Piše: Redakcija eDijaspora
Izjave vršiteljice dužnosti predsjednice Republike Srpske Ane Trišić-Babić ponovo su otvorile političke polemike o odnosima unutar Bosne i Hercegovine i ulozi međunarodne zajednice u proteklim godinama. Tema je značajna jer se direktno odnosi na ustavni poredak, nadležnosti entiteta i funkcionisanje zajedničkih institucija, a ona tvrdi da su politički procesi godinama išli u pravcu slabljenja Republike Srpske. U svom obraćanju govorila je i o propalim ustavnim reformama, međunarodnim odnosima i trenutnoj krizi saradnje među političkim akterima.
Period prije 2008. godine
Trišić-Babić ističe da je Bosna i Hercegovina, prema njenom viđenju, do 2008. godine ostvarivala značajne pomake na međunarodnom planu i bila aktivniji učesnik evropskih procesa nego kasnije. Navodi da su tada postojali pozitivni diplomatski odnosi i veći optimizam u pogledu evropskih integracija.
Prema njenim riječima, taj period je naglo prekinut nakon neusvajanja takozvanog Aprilskog paketa ustavnih reformi, nakon čega je, kako tvrdi, započeo politički zaokret i dugotrajnija marginalizacija Bosne i Hercegovine u međunarodnim tokovima. Posebno naglašava da SNSD, po njenom stavu, ne snosi odgovornost za propast tog sporazuma jer je podržao reforme.
Politički zaokret
Govoreći o kasnijem periodu, podsjetila je na mandat visokog predstavnika Christiana Schwarz-Schillinga, kada se, kako navodi, ozbiljno razgovaralo o zatvaranju OHR-a. Umjesto toga, tvrdi da je uslijedila promjena političkog pristupa prema entitetima.
Prema njenom tumačenju, Republika Srpska je tada počela osjećati pritisak kroz postepeno smanjivanje nadležnosti, zbog čega je, kako kaže, političko rukovodstvo krenulo u politiku samoodbrane. Smatra i da su raniji dogovori s evropskim partnerima izgubili značaj, što je dodatno produbilo nepovjerenje.
Pogled na Dejton
Trišić-Babić smatra da je Dejtonski mirovni sporazum ključni temelj poslijeratne stabilnosti i jedan od najvažnijih političkih dokumenata u savremenoj historiji regiona. Prema njenoj ocjeni, upravo je taj sporazum omogućio prekid rata i stabilizaciju prilika.
Istovremeno tvrdi da je Bosna i Hercegovina vremenom, iz različitih razloga, ostala po strani u važnim međunarodnim procesima, što je dovelo do političkih nesporazuma između entiteta i državnih institucija. Takva situacija, prema njenom stavu, doprinijela je današnjoj političkoj napetosti.
Pitanje državne imovine
Kao posebno osjetljivo pitanje izdvojila je raspravu o državnoj imovini, koju smatra ključnom tačkom političkog spora unutar zemlje.
– Tada je predsjednik Srpske podvukao crvenu liniju i rekao, dosta – rekla je Trišić-Babić.
Navodi da, prema njenom mišljenju, napredak u odnosima nije moguć bez prihvatanja ustavnih nadležnosti Republike Srpske i međusobnog političkog uvažavanja, jer u suprotnom dolazi do stalnih blokada i kriza.
Odnosi sa političkim partnerima
Govoreći o saradnji sa strankama iz Federacije BiH, istakla je da su razgovori u početku bili jednostavniji, ali da su kasnije usporeni zbog otvorenih političkih pitanja. Smatra da su neriješene teme dovele do zastoja u zajedničkim projektima i sporijeg donošenja odluka.
Na kraju je poručila da je preuzela funkciju u, kako navodi, složenom političkom trenutku, te da je njen prioritet zaštita interesa Republike Srpske prije pokretanja novih političkih inicijativa. Dodala je da se odnosi unutar zemlje prvo moraju „raščistiti“, a tek potom otvoriti prostor za širu saradnju i međunarodne projekte.
Ovakve poruke dodatno ukazuju da politička scena ulazi u period intenzivnih rasprava o ustavnom poretku i nadležnostima, što znači da bi naredni mjeseci mogli donijeti još oštrije političke stavove i pregovore među akterima u Bosni i Hercegovini.
Autor: David Tufek