Prijedlog o ukidanju entiteta i uspostavljanju Bosne i Hercegovine kao federacije sastavljene od deset kantona izazvao je žestoku reakciju Milorada Dodika. Predsjednik SNSD-a poručio je da Republika Srpska za takve ideje nije dostupna i da se o njenom statusu, prema njegovom stavu, ne mogu donositi odluke bez saglasnosti njenih predstavnika.
Povod za Dodikovu reakciju bila je podrška Hrvatskog narodnog vijeća Bosne i Hercegovine ideji Günthera Fehlingera, predsjednika Austrijskog komiteta za proširenje NATO-a, o ustavnoj reformi Bosne i Hercegovine.
Prema predstavljenoj ideji, sadašnja unutrašnja struktura države bila bi promijenjena ukidanjem entiteta, dok bi Bosna i Hercegovina bila organizovana kao moderna evropska federacija sastavljena od deset kantona.
Dodik oštro odgovorio
Takva mogućnost naišla je na potpuno odbacivanje predsjednika SNSD-a. Dodik je putem društvene mreže X poručio Hrvatskom narodnom vijeću BiH da se, ukoliko želi govoriti o kantonalnom preuređenju, treba baviti postojećim kantonima, a Republiku Srpsku ostaviti izvan takvih prijedloga.
U njegovoj reakciji nije bilo prostora za kompromis kada je riječ o mogućnosti ukidanja entiteta.
– Hrvatsko narodno vijeće BiH kaže da podržava prijedlog nekog Austrijanca Gintera Fehlingera da se u BiH uspostavi deset kantona, a ukinu entiteti. Gospodo, imate vi 10 kantona i preuređujte ih do mile volje, a Republiku Srpsku zaobiđit – napisao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Dodik je tako pokušao povući jasnu granicu između razgovora o eventualnim promjenama unutar Federacije Bosne i Hercegovine i bilo kakve ustavne reforme koja bi zahvatila Republiku Srpsku.
Njegov stav je da se o statusu Republike Srpske ne može odlučivati kroz inicijative koje dolaze bez saglasnosti političkih predstavnika tog entiteta.
Još oštrija poruka
Predsjednik SNSD-a nije se zaustavio na odbacivanju samog prijedloga. U nastavku reakcije uputio je niz kritika zagovornicima drugačijeg ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.
Ponovio je svoj dugogodišnji politički stav da je Republika Srpska trajna politička kategorija te da je dogovor konstitutivnih naroda i političkih predstavnika jedini način na koji Bosna i Hercegovina može funkcionisati.
Istovremeno je odbacio mogućnost nametanja rješenja.
– U njoj (Republici Srpskoj) se ništa ne pitate. Vaše izlizane floskule nikoga ne zanimaju, a vaše neznanje nikome nije simpatično. Dok god se ne prihvati da je Republika Srpska politička realnost i trajna kategorija, dok god ne uvažite činjenicu da je temelj funkcionalnosti dogovor, a ne nametanje, BiH će biti nemoguća država u slobodnom padu – napisao je Dodik na društvenoj mreži X.
Ovim riječima Dodik je raspravu o prijedlogu ustavne reforme proširio na pitanje budućeg funkcionisanja cijele Bosne i Hercegovine.
Za njega mogućnost dogovora počinje prihvatanjem postojećeg statusa Republike Srpske, dok pokušaje njenog ukidanja vidi kao poteze koji dodatno udaljavaju političke strane u zemlji.
Plan deset kantona
Hrvatsko narodno vijeće Bosne i Hercegovine saopštilo je da podržava prijedlog Günthera Fehlingera koji podrazumijeva značajnu promjenu sadašnjeg ustavnog uređenja države.
Suština ideje jeste ukidanje postojećih etničkih entiteta i organizovanje Bosne i Hercegovine kao moderne evropske federacije sastavljene od deset kantona.
Takav model značio bi ozbiljnu promjenu strukture uspostavljene Dejtonskim mirovnim sporazumom, prema kojoj se Bosna i Hercegovina sastoji od Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, uz poseban status Brčko distrikta.
