Luci ostaje povod za raspravu o tome koliko bi saradnja HDZ-a i SNSD-a mogla oblikovati naredni period političkog odlučivanja u Bosni i Hercegovini.