Vrijeme više nije tema koja se završava pitanjem hoće li padati kiša ili koliko će biti stepeni, jer ekstremne vremenske prilike sve snažnije utiču na zdravlje ljudi, cijene hrane, poljoprivredu i cjelokupnu ekonomiju. Bh. meteorolog Nedim Sladić upravo zbog toga upozorava da je neophodno povezivanje meteorologije sa drugim strukama kako bi društvo bilo spremnije za posljedice vremenskih nepogoda i klimatskih promjena.
Potrebno povezivanje struka
Sladić smatra da meteorolozi ne mogu djelovati izolovano od drugih oblasti, posebno kada vremenske prilike imaju direktne posljedice na gotovo svaki segment života. Zbog toga ističe važnost saradnje sa ekonomistima, zdravstvenim radnicima, agronomima i drugim stručnjacima čija znanja mogu pomoći u boljem razumijevanju posljedica vremenskih ekstrema.
– I moje kolege, kao i ja, trebamo da pričamo, edukujemo, umrežujemo se sa ljudima iz srodnih grana (ekonomija, zdravstvo, agronomija, itd), čujemo njihove priče, povezujemo zajedničke tačke i da nastavimo to činiti bez ustručavanja, jer je to zadaća koja je sada bitnija više nego ikada – napisao je Sladić.
Vrijeme i klima, kako objašnjava, predstavljaju izuzetno složene sisteme. Procesi koji ih određuju međusobno su povezani, nelinearni i višedimenzionalni, zbog čega ponekad i relativno mala promjena jednog faktora može dovesti do mnogo većih i neželjenih posljedica.
Upravo zbog toga meteorološka prognoza ne bi trebala biti posmatrana samo kao informacija o temperaturi, padavinama ili vjetru. Kada se poveže sa drugim oblastima, ona može pomoći u pripremi poljoprivrede, zdravstvenog sistema, privrede i stanovništva za ono što dolazi.
Suša i požari
Posebnu pažnju Sladić je posvetio posljedicama suše i požara, upozoravajući da njihov utjecaj neće nestati završetkom perioda ekstremno visokih temperatura. Posljedice bi se mogle osjetiti i kroz ekonomiju, posebno kroz cijene pojedinih namirnica i stanje u poljoprivredi.
– Suša i požari će nas dosta ogoliti, i to je sad već vrlo izgledno. Za utjehu, nije samo da će Bosanci i Hercegovci morati izdvojiti više novca za pojedine namirnice, već gotovo cijela Europa – naveo je.
U takvoj situaciji važnu ulogu imaju ekonomisti i poljoprivredni stručnjaci, jer posljedice suše ne mogu biti potpuno sagledane samo kroz količinu padavina ili temperaturu. Potrebno je procijeniti štetu na usjevima, moguće smanjenje prinosa, stanje tržišta i utjecaj svega toga na cijene koje će na kraju plaćati građani.
– Njihova iskustva su još jedan input koji može obogatiti prognozu, istraživanje, zaključak – istakao je.
Sladićeva poruka je da meteorologija može dati mnogo korisnije informacije kada se podaci o vremenu povežu sa stvarnim posljedicama koje određeni vremenski događaj proizvodi.
Vrućine i zdravlje
Još ozbiljnije posljedice ekstremnih temperatura odnose se na ljudsko zdravlje. Sladić upozorava da su velike vrućine širom Evrope ugrožavale stanovništvo, a u najtežim slučajevima posljedice su bile i smrtonosne.
Posebno su osjetljivi stariji ljudi, hronični bolesnici i druge ranjive kategorije stanovništva, zbog čega meteorološka upozorenja mogu imati mnogo veću vrijednost ako su povezana sa konkretnim zdravstvenim preporukama.
– Zato su nam važni zdravstveni radnici, njihove preporuke, kao i cross-over meteorologije i medicine, pogotovo kroz modeliranje produkata o zaštiti ljudskog zdravlja od štetnog utjecaja hladnoće, vrućine, zagađenog zraka, virusa, itd. – napisao je.
