Napeta atmosfera obilježila je sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija nakon što je ambasador Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija uputio oštre poruke predstavnicima Hrvatske i Srbije. Rasprava o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini pretvorila se u otvoreno diplomatsko prepucavanje pred članicama Vijeća sigurnosti.
Posebnu pažnju izazvale su Lagumdžijine tvrdnje o pokušajima etničke podjele Bosne i Hercegovine, kao i njegove optužbe na račun Srbije zbog, kako je naveo, podrške secesionističkim politikama.
Tokom sjednice predstavnik Hrvatske govorio je o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i važnosti očuvanja jednakosti konstitutivnih naroda kroz izborni proces.
Hrvatski stav
Predstavnik Hrvatske poručio je da Zagreb podržava stabilnu Bosnu i Hercegovinu zasnovanu na partnerstvu konstitutivnih naroda, odbacujući tvrdnje o miješanju Hrvatske u unutrašnja pitanja BiH.
– Žao nam je što je gospodin Bećirović iskoristio ovu važnu platformu i trenutak u Vijeću sigurnosti za pokretanje svoje predizborne kampanje. Spomenuo je konferenciju u Zagrebu koju su organizovali predstavnici građanskog društva i jedna američka fondacija. To nije nešto što Vlada Hrvatske treba kontrolisati. To su njihovi zaključci. Odbacujemo sve implikacije da se Hrvatska miješa u unutrašnja pitanja BiH. Glavni interes Hrvatske je jednakost Hrvata kao konstitutivnog naroda – rekao je predstavnik Hrvatske.
Nakon obraćanja hrvatskog predstavnika riječ je dobio ambasador Srbije pri Ujedinjenim nacijama Radomir Ilić, koji je poručio da Srbija podržava stabilnost i dijalog u Bosni i Hercegovini.
Poruke Srbije
Ilić je naveo da Srbija ne želi miješanje u unutrašnje odnose Bosne i Hercegovine, te odbacio optužbe da Beograd doprinosi destabilizaciji zemlje.
– Vidjeli smo i stalne optužbe na račun Srbije i Republike Srpske, odnosno tvrdnje da Srbija doprinosi destabilizaciji BiH. Srbija se ne miješa i ne želi se miješati u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine. Naš interes su stabilnost, dijalog i puno poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Srbija je protiv zapaljive retorike i poziva sve aktere političkog procesa u BiH da djeluju suzdržano i poštuju ustavni balans. Politička neslaganja moraju se rješavati kroz uzajamno poštovanje i dijalog – kazao je Ilić.
Međutim, nakon govora predstavnika Hrvatske i Srbije uslijedila je reakcija Zlatka Lagumdžije, koji im je odgovorio veoma direktno i bez diplomatskog ublažavanja.
Oštra replika
Ambasador Bosne i Hercegovine posebno se osvrnuo na događaj održan u Zagrebu, tokom kojeg je predstavljena karta Bosne i Hercegovine podijeljena po etničkom principu.
– Samo bih podsjetio kolege na ono što je Bećirović naveo, a to je događaj na kojem je učestvovao posebni izaslanik ministra vanjskih poslova. Tu je napravljena karta podjela BiH po etničkom principu. To je nešto što je ministarstvo osudilo – rekao je Lagumdžija.
Tokom obraćanja pokazao je kartu Bosne i Hercegovine sa prikazom „tri entiteta“, što je izazvalo dodatnu pažnju prisutnih u sali Vijeća sigurnosti.
Njegove riječi predstavljale su direktan odgovor na tvrdnje da Hrvatska nema nikakve veze sa političkim idejama o teritorijalnim reorganizacijama Bosne i Hercegovine.
Poruka Beogradu
Lagumdžija je zatim uputio veoma oštru poruku ambasadoru Srbije, optužujući zvanični Beograd da kroz političke poteze i podršku Republici Srpskoj podriva Dejtonski mirovni sporazum.
– Za kolegu sa desne strane, želimo da prestanete uništavati Dejtonski mirovni sporazum u ‘slowmotionu’ i podržavati secesiju, tako što implementirate dokument koji ste zvanično usvojili na Vladi RS i Republike Srbije – poručio je Lagumdžija predstavniku Srbije.
Tokom obraćanja pokazao je i dokument Svesrpskog sabora, tvrdeći da upravo taj dokument predstavlja dokaz političkog djelovanja koje ide u pravcu jačanja separatističkih ideja.
Sjednica Vijeća sigurnosti tako je još jednom pokazala koliko su odnosi u regionu opterećeni političkim sukobima i različitim pogledima na budućnost Bosne i Hercegovine.
Diplomatske tenzije
Lagumdžijino obraćanje izazvalo je snažne reakcije u političkim krugovima, posebno zbog direktnih optužbi upućenih Hrvatskoj i Srbiji pred međunarodnim institucijama.
Dio javnosti smatra da je ambasador Bosne i Hercegovine jasno ukazao na probleme koji već duže vrijeme izazivaju političke napetosti u regionu, dok drugi upozoravaju da ovakve rasprave dodatno produbljuju diplomatske sukobe između država.
Istovremeno, pitanje unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine, odnosa među konstitutivnim narodima i budućnosti Dejtonskog sporazuma ostaje jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u regionu.
Sjednica Vijeća sigurnosti još jednom je pokazala koliko su međunarodni odnosi u vezi sa Bosnom i Hercegovinom i dalje opterećeni dubokim političkim podjelama, različitim interesima i suprotstavljenim vizijama budućnosti države.