Dok Bosna i Hercegovina čeka gotovo milijardu eura iz evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan, političke tenzije u zemlji ponovo izlaze na površinu. Umjesto konkretnih dogovora o reformama koje bi omogućile povlačenje novca, politički lideri sve češće razmjenjuju optužbe o blokadama, opstrukcijama i političkim igrama koje usporavaju evropski put zemlje.
Radi se o iznosu od 976,6 miliona eura koji je namijenjen Bosni i Hercegovini kroz Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan. Taj novac trebao bi pomoći ekonomskom razvoju, reformama i približavanju evropskim standardima. Međutim, kako vrijeme prolazi, postaje sve jasnije da put do tih sredstava neće biti jednostavan.
Spori proces
Realizacija reformi koje su domaće vlasti same označile kao ključne za napredak države odvija se veoma sporo. Prije svega, potrebno je definisati pravni okvir koji bi omogućio korištenje sredstava, kao i jasno utvrditi uslove za povlačenje i eventualno vraćanje zajmova.
Bez tih koraka novac ne može biti aktiviran, a političke institucije već mjesecima pokušavaju pronaći način kako da se taj proces pokrene.
U političkim raspravama koje prate ovu temu često se čuju međusobne optužbe između predstavnika različitih stranaka i političkih blokova. Jedni tvrde da postoje namjerne blokade, dok drugi odgovaraju da se problem pokušava iskoristiti za političku kampanju.
– Postoji dogovor HDZ i SNSD da se ništa ne radi do izbora. Oni vam to nikada neće reći, ali kako drugačije objasniti ponašanje u kojem smo četiri mjeseca čekali da neko nešto potpiše pa da nam nešto odobri EU – rekao je Edin Forto.
Odgovor vlasti
Na ove tvrdnje reagovali su i predstavnici izvršne vlasti, koji odbacuju optužbe da se proces namjerno usporava. Prema njihovom tumačenju, pojedini političari pokušavaju pitanje evropskih fondova pretvoriti u političku temu i platformu za kampanju.
– Ja želim podsjetiti ministra Fortu da umjesto da priča i koristi ovo kao političku govornicu, ja znam da je njemu počela predizborna kampanja i da se on bavi tim. Ja se bavim odgovornim poslom – rekla je Borjana Krišto.
Spor između političkih aktera pokazuje koliko je politička scena u Bosni i Hercegovini podijeljena čak i kada je riječ o projektima koji bi trebali biti zajednički interes svih građana.
Sukob u parlamentu
Političke tenzije nisu ograničene samo na izvršnu vlast. Slična atmosfera prisutna je i u zakonodavnim institucijama, gdje je za realizaciju reformske agende potrebno usvojiti izmjene zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću te Sudu Bosne i Hercegovine.
Bez tih zakona Evropska unija ne može odobriti sredstva iz Plana rasta, a upravo u tom dijelu političkog sistema dolazi do novih sporova i blokada.
– Što se tiče komentara Forte, on je nažalost izgubljen i u vremenu i u prostoru. Mi smo imali obećanje Forte da će, kada BiH usvoji Reformsku agendu, dobiti milijardu eura. To se nije desilo – rekao je Srđan Amidžić.
Dom naroda
Posebna pažnja usmjerena je na Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje su u više navrata sjednice prekidane zbog nedostatka kvoruma. To je dovelo do optužbi da se ova institucija koristi kao sredstvo političke blokade.
– Kvorum uskraćuju u zadnjih 11-12 mjeseci, naizmjenično HDZ i SNSD – rekao je Kemal Ademović.
Ovakve tvrdnje dodatno su pojačale političke tenzije, jer različite političke strane imaju potpuno različito viđenje uzroka blokada i odgovornosti za zastoj u reformama.
Optužbe Špirića
U raspravu se uključio i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Nikola Špirić, koji smatra da se pravi uzrok političkih problema krije u načinu odlučivanja unutar institucija.
– Gdje se krije problem? Većina Bošnjaka želi da većinu u Hrvata i Srba pretvori u publiku, a ne u faktor odlučivanja – rekao je Nikola Špirić.
Njegova izjava izazvala je brojne reakcije u političkim krugovima, jer otvara pitanje odnosa između konstitutivnih naroda i načina funkcionisanja institucija Bosne i Hercegovine.
Prema Špirićevom tumačenju, problem nije u nedostatku političke volje za reforme, već u načinu na koji se donose odluke unutar parlamenta.
Plan rasta
Istovremeno, pojedini političari upozoravaju da bi dugotrajne blokade mogle dovesti do toga da Bosna i Hercegovina izgubi priliku da povuče značajna evropska sredstva.
– Nek mi neko objasni kome je u interesu da ne povučemo taj novac. Kad je u pitanju segment Plana rasta, ja sam sigurna da će Krišto to i na sljedeću sjednicu stavljati i stavljati – rekao je Dragan Čović.
Plan rasta Evropske unije zamišljen je kao instrument koji bi zemljama Zapadnog Balkana pomogao da ubrzaju reforme i približe se evropskom tržištu. Međutim, bez političkog dogovora u BiH, realizacija tog plana ostaje neizvjesna.
Izborna godina
Dodatni problem predstavlja činjenica da je riječ o izbornoj godini, što u Bosni i Hercegovini često znači pojačane političke sukobe i oštriju retoriku među političkim akterima.
U takvoj atmosferi politički kompromisi postaju teži, a proces donošenja odluka sporiji. Upravo zbog toga sve je više upozorenja da bi sredstva iz Plana rasta mogla ostati neiskorištena ukoliko se politički sporovi nastave.
Mnogi analitičari smatraju da je upravo nedostatak političkog konsenzusa jedan od najvećih izazova za Bosnu i Hercegovinu na njenom evropskom putu.
Dok se političke rasprave nastavljaju, građani i privreda čekaju konkretne rezultate. Hoće li politički lideri uspjeti pronaći zajednički jezik i omogućiti povlačenje gotovo milijardu eura iz evropskih fondova, ostaje pitanje koje će u narednom periodu biti u centru pažnje.
Pogledajte PRILOG!