Ratna prošlost Zdenka Lučića postala je nova tačka žestokog predizbornog sukoba nakon što je Slaven Kovačević javno pokazao fotografije i dokument iz 1993. godine, tvrdeći da oni govore o Lučićevoj ulozi u sukobima u Gornjem Vakufu – Uskoplju. Uslijedio je odgovor Hrvatske republikanske stranke, koja je stala u odbranu kandidata Hrvatske petorke i poručila da se ponosi njegovim tadašnjim angažmanom uz hrvatske branitelje.
Dokumenti iz 1993.
Kovačević, kandidat Demokratske fronte za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, tokom televizijskog gostovanja otvorio je pitanje ratne prošlosti svog protukandidata Zdenka Lučića.
Pokazao je fotografije iz Gornjeg Vakufa iz 1993. godine na kojima se nalazi Lučić u uniformi HVO-a, kao i dokument za koji je naveo da predstavlja zapovijed Milivoja Petkovića.
Petković je jedan od nekadašnjih čelnika Herceg-Bosne i HVO-a koji su pravosnažno osuđeni pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.
Kovačević je dokument koristio kao argument za tvrdnju da je Lučić imao komandnu ulogu tokom ratnih operacija HVO-a na području Gornjeg Vakufa.
Iz toga je izveo i znatno težu političku kvalifikaciju, tvrdeći da je njegov protukandidat učestvovao u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Riječ je o Kovačevićevoj tvrdnji i interpretaciji predstavljenih dokumenata, a ne o utvrđenju da je Lučić pravosnažno osuđen za takvo djelo.
Direktan izbor
Kovačević je cijelu predsjedničku utrku pokušao predstaviti i kroz njihove različite ratne biografije.
Lučića je opisao kao generala HVO-a, dok je sebe predstavio kao nekadašnjeg vojnika Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Na taj način ratna prošlost dvojice kandidata postala je dio aktuelne političke kampanje, iako su od sukoba prošle više od tri decenije.
Kovačević je iznio i tvrdnju da je Lučić, kao čovjek s obavještajnim iskustvom, vješt u javnim nastupima i da biračima govori ono što žele čuti.
Takva ocjena predstavlja njegov politički stav o protukandidatu, a ne činjenicu koja se može nezavisno utvrditi.
HRS uzvratio Kovačeviću
Nakon Kovačevićevog nastupa uslijedila je reakcija Hrvatske republikanske stranke, jedne od pet stranaka koje podržavaju Lučićevu kandidaturu.
HRS je odbacio način na koji je Kovačević predstavio ratnu ulogu pripadnika HVO-a na području Uskoplja.
Iz ove stranke tvrde da su hrvatski branitelji branili svoje domove i porodice te da je neprihvatljivo nazivati ih agresorima.
– Već drugi put u ovoj kampanji hrvatske branitelje Uskoplja se proziva agresorima. Za HRS to je nedopustivo. Časno su branili svoje domove i obitelji – poručili su iz HRS-a.
Time je otvoren direktan sukob dvije interpretacije ratnih događaja koje sada ulaze i u predizbornu kampanju.
Dok Kovačević Lučićevu ratnu ulogu koristi kao argument protiv njegove kandidature, HRS upravo njegovo prisustvo uz pripadnike HVO-a predstavlja kao razlog za ponos.
Dosta ratnih prepucavanja
Iz HRS-a su istovremeno kritikovali vraćanje ratnih događaja u središte političke kampanje.
Njihova poruka je da birači više od tri decenije nakon rata očekuju razgovor o svakodnevnom životu, ekonomiji i budućnosti, a ne nove političke sukobe zasnovane na događajima iz devedesetih.
– Političare koji i nakon više od 30 godina skupljaju političke poene na užasima rata treba poslati na političko smetlište. Ljudima u BiH dosta je ratnih prepucavanja. Žele mir, dostojanstven život i budućnost za svoju djecu – naveli su iz HRS-a.
Ipak, u nastavku reakcije upravo su se i sami vratili na Lučićev ratni angažman, ali iz potpuno drugačije perspektive od one koju je ponudio Kovačević.
Za HRS njegovo prisustvo na području Uskoplja nije nešto od čega se njihov kandidat treba ograđivati.
Naprotiv, otvoreno su poručili da se time ponose.
Lučić na Rajcima
HRS je posebno naveo lokacije na kojima je Lučić bio tokom ratnog perioda.
Prema njihovim navodima, kao pripadnik HVO-a bio je na Rajcima i Vilić Polju, zajedno s ljudima iz tog kraja.
Njegov dolazak na predizborni skup Hrvatske petorke u Uskoplju povezali su upravo s tim periodom.
– Kovačević je ovim prozivanjem podsjetio da je general Zdenko Lučić kao pripadnik HVO-a bio uz Uskopljanke i Uskopljake kada je bilo najteže. Zdenko Lučić bio je na Rajcima i Vilić Polju i mi se time ponosimo! Na predizbornom skupu Hrvatske petorke u Uskoplju je zaplakao tokom govora kada je vidio svoje ratne drugove – poručili su iz HRS-a.
