Istupi o ulozi visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini ponovo su izazvali snažne političke reakcije nakon analize koju je iznio profesor Fakulteta za upravu Univerziteta u Sarajevu Amel Delić. On smatra da se položaj države danas oblikuje i zbog promijenjenog odnosa velikih svjetskih sila prema regionu, ali i zbog načina na koji je vođen mandat Christiana Schmidta. Prema njegovoj ocjeni, iako je rad OHR-a često osporavan, odricanje od te institucije u ovom trenutku nosilo bi i ozbiljne rizike.
Profesor ističe da je današnja ustavna struktura države nastala kao posljedica rata i međunarodnog posredovanja, te da je upravo zbog složenog sistema i blokada stvoren mehanizam međunarodnog nadzora.
Zašto postoji OHR
– Naravno da bi bilo prirodnije i u skladu s nekim savremenim praksama u zemljama širom svijeta da nemamo, uslovno kazano, kolonijalnog upravnika. Međutim, postoji prauzrok svega, a to je vrlo loš odnos velikih svjetskih sila prema BiH u periodu agresije, u smislu određenog embarga na oružje, neprincipijelnog djelovanja prema onima koji su napadali suverenu državu – rekao je Delić.
On navodi da je poslije rata uspostavljen specifičan političko-pravni okvir, kakav praktično ne postoji u drugim državama, te da su upravo zbog toga ostavljeni snažni međunarodni mehanizmi nadzora.
– Na kraju smo došli u situaciju da faktički nije ni bilo istinskog pobjednika u ratu u BiH, pa je ostao neki nedefinisan status u kojem nam je postavljen i formalno-pravni okvir kakav ne postoji nigdje u svijetu – rekao je Delić.
Promijenjen odnos velikih sila
Prema njegovim riječima, ključni problem danas je promjena globalnog interesa za Bosnu i Hercegovinu. Smatra da je dugotrajna tranzicija umanjila pažnju međunarodnih aktera, pa su pojedine države počele više gledati vlastite ekonomske i političke interese nego stabilnost regiona.
– Sada se atmosfera promijenila. Predugo traje tranzicija u Bosni i Hercegovini, tako da su i neke od tih svjetskih sila koje imaju i pozitivnu namjeru prema Bosni i Hercegovini izgubile strpljenje – rekao je Delić.
Dodaje da su međunarodni odnosi danas bitno drugačiji nego prije petnaestak godina, što je oslabilo uticaj institucije visokog predstavnika.
Kritika mandata
U tom kontekstu iznio je i najdirektnije primjedbe na rad aktuelnog visokog predstavnika.
– Schmidt se u ovom mandatu otvoreno postavio kao lobista jedne političke strukture, HDZ-a BiH i provodio određene aktivnosti koje nisu u skladu s međunarodnim pravnim standardima i političkim praksama – rekao je Delić.
On tvrdi da su pojedine odluke donesene na način koji je izazvao duboke političke podjele i dugoročne posljedice na politički sistem.
– Nigdje u svijetu se to ne radi u godini kada se održavaju izbori, a on je to uradio u izbornoj noći – rekao je Delić.
Spor oko presuda
Posebno se osvrnuo na pravni aspekt i presude međunarodnih sudova, smatrajući da se njihov značaj u domaćem političkom sistemu nedovoljno poštuje.
– Vidimo da je zapravo Schmidt svjesno djelovao suprotno presudama Evropskog suda za ljudska prava, preporukama Venecijanske komisije, suprotno praksi bilo koje razvijene zemlje svijeta – rekao je Delić.
Prema njegovoj procjeni, takvi potezi dodatno komplikuju političke odnose unutar zemlje i usporavaju reforme.
Posljedice po politički sistem
Delić smatra da bi stvarne posljedice političkih odluka građani mogli tek naknadno osjetiti, naročito kroz funkcionisanje vlasti i izborni sistem.
– Definitivno, u historiji ove zemlje neće ostati upamćen kao pozitivna figura jer joj je onemogućio bilo kakav suštinski razvoj – rekao je Delić.
On upozorava i na širi problem međunarodne percepcije Bosne i Hercegovine, navodeći da se o stanju u državi često stvara slika koja ne odgovara realnosti, a da institucije ne daju adekvatan odgovor na takve narative.
Uloga međunarodne zajednice
Na kraju naglašava da OHR ne može biti jednostavno ukinut političkom odlukom domaćih vlasti jer je definisan međunarodnim sporazumima, ali ističe da mnogo zavisi od podrške velikih sila i njihovih političkih prioriteta.
– Od same persone visokog predstavnika puno je važnije kakvu podršku ili kakve smjernice ona ima u ključnim svjetskim centrima moći – rekao je Delić.
Ova analiza dodatno je otvorila raspravu o ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Dok jedni smatraju da je prisustvo OHR-a i dalje nužno za stabilnost sistema, drugi upozoravaju da bez jasnog političkog dogovora i unutrašnjih reformi nijedna međunarodna intervencija ne može dugoročno riješiti duboke političke nesuglasice u zemlji.