Gdje je završio novac iz najveće arbitražne odštete ikada isplaćene iz budžeta Bosne i Hercegovine? To pitanje ponovo je dospjelo u fokus javnosti nakon novih informacija koje bacaju dodatno svjetlo na slučaj slovenačke kompanije Viaduct.
Afera koja je već izazvala brojne političke reakcije dobila je novi obrt nakon saznanja da je kompanija kojoj je isplaćeno više od 56 miliona eura odštete ubrzo nakon toga promijenila vlasnika. Upravo taj detalj otvorio je niz novih pitanja o pozadini cijelog procesa, ulozi uključenih aktera i krajnjoj destinaciji ogromnog iznosa javnog novca.
Prodaja nakon isplate
O ovom slučaju govorio je slovenački istraživački novinar Primož Cirman, koji godinama prati dešavanja vezana za Viaduct i arbitražni spor koji je na kraju skupo koštao Bosnu i Hercegovinu.
Prema njegovim riječima, jedna od najneobičnijih okolnosti jeste činjenica da je kompanija koja je naplatila više od 56 miliona eura vrlo brzo nakon toga prodata za svega milion eura.
Takav razvoj događaja izazvao je brojne sumnje i otvorio pitanje stvarne vrijednosti firme, ali i motiva zbog kojih je došlo do promjene vlasništva neposredno nakon isplate višemilionske odštete.
Sumnje oko vlasništva
Cirman navodi da novi vlasnik nije nepoznato ime u poslovnim krugovima. Prema njegovim informacijama, riječ je o osobi koja se i ranije povezivala s preuzimanjem i gašenjem kompanija, te koja ima značajne porezne dugove u Sloveniji.
Zbog toga se, kako ističe, nameće pitanje da li je Viaduct od početka imao ulogu krajnjeg korisnika ili je služio kao posrednik u znatno složenijoj finansijskoj strukturi.
Upravo ta okolnost dodatno podgrijava interes javnosti za cijeli slučaj, posebno imajući u vidu da je riječ o desetinama miliona eura koji su isplaćeni iz javnih sredstava.
Kontroverze od početka
Prema riječima slovenačkog novinara, još od samog početka bilo je neobično da relativno mala kompanija dobije koncesiju čija je vrijednost procjenjivana na stotine miliona eura.
Takva situacija godinama je izazivala pitanja među analitičarima i ekonomskim stručnjacima, koji su pokušavali razumjeti kako je firma sa ograničenim poslovnim kapacitetima dobila priliku da učestvuje u projektu takvih razmjera.
Cirman smatra da upravo taj detalj predstavlja jednu od ključnih tačaka koju bi istražni organi trebali detaljno analizirati.
Trag novca
Posebnu pažnju izaziva i pitanje kretanja novca nakon što je odšteta isplaćena.
Prema informacijama koje je iznio Cirman, dio sredstava nije završio direktno na računima u Sloveniji. Navodi da su određeni tokovi novca vodili prema računima u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i drugim jurisdikcijama.
Takva struktura dodatno otežava praćenje novčanih tokova i identifikaciju svih osoba i kompanija koje su eventualno imale koristi od cijelog procesa.
Upravo zbog toga brojni detalji i dalje ostaju nepoznati javnosti.
Londonska veza
Prema navodima istraživačkog novinara, novi vlasnik Viaducta je makedonski državljanin Krste Blaževski.
On je, kako tvrdi Cirman, kompaniju preuzeo preko nove firme registrovane u Londonu.
Posebnu pažnju privlači činjenica da se ta kompanija opisuje kao svojevrsni „poštanski sandučić“, odnosno firma bez značajnijeg poslovnog prisustva.
Zbog toga se postavlja pitanje da li je cilj preuzimanja bio nastavak poslovanja ili upravljanje strukturom koja je ostala nakon isplate arbitražnog novca.
Regionalne veze
Tokom razgovora Cirman se osvrnuo i na pojedine osobe koje su se, prema njegovim saznanjima, pojavljivale u različitim fazama ovog slučaja.
Među njima je spomenuo i slovenačkog advokata Damjana Belića, za kojeg tvrdi da je bio uključen u određene aktivnosti povezane sa isplatom sredstava.
Također je govorio o mogućim indirektnim vezama sa poslovnim i političkim strukturama u regionu, uključujući Republiku Srpsku.
Ipak, naglasio je da za takve tvrdnje trenutno ne postoje pravosnažne potvrde te da eventualne veze trebaju biti predmet ozbiljnih provjera nadležnih institucija.
Brojna otvorena pitanja
Iako je arbitražni postupak formalno proveden u skladu sa zakonom, Cirman smatra da to ne znači da su otklonjene sve sumnje koje prate ovaj slučaj.
Naprotiv, upravo zbog zakonitosti samog procesa danas je mnogo teže utvrditi eventualnu odgovornost za odluke koje su dovele do višemilionske štete po budžet Bosne i Hercegovine.
Među najvažnijim pitanjima ostaju način dodjele koncesije, struktura kompanija uključenih u projekat, kao i identitet krajnjih korisnika novca.
Javnost i dalje nema potpune odgovore na pitanje ko je ostvario najveću korist od arbitražne presude koja je Bosnu i Hercegovinu koštala više od 110 miliona konvertibilnih maraka.
Zahtjevi za istragu
Slučaj Viaduct već duže vrijeme izaziva pažnju javnosti, a najnovija otkrića dodatno su pojačala zahtjeve za detaljnim istragama.
Prema ocjeni Primoža Cirmana, riječ je o aferi koja zaslužuje ozbiljnu pažnju domaćih i međunarodnih institucija zbog visine isplaćenog iznosa i brojnih neodgovorenih pitanja.
Dok nadležni organi ne ponude jasna objašnjenja o kompletnom toku novca i svim osobama koje su učestvovale u procesu, slučaj će ostati jedna od najvećih finansijskih kontroverzi u novijoj historiji Bosne i Hercegovine.