Ko trenutno ima najveću podršku građana Republike Srpske i može li opozicija ozbiljno ugroziti SNSD na predstojećim izborima? Nebojša Vukanović objavio je rezultate istraživanja provedenog na više od 1.000 ispitanika, prema kojem je Draško Stanivuković najpopularniji političar, dok SNSD pojedinačno ostaje stranka s najvećom podrškom.
Vukanović objavio istraživanje
Predsjednik Liste za pravdu i red i zastupnik u Narodnoj skupštini RS Nebojša Vukanović naveo je da je istraživanje provedeno u junu na području cijele Republike Srpske.
Prema informacijama koje je iznio, uzorak je obuhvatio više od 1.000 ispitanika, od kojih je 45 posto bilo iz Krajine. Vukanović tvrdi da je istraživanje provela renomirana agencija koja godinama prati izborne procese, ali u objavljenom tekstu nije naveo njen naziv.
– Uvijek se trudim da javnost u Republici Srpskoj i regionu pravovremeno i objektivno informišem o svim važnim saznanjima i informacijama. Govorim o temama koje drugi izbjegavaju i kritikujem korupciju i sve negativne pojave u društvu, bez obzira na to s koje strane dolaze. Cilj je da blog bude u službi objektivnog informisanja, a ne stvaranja zabune. Zbog toga ću čitaoce i javnost obavijestiti o rezultatima velikog istraživanja javnosti u Republici Srpskoj, koje je sprovela renomirana agencija koja godinama prati izborne procese. Istraživanje je provedeno u junu na više od 1.000 ispitanika u cijeloj Republici Srpskoj, od čega 45 posto u Krajini, a s rezultatima su upoznati lideri i drugih opozicionih stranaka – naveo je Vukanović.
Stanivuković najpopularniji
Prema podacima koje je predstavio Vukanović, Draško Stanivuković je krajem juna imao najbolji rezultat kada je riječ o popularnosti pojedinačnih političara.
Vukanović tvrdi da on i Stanivuković imaju približno jednak broj pozitivnih ocjena, ali da značajnu razliku prave negativne ocjene.
– Činjenica je da je Draško Stanivuković krajem juna bio najpopularniji političar u Republici Srpskoj – naveo je Vukanović.
Prema njegovom objašnjenju, dio pristalica SNSD-a koji pozitivno ocjenjuje Savu Minića i Željku Cvijanović istovremeno njemu daje izrazito negativne ocjene. Stanivuković, tvrdi, kod tog dijela biračkog tijela ne izaziva isti nivo negativnih reakcija, što mu na kraju donosi bolji ukupni rezultat.
Vukanović je iznio i ocjenu da Savo Minić još nema dovoljno veliku prepoznatljivost među biračima.
Šanse Branka Blanuše
Rezultate istraživanja Vukanović je povezao i s predstojećom borbom za predsjednika Republike Srpske.
Prema njegovoj računici, Branko Blanuša mogao bi imati ozbiljne šanse za pobjedu ukoliko dobije snažnu podršku birača PSS-a i Liste za pravdu i red.
Kao posebno važan prag navodi podršku veću od 80 posto birača te dvije političke opcije.
Time Vukanović ukazuje na jedan od najvećih izazova opozicije – sposobnost da glasači različitih stranaka podrže zajedničkog kandidata čak i kada on ne dolazi iz njihove političke organizacije.
Ukoliko dođe do većeg rasipanja glasova, šanse zajedničkog opozicionog kandidata bile bi znatno manje.
Borba za Predsjedništvo
Drugačiju situaciju Vukanović vidi u utrci za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
On smatra da je kandidatura Marinka Božovića dovela do podjele opozicionog biračkog tijela i time povećala izborne šanse Željke Cvijanović.
Prema njegovom tumačenju istraživanja, opozicioni birači trenutno se dijele na dvije približno jednake grupe kada je riječ o kandidatima za ovu funkciju.
Vukanović tvrdi da bi situacija bila značajno drugačija ukoliko bi se Božović povukao iz utrke. To je, međutim, njegova politička procjena zasnovana na rezultatima istraživanja koje je predstavio, a ne konačna prognoza izbornog rezultata.
Veliki broj neopredijeljenih
Možda i najvažniji podatak cijelog istraživanja jeste broj građana koji još nisu odlučili kome će dati glas.
Prema Vukanovićevim navodima, čak 35 posto ispitanika trenutno je neopredijeljeno.
To znači da bi se odnos političkih snaga do izbora mogao značajno mijenjati.
Kada je riječ o stranačkoj podršci, rezultati su predstavljeni zbirno za cijelu Republiku Srpsku, a ne posebno za svaku od devet izbornih jedinica.
Prema istraživanju koje je objavio Vukanović, SNSD ima podršku između 20 i 24 posto građana.