Time je Kovačevićev pokušaj da Lučićevu ratnu prošlost pretvori u politički teret dobio potpuno suprotan odgovor njegovih saveznika.
HRS tu prošlost predstavlja kao dio Lučićevog identiteta i veze s hrvatskim stanovništvom Uskoplja.
“Hoćemo li mu se odužiti?”
Reakcija HRS-a završila je otvorenom predizbornom porukom biračima.
Stranka je podsjećanje na Lučićev ratni angažman povezala s glasanjem na izborima 4. oktobra, kada će birači odlučivati i o novom sastavu Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
– Hoćemo li mu se odužiti 4.listopada – poručili su iz HRS-a.
Takva poruka pokazuje da su događaji iz rata postali sastavni dio kampanje za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Dok Kovačević iste događaje koristi kako bi problematizirao Lučićevu kandidaturu, HRS ih koristi za mobilizaciju vlastitih birača.
Dvije strane tako potpuno različito predstavljaju isti period Lučićeve biografije.
Kovačević uzvraća
Kovačević nije odustao od svoje interpretacije događaja u Gornjem Vakufu.
Podsjetio je na ishod sukoba između Armije RBiH i HVO-a na tom području te se pozvao na izjavu Miroslava Mire Tuđmana o vojnoj snazi Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Prema njegovoj tvrdnji, događaji u Gornjem Vakufu predstavljali su jedan od važnih trenutaka koji su prethodili kasnijem političkom dogovoru i okončanju hrvatsko-bošnjačkog sukoba.
– U Gornjem Vakufu su pobijeđeni, pa je Miro Tuđman tada izjavio da je Armija RBiH toliko jaka da HVO joj nije dorastao. To je bio prijelomni trenutak za Washingtonski sporazum – poručio je Kovačević.
Washingtonski sporazum potpisan je u martu 1994. godine i njime je okončan hrvatsko-bošnjački sukob te uspostavljena Federacija Bosne i Hercegovine.
Kovačević i sam naglašava vlastitu ratnu biografiju pripadnika Armije RBiH, pa je njegov sukob s Lučićem dobio dodatnu simboličku dimenziju.
Tri kandidata
Borba za poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH vodi se između tri politički različita kandidata.
Demokratska fronta kandidovala je Slavena Kovačevića, HDZ BiH Darijanu Filipović, dok iza Zdenka Lučića stoji blok pet hrvatskih stranaka – HDZ 1990, HRS, HSS, HNP i HDS.
Lučić svoju kampanju velikim dijelom gradi na kritici dugogodišnje politike HDZ-a BiH, ali istovremeno insistira na političkom položaju i pravima hrvatskog naroda.
Kovačević, s druge strane, zagovara građanski model Bosne i Hercegovine i smanjivanje političkog značaja etničkih mehanizama u korist individualnih prava građana.
Upravo zbog tako različitih političkih pozicija sukob dvojice kandidata nije ostao samo na njihovim programima.
Ratna prošlost sada je postala još jedna linija razdvajanja.
Suprotne interpretacije
Polemika pokazuje koliko su događaji iz perioda 1992–1995. i dalje prisutni u političkom životu Bosne i Hercegovine.
Kovačević dokumente i fotografije iz 1993. koristi kako bi biračima postavio pitanje o Lučićevoj ulozi u HVO-u i političkom značenju njegove kandidature.
HRS odgovara da se pripadnike HVO-a iz Uskoplja ne može kolektivno predstavljati kao agresore te Lučićev angažman opisuje kao odbranu hrvatskog stanovništva tog kraja.
Iz dostupnih informacija može se potvrditi da je Lučić bio pripadnik HVO-a i da postoje fotografije i dokumenti koje je Kovačević pokazao tokom televizijskog gostovanja.
Međutim, političke kvalifikacije koje dvije strane izvode iz tih činjenica međusobno su potpuno suprotne i treba ih razlikovati od individualne krivične odgovornosti.
Kampanja sve oštrija
Sa približavanjem izbora sukob kandidata za Predsjedništvo postaje sve direktniji.
Kovačević pokušava Lučićevu ratnu i obavještajnu biografiju postaviti kao jedno od ključnih pitanja njegove kandidature, dok stranke Hrvatske petorke njegovu prošlost predstavljaju kao dokaz iskustva i povezanosti s hrvatskim narodom.
Reakcija HRS-a pokazuje i da Lučićevi politički saveznici nemaju namjeru izbjegavati raspravu o njegovom ratnom angažmanu.
Umjesto toga, odgovorili su porukom da su ponosni na njegovo prisustvo uz Uskopljanke i Uskopljake tokom rata, a cijelu polemiku završili direktnim pitanjem biračima pred 4. oktobar.
Tako je televizijsko pokazivanje nekoliko fotografija i dokumenta iz 1993. godine preraslo u novu veliku predizbornu polemiku. Kovačević ostaje pri teškim optužbama na račun Lučićeve ratne uloge, dok HRS te tvrdnje odbacuje i istu biografiju svog kandidata predstavlja iz potpuno suprotne perspektive.
Pogledajte PRILOG!