Najava Ivice Puljića da bi se Željka Cvijanović sa suprugom mogla pojaviti na tradicionalnom prijemu američkog predsjednika u New Yorku ubrzo je dobila potvrdu. Dopisnik iz Sjedinjenih Američkih Država govorio je o njenim aktivnostima, susretima s ljudima iz okruženja Donalda Trumpa, ali i o neuobičajenoj situaciji u kojoj se tokom zasjedanja Generalne skupštine UN-a u New Yorku nalaze i predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović i članica Predsjedništva Željka Cvijanović.
Trumpov govor
Puljić se najprije osvrnuo na obraćanje američkog predsjednika Donalda Trumpa Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
Trump je značajan dio govora posvetio američkoj vojnoj i političkoj snazi, Iranu i drugim međunarodnim pitanjima. Njegov nastup ponovo je privukao veliku pažnju zbog poruka o spremnosti Sjedinjenih Američkih Država da zaštite svoje interese.
– Izašao je i direktno rekao svima da Amerikanci imaju jako puno oružja i da su jako spremni braniti svaki američki interes. Dakle, govori o ratu, a ne o miru u svjetskoj organizaciji – kazao je Puljić.
Iran je bio jedna od centralnih tema Trumpovog obraćanja. Američki predsjednik pozvao je na dodatni pritisak na Teheran i ponovo demonstrirao tvrd pristup prema iranskim vlastima.
Puljić je komentirao i Trumpov odnos prema drugim državama koje se već duže nalaze pod snažnim političkim pritiskom Washingtona.
– Napadao je one koje obično napada, naravno najviše Iran. Vrijeđao je pojedine članice Ujedinjenih nacija. Kuba je, naprimjer, napustila salu – rekao je Puljić.
Bećirovićevi sastanci
Dok su oči svjetske javnosti bile usmjerene prema govornici Generalne skupštine, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović održavao je niz sastanaka u New Yorku.
U njegovim razgovorima značajan prostor zauzimala je situacija u Bosni i Hercegovini.
Bećirović je tokom boravka u sjedištu UN-a razgovarao i s generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antonijom Guterresom, a teme su uključivale stabilnost Bosne i Hercegovine, poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i glorifikaciju pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Puljić je Bećirovićeve razgovore predstavio kroz njegovu procjenu političkih i sigurnosnih izazova s kojima se BiH suočava.
– Najviše je bilo riječi o Bosni i Hercegovini i onome što predstavlja opasnost po Bosnu i Hercegovinu. Uglavnom je isticao Republiku Srpsku, Milorada Dodika i njegove najbliže saveznike. Isto tako o Republici Srbiji i Aleksandru Vučiću, kao najvećoj opasnosti po Bosnu i Hercegovinu – naveo je Puljić.
Takve ocjene predstavljaju političke stavove iznesene u razgovorima, dok vlasti Republike Srpske i Srbije odbacuju tvrdnje da ugrožavaju Bosnu i Hercegovinu.
Razgovori u UN-u
Prema Puljićevim riječima, Bećirović je o stanju u BiH razgovarao i s američkim senatorima koji su tokom zasjedanja Generalne skupštine boravili u New Yorku.
Posebno je izdvojio sastanak s generalnim sekretarom UN-a.
– Prethodno je o tome razgovarao s nekoliko senatora koji su došli iz Washingtona ovdje u New York, isto tako s generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija, koji je dao snažnu podršku gospodinu Bećiroviću u njegovim nastojanjima da sačuva suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine – rekao je Puljić.
Bećirović je u New York stigao kao predsjedavajući Predsjedništva BiH i u tom svojstvu učestvovao na 81. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Tokom obraćanja pred Generalnom skupštinom govorio je o Bosni i Hercegovini, ratnim zločinima, glorifikaciji osuđenih ratnih zločinaca, ali i aktuelnim svjetskim krizama.
Sukob sa medijima
Puljić se osvrnuo i na unutrašnje prilike u Sjedinjenim Američkim Državama, posebno na Trumpov odnos prema medijima.
Prema njegovom mišljenju, stanje medijskih sloboda predstavlja ozbiljan problem, a govorio je i o vlastitom iskustvu izvještavanja iz Washingtona.
– Dogodilo se ono što smo svi na neki način očekivali da će se dogoditi. Amerika je 64. po slobodi medija u svijetu – rekao je Puljić.
Zatim je otkrio da je ostao bez stalne akreditacije za Bijelu kuću.
– Meni je oduzeta stalna akreditacija za Bijelu kuću. I prije nego što se ovo dogodilo sa CNN-om. To vam je tako. To vam je Trumpovo uništavanje medija, uništavanje demokratije. Poruke koje on šalje jedino mogu naškoditi Americi i ostatku svijeta – kazao je Puljić.
Riječ je o Puljićevoj ocjeni Trumpove politike prema medijima. Američki predsjednik i njegova administracija svoje sukobe s pojedinim medijima obrazlažu drugačije i često ih optužuju za pristrasno ili netačno izvještavanje.
Puljić, međutim, smatra da novinari zbog političkih pritisaka ne smiju odustajati od svog posla.
– To svaki dan čujemo, to svaki dan vidimo. I mi novinari moramo nastaviti ukazivati na to. Mi moramo reći istinu bez obzira kakvu cijenu platili i bez obzira koliko bili kritikovani od onih koji podržavaju Donalda Trumpa – poručio je.
Cvijanović u Americi
Posebnu pažnju izazvale su aktivnosti Željke Cvijanović.
Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine sastala se u Washingtonu sa šeficom kabineta Bijele kuće Susie Wiles, jednom od najuticajnijih osoba u Trumpovoj administraciji.
Cvijanović je nakon sastanka poručila da su razgovarale o pitanjima važnim za Republiku Srpsku, ali i o situaciji u Bosni i Hercegovini i regionu.
Puljić je taj susret komentirao znatno kritičnije.
– Željka Cvijanović je ovdje i sastajala se i s Trumpovim ljudima. Jučer je bila sa Susie Wiles, koja je desna ruka Donalda Trumpa u Bijeloj kući, ali čija kćerka radi i kao lobistkinja za Milorada Dodika i za ciljeve Republike Srpske. A to je, očigledno, otcjepljenje od Bosne i Hercegovine dok je Trump ovdje u Bijeloj kući. Ja mislim da je to njihov krajnji cilj – rekao je Puljić.
Tvrdnja o otcjepljenju kao krajnjem cilju predstavlja Puljićevu političku procjenu. Cvijanović je svoje razgovore u Washingtonu predstavila kao jačanje kontakata i otvaranje prostora za bolju saradnju s američkom administracijom.
Izložba u Kongresu
Tokom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama Cvijanović je učestvovala i u otvaranju izložbe fotografija posvećene stradanju srpskog naroda kroz historiju.
Puljić je naveo da događaj nije privukao veći broj američkih političara.
– Željka Cvijanović je u Kongresu otvorila jednu izložbu fotografija o patnjama srpskog naroda kroz historiju. Nije to bilo ništa posjećeno, tu su bili uglavnom pripadnici američko-srpske zajednice. Mnogo je više senatora i kongresmena ovdje danas u New Yorku – rekao je Puljić.
Njegova procjena posjećenosti predstavlja njegovo viđenje događaja, dok je za političku težinu takvih aktivnosti važnije ko je učestvovao u razgovorima i kakve su poruke razmijenjene.
Najava se obistinila
Najviše pažnje ipak je izazvala Puljićeva informacija o tradicionalnom prijemu koji američki predsjednik organizuje za šefove država i vlada koji borave u New Yorku povodom zasjedanja Generalne skupštine UN-a.
Kao predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denis Bećirović bio je među pozvanim zvaničnicima.
Puljić je, međutim, najavio da bi se na istom događaju mogla pojaviti i Željka Cvijanović, i to u društvu supruga.
– Večeras je tradicionalni prijem američkog predsjednika za sve koji su ovdje došli, predsjednike i premijere, i naravno gospodin Bećirović ide kao pozvani predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Imam informaciju da bi se na tom prijemu mogla pojaviti i Željka Cvijanović sa suprugom iako ne pripada tamo. Ali, kad se plaća onda ima i muzike – kazao je Puljić.
Puljićeva informacija o dolasku Cvijanović potom je potvrđena, čime je njena posjeta dobila dodatnu političku pažnju.
Neobična situacija
Prisustvo više članova Predsjedništva BiH u New Yorku samo po sebi nije zabranjeno niti znači da svi imaju istu protokolarnu ulogu.
Bosnu i Hercegovinu na Generalnoj skupštini predstavlja zvaničnik određen u skladu s unutrašnjim dogovorima i praksom Predsjedništva, dok drugi članovi mogu imati vlastite bilateralne sastanke i aktivnosti tokom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama.
U ovom slučaju formalno obraćanje Bosne i Hercegovine pred Generalnom skupštinom pripalo je Denisu Bećiroviću kao predsjedavajućem Predsjedništva BiH.
Zbog toga Puljićeva formulacija da Cvijanović “ne pripada tamo” predstavlja njegov komentar, a ne formalnu odluku UN-a ili američke administracije o njenom statusu.
U političkom smislu, međutim, njen dolazak pokazuje da članovi Predsjedništva BiH u New Yorku vode različite diplomatske aktivnosti i šalju različite političke poruke.
Dvije političke linije
Bećirović svoje sastanke koristi da govori o suverenitetu, teritorijalnom integritetu i sigurnosti Bosne i Hercegovine, dok Cvijanović razgovore s američkim zvaničnicima predstavlja kao priliku za jačanje pozicije Republike Srpske i predstavljanje njenih stavova u Washingtonu.
Upravo zbog toga njihovo istovremeno prisustvo u Sjedinjenim Američkim Državama ima šire političko značenje.
Bećirović nastupa kao predsjedavajući tročlanog Predsjedništva i zvanično predstavlja BiH na zasjedanju Generalne skupštine, dok Cvijanović paralelno razvija kontakte s ljudima iz Trumpove administracije.
Njen susret sa Susie Wiles pokazuje da ti kontakti nisu ograničeni samo na neformalne krugove, jer je riječ o šefici kabineta Bijele kuće i jednoj od najbližih saradnica američkog predsjednika.
Puljićeva informacija da će Cvijanović stići i na prijem kod Trumpa dodatno je privukla pažnju upravo zbog različitih političkih poruka koje iz New Yorka šalju članovi Predsjedništva BiH.
Njegova najava na kraju se pokazala tačnom kada je potvrđen dolazak Cvijanović sa suprugom. Time je priča o bosanskohercegovačkoj delegaciji u New Yorku dobila još jednu dimenziju, dok ostaje jasna razlika između formalne uloge Denisa Bećirovića kao predsjedavajućeg Predsjedništva na zasjedanju UN-a i zasebnih diplomatskih aktivnosti Željke Cvijanović tokom njenog boravka u Sjedinjenim Američkim Državama.