Takav pristup podrazumijevao bi da upozorenje na ekstremnu temperaturu ne ostane samo meteorološki podatak, već da bude praćeno informacijama koje ljudima mogu pomoći da zaštite zdravlje.
Planirati unaprijed
Sladić zbog svega navedenog naglašava važnost kontingentnog planiranja, odnosno pripremanja odgovora prije nego što se nepogoda dogodi. Preventivno djelovanje smatra prvim korakom u smanjivanju posljedica situacija koje nije uvijek moguće spriječiti.
Kada dođe do ozbiljne vremenske nepogode, upozorava, društvene razlike veoma brzo gube značaj.
– Jer, kad se desi bilo kakva vremenska nepogoda, male su razlike, nezavisno od sloja stanovništva. Tada svi gube, niko ne dobija. Niko nema bolji položaj, niti ja, niti moja porodica, niti prijatelji, niti osoba 200 kilometara od mene – poručio je.
Poplave, požari, oluje i drugi ekstremni događaji mogu pogoditi veliki broj ljudi bez obzira na njihov društveni položaj ili identitet. Sladić je to opisao veoma direktnom porukom.
– Kada voda nosi sve pred sobom, ona ne pita ni koje si nacije, religije, ni koji ti je položaj – napisao je Sladić.
Teško podnošljive vrućine
Govoreći o visokim temperaturama, Sladić je podsjetio da ljudi imaju različite afinitete prema godišnjim dobima. Nekome više odgovara toplije, nekome hladnije vrijeme, ali smatra da su ekstremne vrućine bile dovoljno izražene da ih je teško bilo posmatrati samo kao pitanje ličnih preferencija.
I sam se, kako je naveo, suočio sa velikim problemima zbog temperatura koje su trajale tokom značajnog dijela ljeta.
– Za razliku od mojih sugrađana, slično sam i sam trpio od sredine juna, gotovo cijeli juli i prvu polovinu augusta kada u stanu nisam mogao doslovno opstati od vrućine – naveo je.
Lično iskustvo pomoglo mu je, kako objašnjava, da još bolje razumije ono sa čime se suočavaju građani. Kombinovanjem tog iskustva sa ranijim sličnim situacijama i meteorološkim faktorima mogao je procijeniti koliko će vremenski uslovi biti neugodni.
– Jer sam već imao priliku to osjetiti na svojoj koži, povezati prošle slične situacije, pogledati bitne faktore i izvesti zaključak u kojem će ugođaj biti ‘kao da smo u pustinji’ – napisao je Sladić.
Učiti iz iskustva
Suština njegove poruke nije tvrdnja da se svaka buduća nepogoda može precizno predvidjeti ili spriječiti. Cilj je iskoristiti postojeće znanje i iskustvo kako bi posljedice bile manje, a stanovništvo bolje pripremljeno.
– Moramo učiti iz iskustva i iz svega što smo već osjetili na koži kako bismo za sve bili spremniji što slijedi – naveo je Sladić.
Upravo zbog toga insistira na saradnji meteorologa sa stručnjacima iz drugih oblasti. Ekstremna temperatura može istovremeno biti meteorološki, zdravstveni, poljoprivredni i ekonomski problem, baš kao što velika poplava može prerasti u pitanje sigurnosti stanovništva, infrastrukture i ogromne materijalne štete.
Sladić zato smatra da upozorenja ne treba doživljavati kao pokušaj stvaranja panike. Njihova svrha treba biti pravovremena priprema i davanje dovoljno informacija ljudima kako bi mogli donijeti najbolje moguće odluke.
– Cilj nikada neće biti bespotrebno plašenje građana već dobronamjerna preporuka. Naravno, na drugima je da postupe onako kako oni misle da u tom trenutku trebaju to učiniti – zaključio je bh. meteorolog.
Njegova poruka tako se ne odnosi samo na jednu sezonu visokih temperatura ili jednu vremensku nepogodu. Ona predstavlja poziv da se iskustva iz suša, požara, poplava i ekstremnih vrućina koriste za ozbiljnije planiranje i povezivanje različitih struka, kako bi društvo sljedeći put bilo spremnije kada priroda ponovo pokaže koliko posljedice ekstremnog vremena mogu biti ozbiljne.