PSS Draška Stanivukovića nalazi se između 12 i 15 posto, dok Lista za pravdu i red ima između 11 i 14 posto podrške.
SDS je, prema istim podacima, između osam i deset posto.
Volja naroda Vlade Đajića i PDP RS Igora Crnatka imaju između tri i pet posto.
Vukanović navodi da se ostale stranke pojedinačno nalaze oko ili ispod izbornog cenzusa, dok je Narodni front Jelene Trivić, prema ovom istraživanju, na približno jedan posto podrške.
Koalicija mijenja odnos
Posebnu pažnju Vukanović je posvetio saradnji Liste za pravdu i red i PDP-a RS Igora Crnatka.
Prema njegovoj računici, zajednički nastup tih političkih opcija mogao bi donijeti između 14 i 18 posto glasova.
U tom slučaju, tvrdi Vukanović, ta koalicija bi prema predstavljenim rezultatima bila druga politička snaga u Republici Srpskoj, odmah iza SNSD-a.
Istovremeno tvrdi da je SNSD izgubio približno deset procentnih poena podrške u odnosu na Opće izbore 2022. godine.
Vukanović je naveo da su s rezultatima istraživanja upoznati i lideri drugih parlamentarnih opozicionih stranaka, uključujući Branka Blanušu, Draška Stanivukovića i Jelenu Trivić.
Pad podrške SDS-u
Posebno je ukazao na rezultat SDS-a, koji povezuje s unutrašnjim sukobima i neslaganjima u toj stranci.
Prema njegovim navodima, SDS je sa približno 15 posto osvojenih glasova na Općim izborima 2022. pao na maksimalno deset posto podrške u predstavljenom istraživanju.
Uprkos tome, Vukanović računa da tri opozicione političke opcije zajedno imaju približno 40 posto podrške.
Smatra da bi, uz Volju naroda i eventualno druge stranke koje pređu izborni prag, mogla postojati mogućnost formiranja nove većine u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Kao važan preduslov za takav scenario vidi pobjedu Branka Blanuše u utrci za predsjednika RS.
Spor oko kandidatura
Rezultate istraživanja Vukanović koristi i kao argument u raspravi o raspodjeli najvažnijih opozicionih kandidatura.
Podsjetio je da SDS još od 2006. godine nije istovremeno imao oba kandidata za dvije pojedinačne funkcije, predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva BiH.
Prema njegovom mišljenju, sada nije opravdano da stranka koju istraživanje stavlja na treće mjesto među opozicionim opcijama dobije obje kandidature.
Takav potez smatra političkim rizikom koji bi mogao dovesti do podjele opozicionih glasova i povećati šanse kandidata vlasti.
Utjecaj Beograda
Vukanović je otvorio i pitanje odnosa opozicije prema zvaničnom Beogradu.
Posebno se osvrnuo na posjetu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Republici Srpskoj, tokom koje je značajnu pažnju posvetio Miloradu Dodiku, dok su njegovi kontakti s predstavnicima opozicije bili znatno manje zastupljeni.
Vukanović smatra da bi opozicija zbog toga trebala preispitati dosadašnji politički pristup.
Prema njegovom stavu, oslanjanje na političke procjene i instrukcije koje dolaze iz Beograda u prethodnim izbornim ciklusima nije donijelo očekivane rezultate.
Naprotiv, tvrdi da je takav odnos često išao u korist Milorada Dodika i SNSD-a te da je predstavljao jedan od faktora koji su doprinijeli ranijim porazima opozicije.
Neopredijeljeni odlučuju
Istraživanje koje je Vukanović predstavio pokazuje zanimljiv odnos snaga, ali istovremeno ostavlja veliki prostor za promjene.
SNSD prema tim podacima ostaje najjača pojedinačna stranka, dok se iza njega nalazi nekoliko opozicionih opcija čiji bi zajednički rezultat mogao ozbiljno promijeniti odnos snaga.
Draško Stanivuković trenutno se, prema predstavljenom istraživanju, izdvaja kao najpopularniji pojedinačni političar.
Ipak, podatak da je 35 posto građana još neopredijeljeno pokazuje zbog čega bi bilo prerano rezultate ankete poistovjetiti s konačnim izbornim rezultatom.
Upravo će borba za te birače, ali i sposobnost opozicionih stranaka da međusobno ne rasipaju glasove, vjerovatno biti jedan od ključnih faktora predstojeće kampanje.
Vukanović je objavljivanjem rezultata istovremeno poslao jasnu poruku svojim opozicionim partnerima: prema podacima kojima raspolaže, odnos snaga unutar opozicije značajno se promijenio, pa smatra da bi se tome morale prilagoditi i odluke o kandidatima i budućoj političkoj saradnji.