Politička rasprava oko stanja u javnom emiterskom servisu Bosne i Hercegovine dobila je novu dimenziju nakon što je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović inicirao zaključke o situaciji u BHRT-u. Međutim, vrlo brzo stigla je i reakcija iz drugog dijela Predsjedništva. Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, jasno je poručila da takve zaključke ne može podržati i da je glasala protiv njih.
Prema njenim riječima, cijeli prijedlog nije bio usmjeren ka rješavanju problema, već ka političkom obračunu i prebacivanju odgovornosti na Republiku Srpsku.
Optužbe na račun Bećirovića
Cvijanović je navela da zaključci koje je predložio Bećirović imaju jasan politički ton i da su, kako tvrdi, koncipirani na način da unaprijed označe krivca.
– Očigledno je da Bećirović nije ni zatražio sjednicu sa ciljem rješavanja problema, već da bi kompletnu krivicu za stanje u BHRT-u pokušao svaliti na Republiku Srpsku i Radio-televiziju Republike Srpske – rekla je Cvijanović.
Ovakav pristup, smatra ona, ne vodi rješenju, već dodatno produbljuje političke podjele i otežava dijalog o javnim servisima, koji su već godinama u ozbiljnim finansijskim i organizacionim problemima.
Neujednačena odgovornost
U svom obrazloženju, Cvijanović je istakla da se u predloženim zaključcima svjesno zanemaruju određene činjenice koje, po njenom mišljenju, bitno utiču na ukupno stanje u sistemu javnog emitovanja.
– Nijednom rječju nije spomenuto to što u jednom dijelu Federacije BiH naplata RTV takse uopšte ne funkcioniše, niti je ponuđeno bilo kakvo rješenje za taj problem – rekla je.
Dodala je da se stvara utisak kako bi Republika Srpska i njeni građani trebali snositi veći teret finansiranja javnih emitera, iako je riječ o zajedničkoj obavezi svih građana Bosne i Hercegovine.
– Neki očigledno misle da bi Republika Srpska i njeni građani u većem dijelu trebalo da finansiraju javne emitere – istakla je Cvijanović.
Marketing i novac
Poseban dio njenog reagovanja odnosio se na pitanje marketinga i finansijskih tokova između javnih servisa. Cvijanović tvrdi da ni BHRT ni Federalna televizija, kako navodi, nisu uplaćivali novac od marketinga Radio-televiziji Republike Srpske, ali da se ta činjenica uopšte nije našla u predloženim zaključcima.
Prema njenom stavu, ovakvo selektivno predstavljanje problema pokazuje da nije postojala iskrena namjera da se sagleda kompletna slika, već da se fokus stavi samo na jednu stranu sistema.
Sporni ugovori
Cvijanović je u reakciji iznijela i ozbiljne zamjerke na način poslovanja BHRT-a, navodeći da je javni servis donosio odluke koje su dodatno pogoršale njegovu finansijsku situaciju.
– BHRT je samostalno i mimo zakona odlučio da konzumira određena prava i zaključuje skupe ugovore za realizaciju određenih sportskih i kulturnih programskih sadržaja – rekla je.
Ovakve odluke, prema njenim riječima, predstavljaju jedan od ključnih razloga zašto je BHRT danas u problemima, te se o njima mora otvoreno govoriti ako se želi ozbiljno rješenje.
Kompleksan problem
Cvijanović je naglasila da se stanje u BHRT-u ne može svesti na jednostavne političke poruke i optužbe, već da je riječ o složenom pitanju koje zahtijeva sistemski pristup.
– Problem sa BHRT-om je puno kompleksniji i potrebno ga je posmatrati integralno – rekla je.
Prema njenom mišljenju, jedini put ka izlazu iz krize jeste odgovoran dijalog svih nadležnih institucija, na svim nivoima vlasti, bez politizacije i pokušaja da se kroz ovu temu ostvare kratkoročni politički poeni.
Politizacija umjesto rješenja
Zaključno, Cvijanović je poručila da se pitanja javnih servisa ne smiju koristiti u politikantske svrhe, jer su oni servis građana, a ne sredstvo za međusobna optuživanja.
– Ovakve teme ne treba zloupotrebljavati u politikantske svrhe, već rješavati kroz ozbiljan i odgovoran dijalog – rekla je.
Njeno glasanje protiv zaključaka koje je inicirao Bećirović dodatno je pokazalo koliko su stavovi unutar Predsjedništva BiH podijeljeni, čak i kada je riječ o temama koje se tiču funkcionisanja osnovnih javnih institucija. Jasno je da će se rasprava o budućnosti BHRT-a nastaviti, ali i da bez zajedničkog pristupa rješenje ostaje daleko.