Upravo zato svaka inicijativa koja predviđa ukidanje entiteta gotovo automatski otvara jedno od politički najosjetljivijih pitanja u zemlji.
Podrška HNV-a
Hrvatsko narodno vijeće BiH podržalo je Fehlingerovu ideju kao prijedlog ustavne reforme koja bi Bosnu i Hercegovinu trebala usmjeriti prema drugačijem modelu državnog uređenja.
Prema toj zamisli, deset kantona predstavljalo bi osnovne federalne jedinice, umjesto sadašnjeg sistema u kojem postoji entitetski nivo vlasti.
Takav prijedlog podrazumijevao bi promjene koje se ne bi odnosile samo na Republiku Srpsku. Promijenjena bi bila cjelokupna unutrašnja arhitektura Bosne i Hercegovine, uključujući sadašnju Federaciju BiH i njene kantone.
Dodik je, međutim, u svojoj reakciji posebno naglasio Republiku Srpsku, poručujući zagovornicima ideje da se njome ne bave.
Ustavno pitanje
Rasprava o ustavnoj reformi Bosne i Hercegovine nije nova tema. Različiti modeli promjene dejtonskog ustavnog sistema pojavljivali su se tokom godina, ali su nailazili na velike političke razlike oko toga kako bi država trebala biti uređena.
Pitanje entiteta pritom predstavlja jednu od najvećih tačaka sporenja.
Dok pojedini politički i društveni akteri zagovaraju snažniju građansku državu ili regionalizaciju koja ne bi bila zasnovana na postojećim entitetima, političke stranke iz Republike Srpske uglavnom insistiraju na očuvanju dejtonske strukture i entitetskih nadležnosti.
Dodik godinama spada među najglasnije protivnike inicijativa koje bi vodile ukidanju Republike Srpske ili smanjivanju njenih nadležnosti.
Njegova posljednja reakcija zbog toga predstavlja nastavak ranije poznate političke pozicije, ali je ton odgovora pokazao koliko snažno odbacuje upravo ideju organizovanja cijele države kroz deset kantona.
Teško do dogovora
Za provođenje ozbiljne ustavne reforme Bosne i Hercegovine nije dovoljna politička inicijativa pojedinca ili podrška jedne organizacije. Promjena postojećeg ustavnog poretka zahtijevala bi odgovarajuću parlamentarnu proceduru i potrebnu političku podršku.
Zbog dubokih razlika među vodećim političkim opcijama, upravo je postizanje takvog dogovora jedan od najvećih problema svake inicijative za temeljnu reformu države.
Dodikova reakcija pokazuje da prijedlog koji bi uključivao ukidanje Republike Srpske ne bi mogao računati na podršku SNSD-a.
Naprotiv, predsjednik ove stranke takvu ideju odbacuje već na njenom početku i poručuje da razgovor o funkcionalnijoj Bosni i Hercegovini, prema njegovom viđenju, mora biti zasnovan na dogovoru i prihvatanju Republike Srpske kao trajne kategorije.
Otvorena politička rasprava
Podrška Hrvatskog narodnog vijeća Fehlingerovom prijedlogu sada je ponovo otvorila mnogo širu raspravu o tome da li je sadašnje unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine dugoročno održivo i kakve bi eventualne promjene mogle biti prihvatljive različitim političkim stranama.
Model deset kantona predstavlja samo jednu od mogućih ideja, ali je već njegovo javno spominjanje bilo dovoljno da izazove snažan odgovor iz Banjaluke.
Dodik je jasno poručio da ne prihvata razgovor o ukidanju Republike Srpske, dok zagovornici ustavne reforme smatraju da je potrebno razmišljati o drugačijoj organizaciji države.
Time se ponovo dolazi do jednog od najtežih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini: kako mijenjati ustavni sistem u državi u kojoj ne postoji saglasnost ni o tome u kojem pravcu bi takva reforma trebala ići.
Sudeći prema Dodikovoj reakciji, prijedlog o deset kantona tek je izašao u javnost, a već je naišao na snažan politički otpor. Rasprava o ustavnoj reformi tako bi mogla postati još jedna tema oko koje će se u Bosni i Hercegovini voditi oštra politička borba.